Connect with us

BiH

BIH SLIJEDI SRBIJU: Hoće li nekvalitetni proizvodi iz Kine PREPLAVITI domaće tržište?

Nekvalitetna trećerazredna kineska roba mogla bi da preplavi tržište BiH nakon što je Srbija prije samo nekoliko dana ukinula carine na 90 odsto proizvoda iz ove zemlje i napravila meku tačku za protok najrazličitijih roba, poluproizvoda i sirovina porijeklom iz Kine na tržište Balkana, ali i Evropske unije.

Naime, 1. jula stupio je na snagu Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine, a carine na robu sa porijeklom iz obje zemlje biće u potpunosti eliminisane automatski ili postepeno na desetine hiljada proizvoda, uz mogućnost izuzimanja određenog broja koji se smatraju strateškim.

Prema najavama srpskih zvaničnika, ova zemlja moći će da uvozi sirovine iz Kine po “značajno nižim carinskim tarifama”. Sporazum o slobodnoj trgovini, koji su dvije strane potpisale 17. oktobra prošle godine na trećem Forumu za međunarodnu saradnju “Pojas i put” u Pekingu, obuhvata 10.412 proizvoda iz Srbije i 8.930 iz Kine. Inače, EU nema Sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom.

Ovo je prvi takav sporazum koji je Kina sklopila sa nekom od zemalja centralne ili istočne Evrope i premda se očekuje da će to donijeti određene pogodnosti za domaće proizvođače u smislu izvoza, daleko su veće opasnosti da će tržište Balkana, pa tako i BiH, tek sada da preplavi nekvalitetna roba iz Kine, koju je i do sada bilo veoma teško kontrolisati, a čija je tehnička i zdravstvena ispravnost pod znakom pitanja.

Naši sagovornici tvrde da, iako za sada bh. vlasti ne pokazuju interesovanje da urade isto što i srpske i sklope identičan sporazum, to neće spasiti BiH i spriječiti prodor kineske robe na njeno tržište.

I uvozne dažbine biće niže
“Ugovor o slobodnoj trgovini između ove dvije zemlje podrazumijeva da se ukidaju carine za sve vrste proizvoda koji imaju porijeklo iz zemalja potpisnica. Kako stope carina iznose i do 15 odsto, to znači da će kineski proizvodi na bh. tržištu uskoro biti značajno jeftiniji, jer će ukupne uvozne dažbine prilikom uvoza tih proizvoda iz Kine u Srbiju biti značajno manje. Uvoz će se onda preliti i kod nas i na ostale balkanske zemlje, ali i u Evropsku uniju, Hrvatsku, Bugarsku, Rumuniju. Ukidanje carina na kinesku robu u Srbiji će posredno, ali snažno uticati na BiH, posebno ako dođe do prelijevanja jeftinijih kineskih proizvoda na tržište BiH što može, na kraju, ugroziti i domaće proizvođače”, objašnjava naš izvor.

Govoreći o načinima kako se kineska roba može naći u BiH, objašnjava da će po svoj prilici doći do uvoza poluproizvoda iz Kine, koji će se lako, uz doradu i pakovanja lako moći predstaviti kao roba iz Srbije.

Kad je u pitanju obračun uvoznih dažbina, carina ulazi u osnovicu za obračun uvoznog PDV-a, pa ukoliko se carina ukine, biće obračunat i manji uvozni PDV. Na ovakav način bi veliki broj kineskih proizvoda mogao biti još dostupniji građanima regiona.

“Srbija bi mogla u određenim poslovima i sama da učestvuje u daljem plasmanu tih roba i sirovina, kroz doradu nekih poluproizvoda iz Kine. Takvi poluproizvodi, koji se u određenom procentu dorade u Srbiji, kako to predviđa, na primjer CEFTA ili ugovor o slobodnoj trgovini između Srbije i EU, mogli bi da steknu status proizvoda s porijeklom iz Srbije i kao takvi mogli bi se izvoziti u zemlje regije i EU i opet biti oslobođeni carina”, kaže izvor eTrafike i ističe da je BiH već sada pod značajnim ekonomskim i političkim uticajem Kine, kroz investicije, zajmove i političku podršku, te da će slobodan protok robe, posebno one poznate po lošem kvalitetu, samo produbiti postojeće stanje.

