Connect with us

Svijet

Oglasio se Bajden: Traži ovlašćenje za zatvaranje granica, sve se vrti oko TEKSASA

Američki predjsednik Džozef Bajden se oglasio o Teksasu.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden rekao je u petak da je sporazum o granici o kojem se pregovara u američkom Senatu “najčvršći i najpošteniji” niz mogućih reformi i obećao da će “zatvoriti granicu” onog dana kada potpiše zakon, piše “Rojters”. Dvostranački pregovori su pogodili kritičnu tačku usred sve većeg republikanskog protivljenja. Neki republikanci su postavili dogovor o bezbjednosti granica kao uslov za dalju pomoć Ukrajini.

Ranije u toku dana, predsjednik Predstavničkog doma SAD Majk Džonson rekao je da je sporazum “mrtav po dolasku” u svom sadašnjem obliku, navodi se u pismu republikanskim poslanicima u Predstavničkom domu koje je pregledao “Rojters”. Bajden, demokrata koji traži još jedan mandat na izborima 5. novembra, suočio se sa rekordnim brojem migranata uhvaćenih u ilegalnom prelasku granice između SAD i Meksika tokom njegovog predsjedničkog mandata. Republikanci tvrde da je Bajden trebalo da zadrži restriktivnu politiku republikanskog bivšeg predsjednika Donalda Trampa, favorita za nominaciju njegove stranke.

“Ono o čemu se pregovaralo bi – ako bude usvojeno u zakon – bio najteži i najpravedniji set reformi za osiguranje granice koju smo ikada imali u našoj zemlji. To bi mi, kao predsjedniku, dalo novo ovlašćenje za hitne slučajeve da zatvorim granicu kada ona postane preopterećena. I ako bih dobila ta ovlašćenja, koristio bih je onog dana kada potpišem zakon“, naveo je Bajden u saopštenju.

Bijela kuća je pristala na nova ograničenja azila na granici, uključujući stvaranje sile za proterivanje koja bi omogućila migrantima koji ilegalno pređu granicu SAD i Meksika da budu brzo vraćeni u Meksiko ako broj migranata pređe 4.000 dnevno, poznata tri izvora uz rečenu stvar. Ako bi susreti prešli 5.000 dnevno, korišćenje ovlašćenja za protjerivanje postalo bi obavezno, prema izvorima koji su tražili anonimnost da bi razgovarali o detaljima privatnih pregovora.

U decembru, u prosjeku, broj susreta otvara se više od 9.500 dnevno, prema statističkim podacima američke vlade objavljenim u petak. Sveobuhvatni autoritet bi bio uporediv sa politikom naslova 42 iz ere COVID-a koja je uspostavljena pod Trampom tokom pandemije i koja je okončana pod Bajdenom u maju 2023.

“Migranti koji pokušavaju da zatraže azil i dalje bi to mogli da urade na legalnim graničnim prelazima da je na snazi ovlašćenje za proterivanje. Od SAD bi se tražilo da dozvole najmanje 1.400 migranata dnevno da priđu legalnim prelazima kako bi zatražili azil ako su protjerivanja na snazi. Prijedlog zakona ima za cilj rješavanje zahtjeva za azil za šest mjeseci bez zadržavanja migranata”, rekao je jedan od izvora.

Tramp je, međutim, prošle nedjelje na društvenim mrežama upozorio na bilo kakav dogovor koji ne uspije da ispuni sve što republikanci žele da zatvore granične prelaze. Bajden je takođe pozvao Kongres u petak da obezbjedi sredstva koja je tražio u oktobru za obezbjeđenje granice.

“Ovo uključuje dodatnih 1.300 agenata granične patrole, 375 imigracionih sudija, 1.600 službenika za azil i preko 100 najsavremenijih inspekcijskih mašina koje pomažu u otkrivanju i zaustavljanju fentanila na našoj jugozapadnoj granici“, rekao je predsednik.

Svijet

OGLASIO SE CNN “Sve ide naopako za Ukrajinu, RUSIJA JE RAZARA”

Za Ukrajinu se ispostavlja da je maj najokrutniji mjesec, navodi se u nedavnoj analizi “CNN-a”.

Grad Vovčansk u sjevernoj oblasti Harkova, koji su Ukrajinci preuzeli od Rusa prije više od 18 mjeseci, probudilo je u petak intenzivno granatiranje i bombardovanje iz vazduha.

Rusija je pronašla drugi način da rastegne ionako tanku plavu liniju Ukrajine.

