Connect with us

Društvo

“HOĆU DA ŽIVIM OD SVOG RADA!” Žene marširaju protiv nasilja, za jednakost i poštovanje prava

Na Osmomartovskom maršu, koji će se održati u subotu u nekoliko bh. gradova, građanke i aktivistkinje će ukazati, između ostalog, na potrebu zaštite žena od nasilja, ravnopravnost kod zapošljavanja, te poštovanja njihovih zagarantovanih prava.

Organizatori ističu da je 8. mart prilika da podsjetimo koliko je važno da žene imaju priliku da žive slobodno i bez nasilja.

Osim u Banjaluci i Sarajevu, Osmomartovski marš je najavljen u Tuzli i Mostaru.

U Banjaluci će Osmomartovski marš krenuti u 12 časova od Narodnog pozorišta Republike Srpske do Trga Krajine, a ritmom bubnjeva će ih pratiti Baba Djex Tribe.

Kako kaže za “Nezavisne” Gorica Ivić, izvršna direktorica Fondacije “Udružene žene”, njihov cilj je da ukažu na potrebu zaštite žena od nasilja, unapređenja zakonskog okvira i vraćanja zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u procedure donošenja.

“Takođe, da ukažemo na dostojanstven rad i socijalnu sigurnost – jednaka plata za jednak rad, bez diskriminacije žena pri zapošljavanju, te političku ravnopravnost i pravo da žene budu jednako uključene – više žena na mjestima odlučivanja, jačanje političke participacije i eliminaciju svih oblika političkog nasilja nad ženama”, rekla je Ivićeva.

Delila Hasanbegović Vukas, članica Organizacionog odbora Osmomartovskog marša u Sarajevu, za “Nezavisne” ističe da je fokus na radničkim pravima, prvenstveno žena-radnica, koje su svakako u nepovoljnijem položaju u ovoj oblasti.

“Kroz slogan ‘Hoću da živim od svog rada’ tematiziramo brojne načine izrabljivanja radnica u različitim sferama i djelatnostima. Ne možemo reći da su prava žena u oblasti rada zadovoljavajuća. Naprotiv, krše se svakodnevno. Neki od problema su prekovremeni rad koji nije plaćen ili nije dovoljno plaćen, nepotizam i korupcija u zapošljavanju i na radnom mjestu te nesigurnost na radnom mjestu, seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, nemogućnost napredovanja na poslu, manjak adaptabilnosti na realnosti života žene, mobing, niske ili nedovoljne plate, raskid ugovora tokom trudnoće ili nakon porođaja, diskriminacija pri zapošljavanju i u toku rada. Žene više rade u kući, pri čemu taj rad nije prepoznat niti valoriziran”, naglašava Hasanbegović Vukasova.

Kako navodi, žene koje izlaze na ulice i traže pristup zagarantovanim pravima su velika snaga i jako je važno da na taj način traže vidljivost problema i njihovo rješavanje, a da pri tome imaju širu podršku društva.

“S druge strane, ‘ustati’ moramo i uz pomoć drugih sredstava, tj. pravne borbe, političkog zagovaranja i kroz sistem. Prije svega toga, moramo definisati sve izazove i nedostatke u BiH, a neophodno je da sve obespravljene doživimo kroz njihova iskustva, koja su i naša”, kazala je ona.

Dodala je da su marševi i štrajkovi žena počeli krajem 19. vijeka, i to jer su one bile nezadovoljne lošim uslovima rada.

“I Jugoslavija ima dugu istoriju ženske borbe u tom smislu. Što se tiče BiH u sadašnjem trenutku, proteste i marševe imamo u više gradova, ali uvijek je otvoren prostor za masovnije, artikulisanije, konkretnije i jasnije izražavanje stava i zahtjeva, pogotovo u klimi nazadovanja u polju ljudskih prava i ravnopravnosti. Nadamo se da ćemo i ovim maršem učiniti korak naprijed”, zaključuje Hasanbegović Vukasova.

 

Društvo

PRNJAVOR SLIJEDIO PRIMJER BANJALUKE Lakše školske torbe za učenike, uvedeni ormarići u učionicama

Slijedeći primjer Banjaluke i prnjavorska Osnovna škola „Branko Ćopić“ pokrenula je aktivnost koja će značajno olakšati školske torbe učenika viših razreda.

Zahvaljujući podršci lokalne uprave koja obezbjeđuje udžbenike za učenike od petog do devetog razreda, škola je pokrenula projekat „Olakšajmo školske torbe“.

Model funkcioniše po principu da učenici nove udžbenike, dobijene na početku školske godine, ostavljaju kod kuće, dok tokom nastave koriste polovne udžbenike koje su prošle generacije donirale školi. Na taj način đaci u školu donose samo sveske i udžbenike u koje pišu.
Kako bi se spriječilo miješanje i oštećenje udžbenika koji ostaju u školi, uprava je, uz podršku lokalnih privrednika, nabavila nove školske ormariće.