Smatra da je ključno da BiH nastavi sa prilagođavanjem svog carinskog sistema i trgovinske politike u skladu sa procesom evropskih integracija, kako bi unaprijedila konkurentnost domaćih proizvoda i smanjila zavisnost od Kine.

Ekonomista Igor Gavran, komentariše ukidanje carina kao potez koji bi mogao biti koristan u smislu uvoza elektronike po nižim cijenama, te upozorava da bi država trebalo da, kroz svoje organe, zaštiti građane od navale nekvalitetnih proizvoda. Vrlo je mala vjerovatnoća, kaže naš sagovornik, da će BiH zaključivati taj sporazum jer je ona malo tržište i nema za Kineze značajne investicije, koje bi probudile njihov interes da posebno otvaraju bh. granice.

“Izvoz u Kinu iz Srbije odnosi se najviše na ono što rade kineske firme. Njima je trebalo da se to otvori, da bi izvozili rude i druge sirovine bez dažbina. Kod nas nema nikakve kineske proizvodnje i ulaganja, imamo samo izvođenje radova. Nemamo ni mi nekog interesa za ovim sporazumom jer ni naš izvoz tamo nije značajan”, kaže Gavran te dodaje kako nije isključeno da BiH sama ponudi takvu inicijativu, ali da je pitanje šta bi Kina uopšte odgovorila.

Najviše neispravne robe stiglo iz Kine
U Inspektoratu Republike Srpske su nam rekli da prilikom uvoza kontrolišu neprehrambene proizvode koji se svrstavaju u kategoriju predmeta opšte upotrebe, a to su dječije igračke, kozmetika i sredstva za održavanje higijene, posuđe, pribor za jelo i drugi materijali koji dolaze u kontakt sa hranom, te ostala sredstva koja dolaze u neposredan dodir sa kožom i sluzokožom. Ovo se, kažu, radi nasumičnim uzorkovanjem, ali i dodaju kako se ne kontroliše sve.

Prošle godine od 730 kontrolisanih, šest pošiljki nije bilo u skladu sa propisanim uslovima te im je zabranjen uvoz. Tokom 2022. godine uzeto je 650 uzoraka a za 11 pošiljki je zabranjen uvoz.

“Posmatrajući kroz protekle godine, kada je riječ o proizvodima iz Kine, može se reći da su nepravilnosti najčešće konstatovane kod dječjih igračaka zbog sadržaja ftalata iznad referentnih vrijednosti, lakog izvlačenje niti i kose, neprijatnog mirisa, lakog odvajanja sitnih dijelova i slično. Ostali proizvodi, kao što su kućanski aparati, odjeća, obuća, različita tehnička oprema i slično, ne podliježu obaveznoj kontroli prilikom uvoza”, rekli su nam u Inspektoratu RS i dodali da se na osnovu njihovih podataka o zemlji porijekla neispravnog proizvoda, može vidjeti da je značajan broj istih porijeklom iz Kine.

Agencija za nadzor tržišta BiH obavila je prošle godine 238 konotrola i od 197 različitih modela proizvoda utvrdila da čak 107 njih, što je 54,3 odsto, nije ispunjavalo propisane bezbjednosne zahtjeve. Kao rezultat navedenih aktivnosti, s tržišta je povučeno 8.828 komada proizvoda.

“Agencija je u 2023. godini pokrenula 19 naknadnih predmeta nadzora nad tržištem, a u 13 predmeta je utvrđena neispravnost i neusklađenost. Kao rezultat ovih aktivnosti, s tržišta su povučena 374 komada nesigurnih proizvoda”, navodi se u izvještaju agencije za prošlu godinu.

Analizom rezultata ustanovljeno je da najviše nesigurnih proizvoda s ozbiljnim rizikom za potrošače vodi porijeklo iz Kine. Od njih 50, porijeklo iz pomenute zemlje imala su čak 42 takva proizvoda. Najčešće se radilo o električnoj opremi, igračkama, sportskim i rekreativnim proizvodima, proizvodima za djecu, ličnoj zaštitnoj opremi, nakitu i tekstilnim proizvodima.

