Connect with us

Politika

Zašto BiH i dalje izbjegava registar zaposlenih u JAVNOJ UPRAVI?

Iako su vlasti u više navrata proteklih desetak godina najavljivale reformu javne uprave, registar zaposlenih i kontrolu zapošljavanja u javne institucije, vrlo malo je urađeno u praksi.

U Kancelariji koordinatora za reformu javne uprave potvrdili su nam da institucije BiH mjere iz Akcionog plana za reformu javne uprave i dalje sporo implementiraju, te naglašavaju da su na tu činjenicu više puta javno upozoravali, uključujući i kroz posljednji godišnji izvještaj.

Prema podacima koje su nam poslali, do kraja prošle godine implementirano je samo 15,8 aktivnosti iz Akcionog plana, a napredak je veći za mršavih 1,8 odsto u odnosu na 2022. godinu.

Ali, kako ističu, ohrabruje činjenica da je uspostavljen Koordinacioni odbor za reformu javne uprave, koji je čak održao i prvu sjednicu, kojom je predsjedavala Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH.

U Kancelariji ističu da je to prvi put od 2006. godine da je usvojen takav strateški korak, što bi moglo da znači da će doći do promjene odnosa vlasti prema ovom pitanju.

“Uspostavljanje Koordinacionog odbora je zapravo prvi politički vjetar u leđa nastavku reforme javne uprave u BiH. Podsjećam vas da je, također, uspostavljanje ovakvog tijela bio i zahtjev Evropske komisije sa šestog sastanka Specijalne PAR grupe za reformu javne uprave”, kaže Vedrana Faladžić, viša stručna saradnica za odnose s javnošću.

Za 16. april najavila je novi sastanak Specijalne PAR grupe, na kojem će Evropska komisija biti informisana o svemu što je do sada implementirano, ali i o preporukama koje još nisu do kraja implementirane. Na primjer, vlasti nisu implementirale jačanje uloge koordinatora za reformu javne uprave.

Rekla je da je imenovan novi koordinator za reformu javne uprave u FBiH, a u toku 2023. godine u RS donesen je novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu uprave i lokalne samouprave.

“Također, jedna od preporuka je bila revizija Akcionog plana za reformu javne uprave za period 2023-2027, koji su svi nivoi vlasti trebali usvojiti do četvrtog kvartala 2023. godine, a pri čemu će prioritet imati digitalizacija vladinih usluga i procesa RJU. Aktivnost je u toku i provodi se u saradnji sa SIGMA i projektom tehničke podrške EU4PAR (IPA 2019). Proces prioritizacije i revizije je počeo 21. decembra 2023. godine organizacijom radionice na kojoj je predstavnicima nadzornih timova prezentiran alat za prioritizaciju prema metodologiji koja je razvijena u saradnji sa SIGMA, kao i vremenski okvir i raspored koraka za reviziju Akcionog plana. Aktivnosti bi trebalo da budu završene do polovine ove godine”, ističe ona, čime je pojašnjen nesporazum od prije nekoliko mjeseci da bi registar zaposlenih mogao biti spreman do sredine godine.

Jedan od najvećih izazova je usklađivanje čak 11 zakona o državnoj službi, koliko ih postoji u BiH i imenovanje radne grupe uključivanjem ministarstava nadležnih za javnu upravu. To, kako pojašnjavaju, podrazumijeva usklađivanje zakonskih odredaba za zajednički opseg državne službe. To bi značilo, na primjer, jednake standarde u postupcima zapošljavanja i ispunjavanja kriterija, sistematizaciju radnih mjesta i njihovu pravilnu i transparentnu klasifikaciju, kao i obezbjeđivanje istovjetnih standarda za osiguranje mobilnosti i zajedničkih standarda. Faladžićeva je naglasila da ova preporuka još nije ispoštovana.

Na naše pitanje o registru zaposlenih, naglašeno je da su nakon odbijanja izmjena i dopuna Zakona o državnoj službi BiH, izvršene dopune i izmjene propisa usaglašene sa stručnjacima i mišljenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH u pogledu uspostave registra zaposlenih u institucijama BiH.