Predsjednik Volodimir Zelenski i drugi ukrajinski zvaničnici rekli su da su ruski napori da napreduju ka gradu osujećeni, ali su Rusi od tada pokušavali da prekinu putne veze sa Vovčanskom.

Rusi su u petak pokrenuli napade snage bataljona duž granice od 60 kilometara, tvrdeći da su zauzeli nekoliko sela u onome što je poznato kao ‘siva zona’ duž granice, nakon što su većinu svojih ofanzivnih sposobnosti ove godine fokusirali na brušenje napredak u Donjecku na istoku koji je zabilježio postepeni, ali značajan napredak.

Od subote se činilo da Rusi i dalje drže šačicu ukrajinskih pograničnih sela, dok se intenzivno bombardovanje iz vazduha nastavlja u oblasti Vovčanska.

Prekogranični napad je još jedan primjer šta ide naopako za Ukrajince ove godine. Njihove snage su tanko razvučene, sa mnogo manje artiljerije od ruskih, krajnje neadekvatnom protivvazdušnom odbranom i iznad svega nedostatkom vojnika. Njihovo stanje pogoršalo je suvo vrijeme, što je omogućilo ruskim mehanizovanim jedinicama da se lakše kreću.

 

Zamjenik šefa ukrajinske odbrambene obavještajne službe, general-major Vadim Skibicki, rekao je prošle nedjelje za Ekonomist: „Naš problem je veoma jednostavan: nemamo oružje. Uvijek su znali da će april i maj biti težak period za nas.

Ukrajinski obavještajci procjenjuju da uprkos ogromnim gubicima od početka invazije u punom obimu, Rusija sada ima više od pola miliona ljudi unutar Ukrajine ili na njenim granicama. Takođe „generiše podjelu rezervi“ u centralnoj Rusiji, kaže Skibicki.

Napad na sjevernu granicu prati stvaranje nove ruske vojne grupacije pod nazivom Sjever.

Džordž Baros sa Instituta za proučavanje rata u Vašingtonu rekao je da je Sjever „operativno značajna grupa”.

„Rusija je nastojala da stvori 60.000-100.000 vojnika za svoju grupu da napadne Harkov i procjenjujemo da je blizu 50.000“, kaže Baros, ali „i dalje ima mnogo borbene moći“.

Od ove nove snage jedinice oklopne pješadije su pokušale da pređu granicu. Dostupni dokazi sugerišu da su bili očekivani i da su pretrpeli značajne gubitke. Ali ako se pridruži više elitnih jedinica (postoje izvještaji da bi to mogli učiniti elementi iz drugih divizija), ambicije Rusije bi mogle da porastu.

Kako je ukrajinska jedinica specijalnih snaga izjavila ovog vikenda, „ovo je samo početak, Rusi imaju mostobran za dalje ofanzive“.

Jedan bivši ukrajinski oficir koji piše o sukobu na blogu “Frontelligence” kaže da „nedostatak ljudstva primorava Ukrajinu da izbjegava neprekidno raspoređivanje velikih jedinica duž granice, sa potpuno opremljenom artiljerijom spremnom za trenutnu upotrebu.

On očekuje da će se situacija razvijati, „sa ruskim snagama koje će rasporediti više jedinica da prodru u dodatna granična područja ili da pojačaju početne uspjehe“.

Nekoliko analitičara očekuje da Rusi prošire granične napade ka zapadu do Sumske oblasti, gdje su ruske specijalne snage višemjesečno napadale.

 

Grupacija Sjever nije mogla da napadne i zauzme grad veličine Harkova, ali to vjerovatno nije cilj. Baros kaže da je to umjesto toga da se primoraju ukrajinske snage da se okrenu iz Donjecka u oblast Harkova.

Rusi nastoje da „razblaže ukrajinske snage duž linije fronta od 600 milja i stvore mogućnosti, posebno u Donjeckoj oblasti, što je glavni operativni cilj Rusije za 2024.“, kaže Baros.

Najnoviji prekogranični napadi mogu takođe da skrenu ukrajinske jedinice sa odbrane Kupijanska, takođe u oblasti Harkova, gdje je ruski napad zastao mjesecima, kao i da stvori tampon zonu unutar Ukrajine za koju Kremlj kaže da želi da smanji napade na Ruski gradovi poput Belgoroda.