Oprez sa začinima
Snežana Šešlija, iz dobojskog udruženja “Topeer“, koje se bavi zaštitom potrošača, kaže da se carine i ne moraju ukidati zato što ogroman broj prodavnica u BiH ima svoje kanale kojim se doprema roba iz Kine. Priča da je njihovo istraživanje pokazalo da u velike gradove i njihove prodavnice stiže prva klasa robe iz Kine, ali da je u manjim mjestima uglavnom veoma lošeg kvaliteta.

Ipak, smatra da će ukidanje carina u Srbiji, i te kako da našteti privredi BiH, ali i potencijalno da ugrozi zdravlje građana.

“Onima koji kupuju u velikim tržim centrima u gradovima će biti dostupnija kvalitetna roba, ali sumnjam da će se to nama dogoditi, čak mislim da će biti još gori kvalitet. Nije to samo odjeća, tu su igračke i električna roba. To je opasno zato što Kinezi imaju malo drugačije propise o sigurnosti igračaka i tekstila, posebno boja koje koriste za njihovo farbanje, ftalata, kao i tehničke robe. Snižavanje carine pokreće niz negativnih posljedica. Daj bože da se sve završi na jeftinoj garderobi i sitnim aparatima, ali sumnjam. Sad se mora povesti računa o robi široke potrošnje koja bi mogla biti opasna. Takođe, uvozimo i mnogo hrane, dodataka i začina, što takođe može biti veoma problematično”, kaže Šešlija za eTrafiku.

Koliko uvozimo iz Kine?
Kina je u 2022. bila drugi najznačajniji spoljnotrgovinski partner Srbije poslije Njemačke, a obim robne razmjene između Srbije i Kine iznosio je 6,15 milijardi dolara. Međutim, od toga je uvoz iz Kine bio 4,98 milijardi dolara, dok je izvoz iz Srbije bio 1,17 milijardi dolara i to najviše iz Željezare u Smederevu koja je sada u vlasništvu kineske HBIS Grupe i kompanije “Zinđin”, kineskog rudarskog giganta koji je prije šest godina postao većinski vlasnik Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) Bor, jedinog proizvođača bakra.

Uvoz robe iz Kine u BiH u 2023. godini bio je ukupno 1,077 milijardi maraka, dok smo mi tamo izvezli nešto više od 36 miliona maraka. Godinu ranije, uvezli smo 900 miliona maraka vrijednosti robe, dok smo izvezli oko 38 miliona maraka robe.

Kada posmatramo strukturu spoljnotrgovinske razmjene, iz Kine najviše uvozimo mašine, aparate, vozila i druge uređaje, zatim, rude i metale, tekstil, krzno, plastiku, gumu, hemijske proizvode i drugo. Nova navala kineske robe, možda neće direktno uticati na konkurenciju bh. proizvoda na kineskom tržištu, jer BiH nema sličan sporazum. Međutim, može imati posredne efekte ako dođe do prelijevanja jeftinijih kineskih proizvoda na tržište BiH.

EU uvodi carine na jeftinu kinesku robu
Za to vrijeme EU razmatra uvođenje carina na jeftinu robu kupljenu na kineskim onlajn platformama kao što su Temu, Shein i Aliexpress, objavio je prije nekoliko dana Financial times pozivajući se na tri anonimna upućena izvora.

“Prema važećim propisima EU, paketi kupljeni putem interneta iz zemalja koje nisu članice EU ne podliježu carinama ako je njihova vrijednost ispod 150 evra, a Evropska komisija (EK) će kasnije ovog mjeseca predložiti ukidanje tog praga. Evropska komisija je istakla da je prošle godine iz inostranstva u EU stiglo dvije milijarde paketa vrijednosti ispod 150 evra i dodala da ovakav obim trgovine preko interneta testira granice i mogućnosti carine”, navodi ovaj list.