“Vijeće ministara BiH je na svojoj 35. sjednici od 11.1.2024. godine utvrdilo prijedlog navedenog zakona i uputilo ga u parlamentarnu proceduru. Podsjećam vas, također, da je Parlamentarna skupština BiH nedavno usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH. Ovim zakonom propisano je uspostavljanje registra zaposlenih najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona”, rekla nam je ona.

Predviđeno je da se u Registru zaposlenih vode podaci za državne službenike i zaposlenike, kao i za sve druge kategorije zaposlenih, osim policijskih službenika, profesionalnih vojnih lica i zaposlenih u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH i zaposlenih u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija i još nekoliko institucija ovog tipa.

“Ovim je implementirana preporuka sa šestog sastanka Specijalne PAR grupe da bude usvojena pravna osnova za uspostavu informacionog sistema za upravljanje ljudskim potencijalima na državnom nivou. Drugi dio preporuke odnosio se na usvajanje poboljšane pravne osnove za registre javne službe na nivou entiteta, što još nije realizirano”, rekla nam je ona.

Related Topics:

Politika

TITO DINO I GRISELDA: Sve Konakovićeve direktne veze sa osumnjičenim članovima narko kartela

U Sky aplikaciji je poznata kao Griselda. U Zenici kao Aida Halać, vijećnica u Gradskom vijeću. Trenutno je, po rješenju Suda Bosne i Hercegovine, u pritvoru jer postoji osnovana sumnja da je prala novac za narko kartel Edina Gačanina Tita. Aida Halać je prva rodica Davida Cufaja zvanog Raul koji je u Peruu uhapšen zbog krijumčarenja preko dvije tone kokaina za kartel Tito i Dino.

Neposredno pred početak predizborne kampanje 2020. godine, tačnije 10 avgusta 2020. godine, Edin Gačanin Tito je naredio Adnananu Smajloviću zvanom Pepi da Aidi Halać preda 25 hiljada maraka. Griselda je članica stranke BHI zeničkog gradonačelnika Fuada Kasumovića za kojeg Edin Gačanin Tito 2020. godine u aplikaciji Sky piše: “U Zenici gradonačelnik drži sve , on je bio SDA pa im leđa okrenuo. SDA gubi Zenicu , jer je ovaj prišao NiP-u.“

Na fotografiji ispod su Griselda iz Kasumovićeve stranke i Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a.

Ministar vanjskih poslova BiH će, naravno, reći da je ovo slučajnost te da on uopće ne poznaje pritvorenu Griseldu. Ali ima još “slučajnosti”.

Dražen Čobović je bivši pripadnik Specijalne jedinice Federalne uprave policije. Elmedin Konaković ne krije da ga poznaje. Ne krije da je zajedno s njim i svpjim kumom Gordanom Memijom putovao na hadždž. Priznao je i da je nekoliko puta s njim popio kafu ili iftario.

U crvenom okviru je Dražen Čobović. Do njega su Gordan Memija i Elmedin Konaković.

Dražen Čobović je zvanično pod istragom Tužilaštva BiH zbog saradnje sa narko kartelom Tito i Dino. Kao pripadnik FUP-a, 2016. godine bio je Titov pratilac tokom njegove posjete Bosni i Hercegovini. Kasnije je preselio u Dubai gdje je, zajedno sa drugim bivšim pripadnicima FUP-a Ibrom Miladinom i Dženisom Kadrićem čuvao vođu narko kartela.

I ovo je, reći će ministar vanjskih poslova BiH, slučajnost.

Ali Kuma ne birate slučajno. Biznismen Gordan Memija je kum Elmedina Konakovića. Prema vlatitom priznanju, Memija poznaje Edina Gačanina od 1992. godine i, nakon svega, “opet bi ga dočekao u Sarajevu i ručao s njim”.

