Connect with us

Region

Česi BIJESNI na Hrvate: Pivo skuplje nego u Njemačkoj!

Hrvatska je decenijama omiljena ljetnja destinacija za većinu Čeha, ali među lokalnim stanovništvom oni nemaju baš laskav nadimak.

Zbog toga što na odmor dolaze puni konzervirane hrane iz domovine, Hrvati su ih prozvali ”paštikarži” (paštetari) – izrazom koji potiče od riječi ”pašteta” i koristi se kao pogrdan naziv za turiste koji izbjegavaju da troše novac u lokalnim restoranima.

Iako bi se moglo pomisliti da je taj stereotip danas, 2025. godine, stvar prošlosti, mnogi Hrvati se s tim ne slažu.

”Da, upravo tako zamišljamo prosječnog Čeha i moram da kažem da većina i dalje odgovara toj slici”, rekao je Ivica, vlasnik restorana iz Splita.

Ni njegov kolega Ante nije bio blaži:

”Ne volim previše Čehe, kod mene su na listi prioriteta dosta nisko, pa kad mogu, dajem prednost recimo Nemcima, Austrijancima ili Holanđanima. Nekad dođu i samo sjednu za sto bez pitanja. Onda im jasno damo do znanja da nisu dobrodošli, tako što ih, recimo, ignorišemo”.

Ante dodaje da od stola za kojim sjede Česi zaradi i do duplo manje nego kad tu sjede drugi gosti. Takođe se požalio i na bakšiš koji ostavljaju – često ne prelazi ni 10%, što se u Hrvatskoj smatra minimalnim.

Česi su, osim nadimka ”paštikarži”, među Hrvatima poznati i kao ”pivožderi”. Ali pošto je cijena ovog omiljenog napitka na nekim mjestima narasla i do 6 evra, Česima to nimalo ne prija, pa to glasno komentarišu u restoranima. Zbog toga vlasnici ugostiteljskih objekata više i ne ciljaju na ovu klijentelu, već radije dočekuju turiste iz drugih zemalja.

Česi pozivaju Hrvate da preispitaju svoj pristup

Češki turisti se, međutim, brane i pozivaju domaćine da preispitaju svoj pristup i politiku formiranja cijena, jer situacija postaje nepodnošljiva, piše dalje mix24.cz.

”Razgovarali smo i sa Nemcima koji su očajni zbog toga koliko je ovdje poskupila hrana u restoranima. Navikli su da jedu napolju, ali to sada jednostavno više ne mogu da priušte. To zaista nisu očekivali”, rekao je Jan iz Berouna i dodao da su po njegovom mišljenju najviše poskupili morski plodovi.

Ni piće ne prolazi mnogo bolje.

”Pivo u prosjeku košta oko 5 evra, nekad i više. To je skuplje nego u Nemačkoj, a ovde je to standard – jeftinije gotovo da ne postoji. Djeluje skoro kao da su se ugostitelji dogovorili i da vještački drže cijene visoko”, opisao je stanje na Jadranu i zaključio da su više cijene vjerovatno samo još u Francuskoj i Danskoj, prenosi Blic.

Region

Sa tržišta u Hrvatskoj povlači se mesni delikates, SADRŽI SMRTONOSNU BAKTERIJU

Hrvatski Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu jedne mesne prerađevine zbog utvrđenog prisustva opasne bakterije.

Opoziva se “mesni proizvod prezvušt, odnosno tlačenica (švargla) 500-600g, LOT P-25/812, upotrijebiti do 16. 1. 2026”, zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes. Proizvođač je ‘Grupa Presečki’ – mesnica, trgovina, ugostiteljstvo i prevoz iz Krapine, navode iz Inspektorata.

Kako mediji prenose, to je četvrti slučaj otkrića opasne bakterije u prehrambenim proizvodima ove godine u Hrvatskoj. Podsjećaju da je početkom novembra Listeria otkrivena u proizvodu Pikok delikates kuhana šunka 200 g, koja se prodavala u Lidlu.

Lani je otkriveno čak 11 slučajeva zaraze, navodi Danica.hr.

Bakterija Listeria monocytogenes je opasna jer može izazvati infekciju centralnog nervnog sistema. Zaraza može dovesti do paralize moždanih živaca i udova, meningitisa, encefalitisa, ali i smrti. Liječi se specifičnim antibioticima.

Nastavi čitati

Region

Vučić spominjao udare NATO-a i nuklearni odgovor Rusije! “A MENI SU GOVORILI DA NE BUDEM DRAMA KVIN”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je komentarisao situaciju na ukrajinskom bojištu, ističući da napredak ruskih snaga izaziva sve veću nervozu unutar NATO-a. Prema njegovim riječima, zapadni savez više ne može ignorisati promjene na terenu.