Takođe, dio EU želi da uvede carine i na kineske automobile, posebno Francuska, dok se Njemačka tome protivi. Glasanje o ovom pitanju trebalo bi da se dogodi u narednim sedmicama. Kina je na to odgovorila da bi i ona mogla da uvede carine na proizvode iz EU, poput svinjetine, konjaka i luksuznih automobila. EK navodi da su carine potrebne da bi se suprotstavili jeftinim kreditima, zemljištu, sirovinama i drugim kineskim subvencijama. eTrafica

BiH

NIŠTA OD PRAVE ZIME Sljedeće sedmice će dobro “ugrijati”, snijega NI NA VIDIKU

Ovu sedmicu obilježilo je oblačno i tmurno vrijeme, ali od početka naredne slijedi sunčanije uz rast temperature.

vaj vikend je u znaku prodora hladne fronte sa sjevera uz koju ima lokalno padavina. Padavine su većinom u manjoj količini i u obliku kiše, s tim da je jutros lokalno bilo i ledene kiše.

Noćas i sutra još će ponegdje biti malo padavina, a dolaskom hladnijeg vazduha snježna granica će se sutra spustiti na oko 800 metara nadmorske visine. Na jugu i jugozapadu u nedjelju više sunčanog vremena i stabilnije, tokom dana uz lokalno umjerenu buru.

-Od ponedjeljka, pa sve do petka stabilizacija vremena uz pretežno sunčano vrijeme. Temperature u porastu, pa će biti iznadprosječno toplo uz lokalno do oko 15 stepeni sredinom sedmice. Jutra prohladna i hladna uz lokalno mraz, a najhladnije u ponedjeljak ujutro. Po kotlinama i uz riječne tokove u jutarnjim časovima moguća magla ili niska oblačnosti, koja se u pojedinim kotlinama može zadržati veći dio dana – piše BHmeteo.

Tek u petak, 20. decembra, moguća promjena vremena uz padavine i pad temperature.

Nastavi čitati

BiH

PORODIČNI BIZNISI NAJUNOSNIJI Ovo su 20 najbogatijih ljudi u BiH

Kada govorimo o najbogatijim ljudima u nekom društvu, većina ljudi prvo pomisli na luksuzne stvari – vile, jahte, vozne parkove…

Naravno, ne tvrdimo da takve stvari ne posjeduju ljudi navedeni na ovoj listi.

Ali, oni su ipak prvenstveno privrednici, ljudi koji su uglavnom vlastitim znanjem i upornošću stvorili velike kompanije, i koji svaki dan razmišljaju o svim problemima, izazovima i šansama koje veliki biznis sa sobom nosi.

Na njima je velika odgovornost jer od njihovih poteza zavise sudbine hiljada radnika i njihovih porodica, prenosi portal Slobodna Bosna.

Svima im je zajedničko da imaju veliku strast ka poslu – bez čega bi bilo nemoguće stvoriti i održati ovakve poslovne imperije, naročito u neizvijesnim uslovima kakvi vladaju u Bosni i Hercegovini.

BiznisInfo.ba je izdvojio one najuspješnije od njih koji su stvorili najveće kompanije, zapošljavaju najveći broj radnika i uplaćuju najviše novca u budžete.

Listu su pravili na osnovu ranijih poslovnih rezultata njihovih kompanija (jer precizni rezultati za 2024. još nisu poznati), njihovih aktivnosti u tekućoj godini te vlastitih procjena.

U obzir su uzimali ne samo trenutne finansijske pokazatelje, već i perspektive njihovih kompanija za naredni period.

Naravno, to ne znači da se još neki privrednici nisu mogli naći na ovoj listi, kao ni da raspored uvrštenih nije mogao biti drugačiji.

No, sve u svemu, vjerujemo da ova lista daje dobru sliku trenutnog stanja bh. privrede, odnosno da pokazuje koji tipovi biznisa su u fokusu i u kojim sektorima imamo najbolje rezultate.

Senad Džambić

Bingo je i ove godine bez premca bio najuspješnija domaća kompanija. Nastavili su jačanje u sektoru maloprodaje te nastavili širenje svog lanca benzinskih pumpi Bingo Petrol.