“Memija je moj prijatelj, upozoravam sve koji pakuju u ovom procesu da se neće dobro provesti”, izjavio je Konaković nakon što je po naredbi Tužilaštvo BiH MUP KS uhapsio Gordana Memiju.

GORDAN MEMIJA, ELMEDIN KONAKOVIĆ

“Dokazima je potkrepljeno postojanje osnovane sumnje da je Gordan Memija učestvovao u organizaciji nabavke i doniranja specijalnih policijskih uniformi Specijalnoj policijskoj jedinici Federalne uprave policije FMUP-a u periodu 2016/2017 godine, na način da je sredinom 2016. iznos od oko 320.000,00 Eura, preuzet od Elmira Sarića i njegove supruge Nathalie za koji je znao da potiče iz kriminalnih aktivnosti, po uputama E.G, te dogovorio sa svojim poznanikom i bliskim poslovnim partnerom Alamerović Erminom zvanim „Kiki“ da njemu preda novac za realizaciju donacije specijalne opreme Federalnoj upravi policije, kako bi Alamerović posredstvom svoje firme “Rhea Expres” izvršio nabavku i uvoz specijalne policijske opreme koju će potom uručiti kao donaciju, a sve kako bi se prikrio trag novca, odnosno izvršilo “pranje” novca koji potiče iz krivičnih djela neovlaštene trgovine opojnim drogama od strane organizovane kriminalne grupe “Tito i Dino”, navedeno je u Rješenju Suda Bosne i Hercegovine kojim se određuju mjere zabrane Gordanu Memiji.

Evo šta je Edin Gačanin napisao u aplikaciji Sky 21. aprila 2020. godine u 20 sati, 6 minuta i 53 sekunde: “Konakovića isto možemo naći , Memos je njegov kum ili obratno”.

Slučajnost? Teško. Ali idemo dalje.

Dženis Kadrić je zvanično osumnjičeni član narko kartela Edina Gačanina Tita. Bio je među specijalcima koji su 2016. godine pratili Tita. Kasnije je i on preselio u Dubai gdje je čuvao vođu kartela.

“Ne mogu tvrditi da je Dženis Kadrić član narko kartela”, rekao je Elmedin Konaković u intervjuu za klix.ba.

Sud BiH je utvrdio osnovanju sumnju da je Kadrić član narko kartela Edina Gačanina. U njegovom Sky telefonu pronađeni su brojevi pasoša Elmedina Konakovića, Dalije Konaković i njihove kćerke.

brojevi pasoša porodice Konaković pronađeni u Sky telefonu Dženisa Kadrića

“Uglavnom, predsjednik hoće i nema problema. Sam ili sa diplomatijom, nikakav problem”, pisalo je u Sky poruci koju je 23. decembra 2020. godine primio Dženis Kadrić, desna ruka narko bossa Edina Gačanina Tita.

Bila je to jedna u nizu poruka koje je Kadrić primao između 22 sata i 7 minuta i 22 sata i deset minuta.

“Punac mi govori”, pisalo je u prethodnoj poruci dostavljenoj Dženisu Kadriću, “da idu sa ženama njih dvojica”.

“A što se tiče ono što si spominjao”, nastavlja Dženisov sagovornik,”nek predsjednik odluči treba li on ili ne treba”.

Ovo su prepiske kojima raspolažu sve policijske agencije u BiH. Dženis Kadrić je, rekosmo, godinama bio pratilac Edina Gačanina Tita. Njegov sagovornik, sumnjaju istražitelji, njegov je brat. Punac je Mahir Hodžić. A predsjednik – Elmedin Konaković.

Bio je to, dakle, decembar 2020. godine i ovo su prepiske koje je EUROPOL dostavio bh. policijskim agencijama. Dženis Kadrić je koristio Sky pod imenom “Wolverine Elite Comando”, pod brojem 3I5389. Evo ključnog dijela.