„Napredak ruskih snaga na prvoj liniji fronta, koji je priznao i glavni tajnik NATO-a, a koji mora priznati svako ko realno sagledava situaciju, jasno je vidljiv“, rekao je Vučić. On je nabrojao ruske uspjehe u Pokrovsku, Krasnom Limanu, Kupjansku, Vovčansku, Huljajpolu, Seversku i Konstantinovki, dodajući da se, posmatrajući razvoj događaja, vidi porast napetosti i da je ključno pitanje šta sve ovo znači na duži rok.

Vučić smatra da potencijalni NATO planovi o tzv. preventivnim udarima na Rusiju predstavljaju ozbiljnu prijetnju stabilnosti. „Kada sam rekao da NATO razmatra takav scenarij i da se priprema za njega dok druga strana priprema svoj potencijalni odgovor, svi su mi rekli: ‘Nemoj biti drama queen, to su samo nagađanja’. Nažalost, ovo je stvarnost u kojoj živimo“, izjavio je predsjednik Srbije.

Njegove tvrdnje dolaze nakon što je admiral Giuseppe Cavo Dragone, predsjednik Vojnog odbora NATO-a, potvrdio da Zapad razmatra mogućnost jačanja odgovora na rusko hibridno djelovanje. Dragone je rekao da bi se „preventivni udar“ u nekim interpretacijama mogao smatrati obranom, ali je i priznao da to nije uobičajen način razmišljanja NATO-a.

„Biti agresivniji u odnosu na agresivnost protivnika mogla bi biti opcija. Pitanja su pravni okvir, jurisdikcija, ko će to izvršiti“, naveo je Dragone, ne isključujući promjenu strategije.

Vučićeve izjave dolaze u trenutku kada je pažnja međunarodne zajednice usmjerena na jačanje vojnih kapaciteta i moguće scenarije eskalacije sukoba u Ukrajini.

Nastavi čitati

Region

Oglasili se iz NIS-a! “PRESTAJEMO S PROIZVODNJOM”

Naftna industrija Srbije saopštila je da je počela obustavu radu proizvodnih postrojenja usljed nedostatka sirove nafte za preradu.

Kako je pojašnjeno, to su posljedice sankcija koje je Ministarstvo finansija SAD uvelo prema NIS-u.

“Obustava rada procesnih postrojenja odvija se po principu koji se primenjuje kada je reč o planskim remontima i izvodi se u skladu sa zakonima Republike Srbije, internim pravilima kompanije i najstrožijim ekološkim standardima i pravilima bezbednosti i zdravlja na radu”, navode iz NIS-a. Podsjećanja radi, Srbija je dospjela u ovu situaciju nakon ruske invazije na Ukrajinu, odnosno uvođenja sankcija od strane Zapada prema Rusiji. Politika Srbije otpočetka rata je da će pokušati zadržati neutralnost, i da neće uvoditi sankcije Rusiji. Iako su sankcije Zapada protiv Rusije bile opsežne, one se nisu odnosile na naftni sektor u Rusiji, jer je bivša administracija Džoa Bajdena, ali i većina vlada u Evropi, bila zabrinuta da bi to moglo dovesti do značajnog povećanja cijena nafte i naftnih derivata na svjetskim tržištima.

Nakon dolaska Donalda Trampa na čelo Amerike, pokrenut je mirovni proces a Vašington je iskazao spremnost na kompromis i ustupke prema Rusiji na koje Evropljani ni Bajden nisu bili spremni. Kada Vladimir Putin, predsjednik Rusije, nije odgovorio na Trampovu ponudu kako je on očekivao, Tramp je odlučio da uvede sankcije na kompletnu rusku naftnu industriju, uključujući i na NIS, koji je u većinskom ruskom vlasništvu. Amerika je u nekoliko navrata odgađala primjenu sankcija, ostavljajući vrijeme Srbiji da se dogovori s Rusima oko kupovine ruskog udjela, ali Rusi nisu htjeli da pristanu na prodaju.

Jedna od mogućih opcija koja se spominje je ili da Srbija nacionalizuje kompaniju, odnosno samoinicijativno preuzme rusko vlasništvo, ili da pusti da NIS propadne, a onda na njenim temeljima osnuje novu kompaniju, bez ruskog vlasništva. Kako je navedeno u NIS-ovom saopštenju, za vrijeme trajanja obustave rada Rafinerije zaposleni će biti angažovani na poslovima koje obavljaju tokom planskih obustava postrojenja.

Kompanija NIS izražava nadu da će u što je moguće kraćem roku ponovo biti uspostavljen redovan rad Rafinerije nafte Pančevo.

Ako uskoro ne dođe do rješenja, bilo da Amerika odustane od sankcija ili Rusija odustane od zabrane prodaje, to bi moglo značiti potpuno gašenje naftne industrije u Srbiji.

Nastavi čitati

Aktuelno