Dobro je poznata činjenica da Bingo ulaže i u pogone u raznim proizvodnim oblastima privrede, a snažno je zagazio i u oblast nekretnina i stanogradnje.

Parola vlasnika Binga je, zapravo, da većinu dobiti reinvestira u privredu, pa ni ova godina nije bila izuzetak.

Osim toga, kompanija posljednjih godina sve više sredstva ulaže u poboljšanje položaja radnika. I ove godine su svi radnici Binga dobili po dodatnih 1.000 KM pred Novu godinu.

Porodica Hastor 

ASA i Prevent su dvije grupacije koje spadaju u vodeće poslovne imperije u BiH već decenijama. U posljednje vrijeme naročito veliki iskoraci se prave u finansijskom sektoru. ASA banka je postala treća po veličini banka u BiH, ASA Central osiguranje učvrstilo se kao lider sektora u BiH.

Osim toga, počela je s radom i ASA Bolnica, prva privatna opšta bolnica u BiH, kao pionirski projekat ove vrste u našoj zemlji koji već sada bilježi odlične rezultate.

Petar Ćorluka

Kompanija Violeta prije dva mjeseca je otvorila veliku tvornicu kartonske ambalaže. U toku je realizacija još jedne velike investicije – shopping centra i hotela u Grudama.

Sve ovo se dešava nakon što je prošlu godinu obilježio veliki povratak na tržište domaćeg brenda Lasta Čapljina, koji je preporođen nakon što je propalu tvornicu preuzela upravo Violeta. Lastine štrudle i keksi ponovo su postali omiljeni slatkiš mnogih građana u BiH i šire.

Osim toga, Violeta bilježi sve bolje rezultate u i svojoj osnovnoj djelatnosti – prodaji papira za upotrebu u domaćinstvu i raznih sredstava za čišćenje i higijenu. Uz sve to, Ćorluka je vlasnik nekoliko hotela na hrvatskoj obali.

Izudin Ahmetlić

Hifa Oil nastavila je s ekspanzijom u raznim smjerovima. Kompanija kroz investicije razvija snažno energetsko čvorište u Bosni i Hercegovini. Osim toga je snabdjevač avio-kompanija koje lete iz Bosne i Hercegovine. Također, prepoznali su trenutak i postali ključni igrač za projektovanje, prodaju i ugradnju solarnih panela.

Osim u energetskom sektoru, kompanija posluje i u oblasti metalurgije, a snažno je ušla i u sektor namještaja kroz firmu Nostro. Kompanije u okviru ove grupacije ostvaruju godišnji promet od preko 1,2 milijarde KM.

Porodica Risović

Vlasnici su kompanije Tropic maloprodaja koja je i dalje lider na maloprodajnom tržištu Republike Srpske, uprkos sve snažnijoj i agresivnijoj konkurenciji.

Tropic ima mrežu prodajnih objekata Tropic i mojMarket širom BiH, a u okviru grupacije posluje i firma Crvena jabuka marketi koja se širi na prostoru Federacije BiH.

Mirko Risović je utemeljitet ove poslovne imperije, kojom danas uglavnom upravljaju njegova djeca.

Rusmir Hrvić

Porodica Hrvić iz Tešnja upravlja AS Holdingom, jednom od najvećih poslovnih grupacija u BiH i regionu.

U njihovom vlasništvu je veliki broj domaćih kompanija, kao što su Klas, Sprind, Vipak, Solana Tuzla, Zenička industrija mlijeka, Oaza, AC Food koji je nastao na temeljima dijela Agrokomerca, Svjetlostkomerc, a imaju znatne udjele u Bosnalijeku i Sarajevo-osiguranju.

Za razliku od nekih koji su kupovali kompanije da bi ih uništavali i izvlačili imovinu, Hrvići su sve firme koje su preuzimali dodatno razvijali.

Nedavno je objavljena zamimljiva računica po kojoj, da je Rusmir Hrvić otišao u Njemačku – BiH bi samo kroz poreze i doprinose izgubila više od 100 milona KM.