“Može i privatno, tako je najbolje. Ali kad vide s kim sjede, koja je funkcija, ko su, gdje su. Da zna koga će povesti sa sobom. Punac mi govori, najbolja opcija je da idu sa ženama njih dvojica. E, sad, da se radi nešto što je bitno, a to će znati kada vide s kim sjede, onda ako treba povesti ljude sa sobom to nije problem. Uglavnom, predsjednik hoće, i nema problema. Sam ili sa diplomatijom, nikakav problem. A što se tiče ono što si spominjao, nek predsjednik odluči treba li on ili ne treba”, pisalo je u porukama pronađenim u Sky telefonu Dženisa Kadrića.

Nepuna dva mjeseca kasnije, tačnije, 14. februara 2021. godine, Kadrić šalje ceduljicu na kojoj su ispisani brojevi pasoša Elmedina Konakovića, njegove kćerke K.A.K., Dalije Hasanbegović-Konaković, Nijaze Hodžić i Mahira Hodžića.

“Imao sam informaciju da je jedna grupa Bosanaca i Hercegovaca u direktnoj povezanosti sa vladom Abu Dhabija i da me žele pozvati u službenu pojsetu. Kada me pozovu u posjetu, doći ću, još me nisu pozvali. Super je to što se bavimo ovih dana temom koju sam odgovorio nekoliko puta, nego što se bavimo suštinom problema vezanog za kartel koji u BiH postoji, operiše i koji na ovakav način štiti kriminalce. Stvara se narativ u kojem se priča o meni, ali ćemo saznati jako brzo. U Dubai ako putujete, u mijenjačnici ne možete novac zamijeniti bez pasoša. Da mi je u tom trenutku došao i rekao da ima kontakt sa vladom Austrije i žele da me pozovu, dao bih odmah. Pasoš je identifikacijski dokument, vrlo bih rado dao i pasoš i ličnu kartu i tada. To je ustaljena praksa i u tome ne vidim nikakvu enigmu“”, kazao je Konaković pravdajući se, tradicionalno, u programu N1 televizije.

Ali ako je to trebala biti službena posjeta, zašto su spisku putnika Konakovićeva supruga i njihovo dijete? Zašto je na spisku Mahir Hodžić koji nema nikakvu funkciju? Zašto je na spisku Mahirova supruga Nijaza Hodžić koja godinama uvozi “tekstil” iz Dubaija?

Svaka sumnja u odgovore na ova pitanja nije slučajna, prenosi istraga.ba.

Nastavi čitati

Politika

Miličević odbio Stevandićev poziv na sastanak: “IDEMO NA IZBORE”

Predsjednik SDS-a Milan Miličević izjavio je da ova stranka neće učestovati na sutrašnjem sastanku partija iz Republike Srpske u Banjaluci već će na izbore izaći po trenutno važećem zakonu po kojem su raspisani izbori u BiH.

On je detaljno obrazložio razloge zašto je SDS odbio poziv za sastanak:

”Prvi razlog je to što vladajuća većina nikada nije ispoštovala zaključke Narodne skupštine koje smo često i zajedno donosili, a koji se odnose na zaštitu interesa Republike Srpske u institucijama BiH. Nikada niste prihvatili naš zahtjev da raspravljamo o Informaciji o kršenju zaključaka Narodne skupštine koji su od suštinske važnosti za vitalne nacionalne interese Republike Srpske i srpskog naroda. Sve što smo zajedno dogovarali u Banjaluci, prekršili ste u Sarajevu. Tim ste uništili povjerenje u institucije, ali i smisao bilo kakvih razgovora na relaciji vlast – opozicija.

Drugo, vjerujem da vam je poznato da je ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić donio instrukciju o privremenom finansiranju institucija BiH u drugom kvartalu i njom odobrio Centralnoj izbornoj komisiji sredstva za provođenje lokalnih izbora, u skladu s izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucije BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit. Podsjećam vas i da je potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović izjavila 10.maja da će se SNSD prijaviti na izbore koje je raspisala Centralna izborna komisija. Dakle, vi ste odluku već donijeli i po ko zna koji put odustali od onog što ste usvojili u Skupštini, a sazivanje sastanka vam je samo traženje alibija. Mi vam ne trebamo da javnosti saopštite da idete na izbore koje je raspisao CIK. Sami ste odlučili, sami i saopštite”, napisao je Miličević.

