Connect with us

Politika

DOK BROJ MIGRANATA RASTE: U BiH pripremaju mjere

Prema preliminarnim podacima evropske granične službe Frontex, broj neregularnih graničnih prelazaka na spoljnim granicama EU 2023. dostigao je ukupno oko 380.000 ljudi, a najviše je dolazaka zabilježeno preko mediteranske rute, objavila je ova agencija u srijedu.

Kako su naglasili, druga najaktivnija ruta je zapadnobalkanska, na kojoj je zabilježeno 26 odsto svih prelazaka.

Istog dana svoje podatke objavila je i agencija UN-a za migracije OIM, koja je zabilježila porast broja dolazaka u BiH u decembru od 135 odsto. Prema Frontexovim podacima, na zapadnobalkanskoj ruti je prošle godine detektovano 99.068 migranata, a OIM je zabilježio da je na toj ruti u decembru bilo 9.937 migranata, od čega 4.223 u BiH.

Oko 100.000 svih migranata je iz Sirije, a iza njih su Gvinejci i Avganistanci. Statistički podaci pokazuju da žene i djeca čine po 10 odsto od ukupnog broja svih neregularnih prelazaka prošle godine.

Iako je prošlog mjeseca na zapadnobalkanskoj ruti došlo do značajnog porasta broja prelazaka bh. granice, na cijeloj ruti je oko 11 odsto migranata manje nego prethodnog mjeseca.

OIM je objavio i grafikon trendova od prethodne dvije godine, koji pokazuje da je 2022. i 2023. najviše dolazaka bilo u septembru i oktobru, a najmanje u januaru i februaru.

Najviše dobrovoljnih povrataka bilo je iz BiH, odakle je 96 migranata pristalo da se vrati kući.

Među dobrovoljnim povratnicima u regionu najviše ih je iz Indije, a slijede Turska i Maroko.

Uprkos velikom broju ilegalnih migranata, BiH još nije potpisala sporazum s EU o razmještanju pripadnika Frontexa na bh. granicama, što je čini jedinom zemljom u regionu koja to još nije uradila.

U Savjetu ministara BiH kažu da su na prošloj sjednici 11. januara usvojili konkretne mjere s ciljem ublažavanja migrantske krize u BiH, koje je predložilo Ministarstvo bezbjednosti BiH.

“BiH se od kraja 2017. godine suočava s višestruko povećanim brojem nezakonitih ulazaka migranata na svoju teritoriju iz pravca Srbije i Crne Gore. Službi za poslove sa strancima prijavljeno je ukupno 142.455 nezakonitih migranata u periodu od 2018. do 20. novembra 2023. godine. Aktuelni Plan mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom u BiH sadrži sedam prioriteta, 24 mjere i 127 aktivnosti. Od ukupno 127 planiranih aktivnosti sprovodi se 96 aktivnosti, među kojima su 63 aktivnosti sprovedene ili se u kontinuitetu sprovode kako je i planirano, 33 aktivnosti su djelimično sprovedene, dok 31 aktivnost nije sprovedena”, kažu oni.

Dodali su da će osim saradnje s Frontexom trebati jačati i koordinaciju unutar BiH, što je bio poseban problem proteklih godina jer je najviše prihvatnih centara bilo u bihaćkoj regiji, odakle se migranti pokušavaju prebaciti na teritoriju Hrvatske.

U Frontexu nam kažu da su spremni za implementaciju sporazuma s BiH, ali da pregovore vodi EU, te da se njima treba obratiti u vezi s dinamikom i statusom razgovora.

“Kada se pregovori približe završnoj fazi, Frontex će organizovati obilazak, planirati i konceptualizovati buduće zajedničke operativne aktivnosti i razgovarati ili dogovoriti elemente budućeg operativnog plana s vlastima BiH, prvenstveno Graničnom policijom BiH. To smo radili pripremajući implementaciju statusnih sporazuma sa drugim zemljama zapadnog Balkana – Albanijom 2019, Crnom Gorom 2020, Srbijom 2021 i Sjevernom Makedonijom 2023”, kažu oni.

Dodali su da su do sada uspjeli rasporediti posmatrače na sarajevskom aerodromu i graničnom prelazu Zupci.

“Stupanjem na snagu Sporazuma o statusu između EU i BiH, Frontexu će biti stvoren pravni osnov za raspoređivanje službenika koji će imati izvršna ovlaštenja”, objasnili su oni.

Politika

ZABRINUTI S RAZLOGOM! Evropski tužioci pratiće trošenje evropskog novca u BiH

Evropski tužioci će biti uključeni u kontrolu praćenja trošenja novca koji će BiH dobiti, ako Evropska komisija prihvati listu reformi u okviru novog Plana za rast za zapadni Balkan, koju je podnio tim iz BiH koji čine svi predstavnici vlasti.
To znači da će, ako zvaničnici BiH na bilo kojem nivou budu zloupotrebljavali sredstva koja će zemlja dobiti iz tog evropskog programa, biti predmet procesuiranja, pišu Nezavisne.

Podsjećamo, BiH je prvo zakasnila sa podnošenjem liste reformi za Plan rasta za zapadni Balkan, novi ambiciozni program EU pomoći zemljama regiona, a onda je, nakon što je Brisel produžio rok, uspjela da naknadno podnese listu. To ne znači da će sve projekte koje je BiH predložila Evropska komisija i prihvatiti, a još nije sigurno da li će BiH uspjeti da uđe u program za prvu tranšu sredstava, s obzirom na to da je jedina zemlja u regionu koja svoj posao nije obavila na vrijeme.