Milenko Bašić

Vlasnik je kompanije Lager iz Posušja, jedne od najvećih domaćih kompanija. Grupacija Lager niz godina je regionalni lider u prodaji i servisiranju građevinskih mašina i rudarske opreme te generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih mašina kao što su Caterpillar, Hyundai, Terex i Tesab.

Posljednjih godina realizuju velike energetske projekte. Firma je investirala i izgradila najveću vjetroelektranu u to vrijeme u Hrvatskoj – VE “Krš-Pađene” na području Grada Knina. Vlasnici su rudnika uglja na području Sanskog Mosta u BiH.

Ljetos je objavljeno da je Lager postao većinski vlasnik i preuzeo projekt vjetroparka Snaga Istoka u Srbiji ukupne snage 300 MW, procijenjene investicijske vrijednosti preko 360 miliona eura. To je trenutno najveći projekt vjetroelektrana u regiji.

Lager je u prošloj godini kupio dvije kompanije koje imaju projekte solara u Bosanskom Petrovcu u BiH ukupne snage 150 MW, i to od njemačke kompanije Promondis vlasnika Bertholda Brentrupa i AT Solar od Aleksandra Aćimovca.

Hajrudin Ahmetlić

Hajrudin Ahmetlić je vlasnik firme Hifa Petrol. Iako su on i Izudin Ahmetlić braća, ovdje ih navodimo posebno jer oni upravljaju odvojenim, često konkurentskim kompanijama.

Hifa Petrol je slične veličine kao i Hifa Oil, te također konstatno širi svoju maloprodajnu mrežu pumpi i ulaže ogromna sredstva u skladišne kapacitete, odnosno terminale.

Zajedičko za obje kompanije je da se šire izvan oblasti naftnih derivata, a zanimljivo je da obje ulažu u sektor proizvodnje namještaja.

No, ono što je novo jeste da je vlasnik Hifa Petrola ove godine ušao i na maloprodajno tržište otvaranjem prvog AMI marketa u Zenici, uz najavu da će se širiti i po drugim gradovima.

Hifa Petrol ima sjedište u Vogošći.

Mladen Milanović

Kada se govori o najbogatijim ljudima u Bosni i Hercegovini, onda se na tu listu svakako mora uvrstiti ime Mladen Milanović zvani Kaja. Njegove kompanije se bave čitavim nizom poslova.

Naime, posjeduje veliki broj kompanija, najveću banku u RS – Novu banku, te gradi stambeno-poslovne komplekse na najprestižnijim lokacijama u Banjaluci. Vlasnik je robne kuće Patrija u Prijedoru. Najpoznatiji je kao vlasnik firme “MG Mind”, koja se bavi trgovinom bijelom tehnikom te brojnim drugim djelatnostima.

Prije oko godinu MG Mind je preuzeo nedovršeni poslovni dio velikog sportsko-poslovnog kompleksa Stožice u Ljubljani. Nedovršeni kompleks je privatni dio projekta izgradnje centra čiji su centralni dijelovi najveća dvorana i stadion u državi.

Gordan Pavlović

Fočak Gordan Pavlović Goci ove godine je iskočio u prvi plan nakon što je preuzeo veliki broj domaćih kompanija i stvorio jednu od najvećih poslovnih imperija u BiH.

Naime, on je preuzeo najvećeg izvoznika iz BiH, firmu Alumina Zvornik, kao i kompaniju Boksit iz Milića te još nekoliko manjih kompanija. Zajedno s njegovom firmom Pavgord, ovo je sada pravo poslovno carstvo na istoku BiH.

Osim toga, Pavlović je stekao potraživanja tržnog centra Sara na Ilidži, što bi mogao biti put u preuzimanje samog centra.

Jakov i Stjepan Nakić

Vlasnici su Nameksa i firme Lukas TP Nakić. Nameks je vodeći maloprodajni lanac supermarketa koji djeluje na području Hercegovine. Preduzeće je osnovano 2007. godine u Širokom Brijegu. Firma posjeduje vlastitu proizvodnju kolača i pekarskih proizvoda „Nam-Pek“.