 

Time je svakom učeniku obezbijeđen prostor za odlaganje materijala koji koristi u nastavi.

– Rezultati istraživanja pokazuju da pretjerano teške torbe negativno utiču na zdravlje djece, a preporuke su da težina torbe ne prelazi 10 odsto tjelesne težine djeteta. Na ovaj način štitimo zdravlje naših učenika i olakšavamo njihov svakodnevni boravak u školi – poručili su iz škole, zahvalivši se donatorima.

BLink

Nastavi čitati

Društvo

NIŠTA VIŠE NEĆE BITI ISTO! Od Nove godine stiže talas promjena u trgovinama

Nova pravila, stroži zakoni i sve više tehnologije mijenjaju način na koji će supermarketi, internetski trgovci i kupci funkcionisati.

Nova državna oznaka za uzgoj životinja
Od marta 2026. uvodi se državni logo za uslove uzgoja. Na svakoj ambalaži svinjskog mesa jasno će biti naznačeno kako je životinja živjela – isključivo u zatvorenom prostoru ili s pristupom vanjskim površinama, piše “Bild”.

Aldi Sud ukida jeftino meso
Od januara 2026. Aldi Sud uklanja meso iz najnižeg stepena uzgoja (kod govedine, peradi, svinjetine i drugih vrsta). Jeftino meso vlastitih robnih marki time postaje prošlost. I ostali trgovci planiraju slijediti primjer – do 2030. velike trgovačke mreže obećavaju više dobrobiti za životinje i potpuni prestanak prodaje mesa iz loših uslova uzgoja.

Više digitalnih programa vjernosti
Trgovine sve više uvode digitalne bodovne programe. Aldi Nord testira sistem nagrađivanja putem aplikacije, dok dvije trećine supermarketa planira 2026. godine dodatno ulagati u zadržavanje kupaca, prema istraživanju konzultantske kuće McKinsey.

Za kupce to znači – mobilni postaje obavezan pri kupovini, a digitalni kuponi postaju svakodnevica. Linker
Lijekovi u drogerijama i diskontima
Do kraja 2025. drogerijski lanac DM planira prodavati bezreceptne lijekove putem vlastite internete trgovine. Slične planove imaju i Rossmann te diskontni div Lidl.

Veliki pregovori o cijenama
Ove jeseni vode se važni pregovori između trgovačkih lanaca (poput Lidla, Edeke i Rewea) i dobavljača o cijenama i plasmanu proizvoda.

Ishod bi mogao značiti porast cijena ili nestanak pojedinih proizvoda s polica. Prema informacijama iz industrije, posebno bi mogli poskupjeti čokolada, kafa i bezalkoholna pića.

Nova pravila i zakoni EU-a
Trgovci se moraju pripremiti i na niz evropskih propisa koji stupaju na snagu. Nova uredba o ambalaži (avgust 2026.) – pakovanja moraju biti ekološki prihvatljivija i lakše reciklabilna.

· Novo pravo na popravak – prodavci će morati nuditi popravak ili zamjenske dijelove, a ne samo novi proizvod.

· Novo zakonodavstvo o odgovornosti proizvoda – trgovci će snositi veću odgovornost ako uređaji ili digitalni proizvodi budu neispravni.

· Nova pravila o obročnoj kupovini – sistemi “kupi sada, plati kasnije” biće strože nadzirani; kupci će morati dokazati da mogu otplatiti kredit.

· Stroža pravila oglašavanja – izrazi poput “ekološki” ili “klimaneutralno” moći će se koristiti samo ako su dokazivi, i to od jeseni 2026.

Ukratko, 2026. donosi veliku modernizaciju i transparentnost u njemačkoj maloprodaji – ali i više odgovornosti za trgovce, uz veći pritisak na cijene i potrošačke navike, navodi “Fenix-Magazin”.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Dan stvoren za uživanje

U Bosni i Hercegovini će biti toplo i sunčano vrijeme, sa temperaturom vazduha do 25 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti pretežno vedro, oko rijeka i po kotlinama sa prolaznom maglom i temperaturom od sedam do 13, u višim predjelima na istoku od tri stepena Celzijusova.

Tokom dana očekuje se postepeno naoblačenje od juga i zapada. Poslije podne i uveče biće oblačno i vjetrovito, na jugu i zapadu sa slabom kišom. Jača kiša počeće u noći sa nedjelje na ponedjeljak na sjeverozapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Vjetar će ujutru biti slab, po podne umjeren do jak južnih smjerova, dok na krajnjem sjeveru ostaje slab.

Najviša dnevna temperatura vazduha od 18 do 25, u višim predjelima od 14 stepeni.

Nastavi čitati

Aktuelno