Međutim, rečeno je da će EU posebno pažljivo pratiti kako se reforme sprovode i kako se njihov novac troši. Radi stavljanja stvari u kontekst, važno je napomenuti da je rat u Ukrajini preusmjerio ogromna sredstva EU namijenjena za druge programe unutar EU i u sklopu proširenja, a proces pristupanja Ukrajine EU dodatno je uzburkao duhove poljoprivrednika u EU, koji se plaše da bi mogli ostati bez subvencija, a istovremeno biti preplavljeni jeftinim proizvodima iz ove velike poljoprivredne zemlje. Osim toga, siromašnije zemlje EU, koje su do sada uglavnom primale sredstva iz evropskih kohezionih fondova, mogle bi ostati bez dijela tih sredstava, koja bi bila preusmjerena na Ukrajinu, Moldaviju i zemlje zapadnog Balkana. Istovremeno, bogate zemlje EU davaoci sredstava ljute su na neke zemlje, poput Mađarske, za koje tvrde da urušavaju vladavinu prava, a istovremeno primaju velika evropska sredstva.
Ovo su neke od dilema koje će sasvim sigurno uticati na sve buduće programe EU za zapadni Balkan. Ova tema je bila jedna od glavnih tačaka spoticanja prilikom debata unutar EU o usvajanju novog evropskog programa za naš region. Prilikom nedavnog razgovora s briselskim zvaničnicima, rečeno je da nijedna zemlja regiona neće biti zakinuta, ali da će kontrola biti mnogo rigoroznija i striktnija nego što je to bilo ikada ranije jer je potreba za novcem mnogo, pa neće biti uobičajenog tolerisanja koje je bilo karakteristika ranijih programa.
Iz Kancelarije javnog evropskog tužioca (EPPO) i iz Kancelarije za suzbijanje korupcije (OLAF) potvrđeno je da će oni biti uključeni u kontrolu trošenja sredstava iz Plana za zapadni Balkan. Napomene radi, Kancelarija evropskog javnog tužioca je pokrenula procesuiranja više ministara u Vladi susjedne Hrvatske zbog sumnji na zloupotrebu evropskog novca. Ukoliko bi zvaničnici BiH činili slične nezakonitosti, i sami bi se našli na udaru evropskih tužilaca.

Iako ovi evropski tužioci i istražitelji neće imati ista ovlaštenja kao u svojoj članici Hrvatskoj, biće uključeni u kontrolu praćenja trošenja i spremni da djeluju u slučaju zloupotreba, s obzirom na to da će to biti postavljeno kao uslov prije povlačenja novca.

U toj kancelariji su za Nezavisne rekli da je njihov osnovni posao da zaštite evropski novac i da je kontrola utroška sredstava iz Plana za zapadni Balkan jedan od primjera kako to rade u praksi.
– Mi smo nezavisno tijelo koje funkcioniše od 1. juna 2021. godine i odgovorni smo za istrage, progon i procesuiranje svih krivičnih djela koja ugrožavaju finansijske interese EU. U to uključujemo nekoliko vrsta prevara, prevara s porezom na dodatu vrijednost u kojima je šteta veća od deset miliona evra, pranje novca, korupciju i slična djela. U principu, radi se o korporativno-institucionalnim djelima – rekli su oni.

Dodali su da je njihova nadležnost u sumnjama na krivična djela koja se odnose na finansijska sredstva EU pitanje službene dužnosti, što znači da su zakonski obavezni da ove slučajeve procesuiraju.

– Možemo vas uvjeriti da ćemo ovaj posao uraditi temeljno – naglasili su.

U OLAF su takođe sličnim tonom istakli da se bave kriminalom koji dovodi do štete za budžet EU, bez obzira na to da li se djelo desilo u EU ili izvan nje.

– To uključuje strukturalne fondove EU, poljoprivredne fondove i fondove za ruralni razvoj, sve direktne troškove i spoljnu pomoć, kao i oblasti poreza i carina. Drugim riječima, gdje god je evropski novac, mi smo tu i nastavićemo da sprovodimo naš mandat koji proističe iz Direktive 883/2013 – rekli su.

Dodali su da je ključ njihovog uspjeha saradnja s domaćim, evropskim i međunarodnim vlastima.

Nastavi čitati

Politika

STIŽE KINESKI PREDSJEDNIK! Si Điping u posjeti Srbiji 7. i 8. maja

Predsjednik Kine Si Đinping posjetiće Srbiju 7. i 8. maja.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ugostiće kineskog predsjednika, koji će boraviti u zvaničnoj posjeti Srbiji, saopšteno je iz Službe za saradnju sa medijima predsjednika Srbije.

Nastavi čitati

Politika

DRAGAN MILANOVIĆ ČESTITAO VASKRS “Hristovo vaskrsenje je suština naše vjere, NAŠA NADA, pobjeda života nad smrću”

Šef Kluba odbornika PDP-a Dragan Milanović uputio je čestitku povodom najradosnijeg hrišćanskog praznika Vaskrsa.
-Hristovo vaskrsenje je suština naše vjere. Naša nada. Pobjeda života nad smrću. Kako kaže sveti apostol Pavle “Ako Hristos nije ustao, uzalud vjera naša”. Svim vjernicima Srpske pravoslavne crkve koji danas slave ovaj najradosniji praznik želim da im Vaskrsli Hristos podari vječnu radost. I neka bude volja Njegova. Hristos Vaskrse – vaistinu vaskrse, napisao je Milanović na mrežama.

Nastavi čitati

Aktuelno