Nameks se konstantno širi odlično koristeći ekspanziju potrošnje u BiH. Prije nekoliko dana ogovorili su novi veliki prodajni objekat u Grudama.

Lukas TP Nakić jedan je od najvećih uvoznika i distributera u BiH za široki raspon namirnica i proizvoda za domaćinstvo od renomiranih evropskih i regionalnih proizvođača.

Porodica Jašarević

Vlasnici su kompanije Belamionix iz Brčkog. Riječ je o jednom od najvećih maloprodajnih lanaca u Bosni i Hercegovini koji se agresivno širi, uglavnom na prostoru srednje Bosne, Tuzlanskog i Zeničkog kantona.

Prije nekoliko dana otvorili su novi tržni centar u Matuzićima kod Tešnja, a grade ih još nekoliko, uključujući onaj u Vitezu i Zenici.

Svjetlan Stanić

Porodica Stanić iz Krešava jedan je od regionalnih lidera u regionu u proizvodnji pića. Imaju pogone u BiH i Hrvatskoj, a vlasnici su brenda Juicy,

I ove godine Stanić je nastavio s investicijama. U domaćoj javnosti je najviše odjeknula vijest koju je BiznisInfo.ba ljetos objavio, da je Stanić preuzeo oko polovine vlasništva u Bihaćkoj pivovari te krenuo u puno preuzimanje.

Osim toga, Stanić grupa ove godine je u Jastrebarskom u Hrvatskoj finalizirala investiciju vrijednu 12,8 miliona eura u nove proizvodne linije i modernizaciju tvornice Stanić Beverages, čime će se broj radnih mjesta povećati sa 60 na sto te znatno povećati proizvodnja bezalkoholnih pića.

Dragan Stanojlović

Dragan Stajnojlović je vlasnik velikog lanca prodavnica sportske opreme „Sport vision“ čiji se godišnji prihodi mjere stotinama miliona maraka. Osim toga, zajedno sa Milošem Ćurčićem je vlasnik firme „City Mall“ iz Bijeljine koja gradi velike šoping centre tipa retail park širom BiH.

Već su napravili takve centre u Brčkom i Zvorniku, a prije nekoliko sedmica otvorili i onaj u Doboju koji je jedan od najvećih u BiH i u koji je uloženo 60 miliona KM.

Tu se ne namjeravaju zaustaviti pa namjeravaju graditi sljedeći tržni centar u Istočnom Sarajevu.

Mario Čolak

Vlasnik je firme Feal iz Širokog Brijega. Kao vodeći proizvođač aluminijskih profila za građevinarstvo i industriju, firma na tržištu postoji već 20 godina.

Feal danas zapošljava preko 750 radnika uz godišnji proizvodni kapacitet od 70.000 tona i s kontinuranim rastom prihoda. Ovo je jedna od najvećih i najvažnijih proizvodnih kompanija u BiH.

Ljetos smo objavili da u Karlovcu u Hrvatskoj grade novi pogon u kojem otvaraju 100 novih radnih mjesta.

Investitor su i u sektoru proizvodnje električne energije.

Porodica Grbešić – Mepas

Uspješna poduzetnička porodica iz Bosne i Hercegovine u svom vlasništvu ima niz kompanija u Hrvatskoj koje se ubrajaju u lidere tamošnje industrije. Također su vlasnici luksuznog hotela u Mostaru uz najveći hercegovački šoping centar Mepas Mall.

Riječ je o porodici Grbešić iz Širokog Brijega koja stoji iza kompanije Mepas, a vlasnici su firmi Saponija, Brodomerkur i Koestlin u Hrvatskoj. Ove firme pod njihovom upravom posluju sve bolje. Također, preuzeli su poznati Hotel Park u Makarskoj.

Dušan Reljić

Reljić je vlasnik firme Fructa Trade iz Dervente u okviru koje posluje jedan od najambicioznijih maloprodajnih lanaca – Kort.