Zbog svega, navodi on, SDS ima opravdane sumnje u iskrenost namjere vladajuće koalicije u Republici Srpskoj da do kraja sprovede proceduru usvajanja Izbornog zakona Republike Srpske.

Ukoliko zakon bude usvojen, Miličević je, zbog ekonomske situacije, zatražio održavanje izbora za sve nivoe vlasti u Republici Srpskoj.

Nastavi čitati

Politika

Konaković pokazao nedostatak sposobnosti za KONSTRUKTIVAN DIJALOG

Suprotstavljanje ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića svima, kako unutar, tako i izvan BiH ko nema isti stav kao on, implicira nedostatak fleksibilnosti i sposobnosti za konstruktivan dijalog, naročito u procesu donošenja važnih diplomatskih odluka, izjavila je Srni ambasador BiH u Francuskoj Bojana Kondić Panić.

Panićeva je navela da su diplomatski odnosi sa zemljama članicama EU, poput Mađarske, ključni za proces evropskih integracija BiH, a kada se takvi odnosi narušavaju to može zasigurno imati negativne posljedice na perspektivu pridruživanja EU, kao i na šire međunarodne odnose.

Povodom najave Konakovića da ovo ministarstvo neće nastaviti primjenu Akcionog plana o prenosu znanja o procesu pristupanja EU između ovog i Ministarstva inostranih poslova i trgovine Mađarske, Panićeva je ukazala da diplomatija zahtijeva sposobnost da se čuju i uvaže različiti stavovi i da se pronađu kompromisna rješenja koja su u najboljem interesu države, a u slučaju BiH u interesu svih njenih građana, ne samo Bošnjaka.

“Anatemisanje svakoga ko pokušava imati prijateljske odnose sa Srbima je još jedna u nizu neprijateljskih poruka svim diplomatama iz reda srpskog naroda”, napomenula je Panićeva.

Ovakav stav, istakla je, doprinosi samo polarizaciji unutar BiH i između BiH i susjednih država, što može otežati diplomatske napore za regionalnu stabilnost i saradnju.

“Urušavanje odnosa sa jednom prijateljskom zemljom ukazuje na potencijalni problem u vođenju spoljne politike koja bi trebalo da bude zasnovana na diplomatiji, dijalogu i saradnji”, ocijenila je Panićeva.

Ona je napomenula da je uspostavljanje i održavanje prijateljskih odnosa sa svim susjedima, uključujući Srbiju, ključno za dugoročnu stabilnost i napredak u regionu.

Ona je podsjetila da je vođenje spoljne politike u BiH, u okviru strukture postavljene Dejtonskim mirovnim sporazumom, u nadležnosti Predsjedništva BiH.

“Autonomnim donošenjem odluka ministra Konakovića, jasno je da se radi o elementarnom nepoštovanju Ustava BiH, koje za posljedicu ima urušavanje odnosa sa prijateljskim zemljama i otvara nekoliko važnih tema u vezi sa vođenjem diplomatije BiH”, naglasila je Panićeva.

Ona je istakla da održavanje otvorenog dijaloga, čak i sa zemljama koje imaju različite stavove o osjetljivim pitanjima, može dugoročno donijeti više koristi u smislu stabilnosti i integracije u EU.

Konaković je u otvorenom pismu evropskom komesaru za proširenje i susjedstvo Oliveru Varheljiju uputio kritike zbog, kako je naveo, javnog pridruživanja “sramnoj propagandi” predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i optužio ga da se priklonio Srbiji protiv rezolucije o Srebrenici.

Ujedno je obavijestio Varheljija da neće nastaviti implementaciju Akcionog plana o prenosu znanja o procesu pristupanja EU sa Ministarstvom spoljnih poslova i trgovine Mađarske, nakon što je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da njegova zemlja neće glasati za rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN.

Nastavi čitati

Aktuelno