Ono što se dešava u Harkovu nije izolovano. Ukrajinska vojska je ove nedjelje priznala da je došlo do porasta u borbenim angažovanjima, što je vrhunac značajnog povećanja od marta do aprila.

U stvari, Rusi imaju ljudstvo da protežu ukrajinsku odbranu kroz više tačaka napada udaljenih stotinama kilometara, primoravajući Kijev da pogodi gdje i kada se očekuje proljećna ofanziva, navodi se u tekstu “CNN-a”.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA I AFRIKA se do Svjetskog prvenstva POVEZUJU TUNELOM ISPOD MORA

Maroko, Španija i Portugal zajedno će ugostiti Svjetsko fudbalsko prvenstvo 2030. godine, a upravo je ta godina iznesena kao realan rok za izgradnju tunela koji će povezivati Evropu i Afriku.
Ideja o gradnji tunela između Španije i Maroka prvi se put javila još 1979. godine, a ovih je dana oživljena i o njoj se intenzivno razgovara u dvije susjedne zemlje, koje dijeli more i Gibraltarski moreuz.

Trenutno let između španske metropole Madrida i marokanskog grada Tangera, traje oko sat i po. Ako bi se neko na isti put uputio automobilom, trebalo bi mu oko devet sati i morao bi se u jednom trenutku ukrcati na trajekt.

Novi tunel otvorio bi mogućnost direktne veze vozom od Madrida do Kazablanke, cijelo bi putovanje trajalo oko pet i po sati i imalo više stajališta na ruti. Prolazio bi ispod Gibraltara i vodio u Tanger, a iz njega i u druge marokanske gradove.

Vlasti obje zemlje pre nekoliko godina pokrenule su analizu starih planova iz 1979. i istraživanje područja Gibraltarskog moreuza kako bi utvrdile koliko je projekt izvodljiv i održiv u današnje vrijeme.

Održano je i nekoliko sastanaka na kojima je izražena namjera da se plan realizuje, a kao poželjan rok istaknuto je da to bude “što je prije moguće”, prenosi Putni kofer.

Ozbiljniji pregovori počeli su u februaru prošle godine i nastavljeni su do danas. Cilj je, kako se navodi, “razvijanje dobrih odnosa između dvije zemlje, te razvoj bolje infrastrukture i saobraćajnih veza”.

O detaljima samog plana i novog tunela za sad se ne zna puno. Ako se plan ostvari, tunel će biti dug 27,5 kilometara. Trošak još nije poznat, ali zna se da je riječ o projektu teškom više od milijarde evra. Do sada su samo na istraživanje Španci potrošili 2,3 miliona evra.

Trasa tunela, prema stranici Railtech, išla bi od Punta Paloma u Tarifi do Punta Malabata u Tangerskom zalivu. Kopao bi se do maksimalno dubine od 300 metara i imao nagib od najviše tri odsto.

Za izgradnju bi, procjenjuje se, trebalo oko pet godina – taman da tunel bude gotov do fudbalskog prvenstva. Ako se plan ostvari, uvjereni su inicijatori, biće to strateški projekat za Španiju, Maroko, ali i cijelu Evropu i Afriku. B92

Nastavi čitati

Svijet

RUSI TVRDE “Kijev u napadu na Belgorod upotrijebio oružje NATO-a”

Kijev je u najnovijem napadu na Belgorod upotrebio oružje koje su isporučile zemlje NATO-a, navodi se u komentaru stalne misije Rusije pri Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).

– Današnji brutalni teroristički napad kijevskog režima na mirne četvrti Belgoroda, u kome je povrijeđeno desetine ljudi, izveden je oružjem koje su isporučile zemlje NATO-a – navodi se u saopštenju na Telegramu misije.

U saopštenju se dodaje da Rusija traži od rukovodstva OEBS-a da najoštrije osudi zločinački napad ukrajinskih oružanih snaga na Belgorod.

– Zahtijevamo od rukovodstva OEBS-a… da što oštrije osudi zločine. Nedopustivo je da se očigledno ignorišu ruske civilne žrtve, bilo u Belgorodu, Donbasu ili negdje drugo. OEBS ne bi trebalo da ima dvostruke standarde i političke filtere kada su u pitanju očigledna brutalna kršenja međunarodnog humanitarnog prava od strane kijevskog režima – ističe se u saopštenju.

U jutrošnjem ukrajinskom granatiranju Belgoroda urušio se cio ulaz jedne višespratnice. U napadu je povrijeđeno 19 osoba.

Agencije

Nastavi čitati

Aktuelno