Kort, kojeg neki nazivaju i “bosanski Lidl”, gradi svoje prepoznatljive maloprodajne objekte širom Bosne i Hercegovine. Većina ih je smještena na prostoru RS-a, ali se šire i u FBiH. Primjer radi, nedavno je otvoren Kortov objekat na ulazu u Mostar.

Osim toga, Reljić je kupio nekadašnjeg giganta Fabriku cijevi Unis, gdje je pokrenuo proizvodnju nakon što je uložio desetine miliona maraka.

Porodica Kožul

Vlasnici su firme TT kabeli iz Širokog Brijega koja je vodeći proizvođač niskonaponskih kabela u jugoistočnoj Evropi. Nakon proizvodnje prvih par metara kabela u ljeto 2008. godine, sada opskrbljuju sve glavne veletrgovce i stručnjake za kablove u Evropi, Africi, Bliskom istoku a prodrli su na tržište Sjeverne Amerike.

Osnivač firme Josip Kožul preminuo je prije dvije godina a posao je naslijedila porodica. Iako se prihodi ove kompanije mjere stotinama miliona KM, stiče se utisak da prostora za rast itekako ima.

Renato Korać

Korać je vlasnik kladionioce Premier World Sport – najveće u Bosni i Hercegovini, Istovremeno, prema pisanju medija, ima poslovni udio u više sektora u BiH i Hrvatskoj. Mediji su pisali da je vlasnik jednog ugostiteljskog objekta u Čitluku, a u Hrvatskoj posjeduje nekretninske firme.

Ovog ljeta je objavljeno da ulazi i u energetski biznis jer je njegova kompanija Premier Energy d.o.o. Čitluk dobila koncesiju za izgradnju devet fotonaponskih elektrana. Nedavno je u javnosti izazvala pažnju njegova odluka da sve svoje radnike, njih oko 1.500, počasti sa 1.000  KM nagrade za godišnji odmor.

Porodica Leburić

Vlasnici su kompanije “Leburić komerc” iz Prnjavora u sklopu koje posluju “Fortuna marketi”. Osnovana je početkom devedesetih godina kao mali porodični posao, da bi postala jedna od vodećih prodajnih centara za veleprodaju i maloprodaju na tržištu BiH s godišnjim prihodima koji se mjere stotinama miliona maraka.

Osnivač firme Braco Leburić preminuo je u septembru ove godine a firmu su naslijedili njegovi sinovi.

Osim uvoza i distribucije stranih i regionalnih brendova, “Leburić komerc” se bavi i proizvodnjom i prodajom vlastitih robnih brendova, kao što su Apetito, Fortuna, Pasta Domestica, Marea i druge.

“Leburić komerc” stoji i iza projekta Bišće Park u Bihaću. Riječ je o najvećem retail parku u Krajini i jednom od najvećih u BiH koji je otvoren ove godine. Trenutno grade i neke nove objekte.

Nastavi čitati

BiH

APEL STANOVNIŠTVU JABLANICE: Oprez zbog najavljenih vremenskih neprilika

Na sjednici Opštinske uprave Civilne zaštite Jablanica održanoj u utorak donesena je preporuka kojom se stanovništvo opštine Jablanica upozorava i moli na oprez i praćenje situacije vezane za najavljene vremenske neprilike.

Takođe, obavezane su službe Civilne zaštite i druge spasilačke strukture da se stave na raspolaganje i pripravnost za slučaj provođenja dodatnih mjera zaštite i spašavanja, objavljeno je na internetskim stranicama Opštine Jablanica.

Federalni hidrometeorološki zavod izdao je za danas, 20. novembra, narandžasto upozorenje na jake do olujne udare vjetra i lokalno jače padavine. Vjetar se očekuje u većem dijelu Bosne, a padavine na sjeveru i istoku Hercegovine i u Krajini.

Udari vjetra između 60 i 80 km/h. U jutarnjim satima u Krajini i do 90 km/h. Poslije podne vjetra u postepenom slabljenju. Jače padavine na sjeveru i istoku Hercegovine i u Krajini. Očekivana količina padavina između 30 i 50, lokalno do 70 l/m2.

Nastavi čitati

Aktuelno