Connect with us

Društvo

MALI TRIKOVI, KOJI MNOGO ZNAČE! Kako odlazak na ljetovanje učiniti što jeftinijim

Građani Republike Srpske koji tokom ovog ljeta odluče da svoj godišnji odmor provedu na moru, recimo u Crnoj Gori ili Grčkoj, trebalo bi da dobro isplaniraju gdje će sipati gorivo, jer u zavisnosti od mjesta gdje to urade, mogli bi proći jeftinije za čak 160 maraka.

Ovo planiranje posebno ima smisla ukoliko se neko odluči da automobilom krene put Grčke, do koje, u zavisnosti od toga koji dio poželite da posjetite, ima oko 1.200 kilometara. Ako, recimo, neko krene iz Banjaluke, preko Srbije i Sjeverne Makedonije pa do Grčke, najjeftinija varijanta jeste da odmah napuni do vrha rezervoar, a drugi put u Sjevernoj Makedoniji, prije nego što uđe u Grčku. U ovom slučaju, ovaj put, bar što se tiče potrošnje, odnosno izdataka za gorivo, koštaće oko 250 maraka bez plaćenih putarina.

Ova računica je napravljena pretpostavljajući da je potrošnja jednog  automobila oko osam litara na 100 kilometara, a što onda znači da će do Grčke vaš automobil potrošiti između 95 i 100 litara goriva.

Kalkulacije

Ukoliko, međutim, kojim slučajem odlučite da gorivo drugi put sipate u Srbiji ili, recimo, u Grčkoj, račun će biti znatno veći –  za 80 maraka u jednom pravcu. Ako ovome dodamo i povratak, ako se dobro ne isplanira ovo putovanje, mogli biste skuplje proći za čak 160 maraka.

Zbog toga je preporuka da odmah napunite rezervoar prije kretanja na odmor, a drugi put u Sjevernoj Makedoniji, u kojoj je cijena goriva približno ista kao i u Republici Srpskoj, te da eventualnu dopunu obavite u Srbiji. Cijene goriva u Grčkoj trenutno se kreću oko 1,9 evra po  litru, što je oko 60 centi više od cijene na ovim prostorima.

Određene uštede se mogu ostvariti i prilikom putovanja u Crnu Goru, u kojoj su trenutne cijene goriva na benzinskim pumpama više za 40 do 50 feninga od onih u Republici Srpskoj i kreću se oko tri marke. U ovom slučaju takođe je najbolja varijanta, naisplativija, da odmah natočite pun rezervoar, koji vam je dovoljan do Crne Gore, do koje u prosjeku ima oko 440 kilometara, te da taj postupak ponovite u povratku.

Kada su u pitanju svi troškovi putovanja, računajući i putarinu, odlazak i povratak iz Grčke, troškovi iznose oko 450 maraka, bez kupljenih sendviča i vode. I ovo je najjeftinija varijanta.

Troškovi

Grčka je, inače, jedna od najpopularnijih destinacija za ljetovanje kod Srba već duži vremenski period, a svake godine ugosti oko 30 miliona posjetilaca iz cijelog svijeta. Cijene smještaja variraju u zavisnosti od turističke destinacije, blizine mora i vrste smještaja. Hotelski smještaj košta između 30 i 200 evra po noći, u zavisnosti od kategorije hotela, dok je cijena jednosobnog apartmana od 30 do 100 evra po noći, a dvosobnog od 60 do 150 evra. Kada se podvuče crta, jednoj prosječnoj porodici za odlazak u Grčku automobilom na desetodnevni odmor neophodno je između 1.600 i 2.500 maraka, ne računajući troškove hrane. Cijena girosa je između tri i 4,50 evra, ali negdje ide i do deset, pice oko 12, a roštilja 14 evra, navodi se na portalu “Grčka info”. Pivo – pet evra, pa do čak osam evra.

Neki koji su već bili na ljetovanju u Grčkoj razočarani su visokim cijenama. Prema riječima jedne Banjalučanke, ulaz na jednu od  plaža plaćala je osam evra uz dodatnih tri za ležaljku. Za vikend je taj komplet 14 evra. Tapacirane, bolje ležaljke su i do 20 evra. Ukazala je da u pojedinim ugostiteljskim objektima malo pivo košta čak osam evra, koliko košta jedna mala gajba u prodavnici.

Šta je zabranjeno

U Grčku je, inače, zabranjen unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda. To znači da na more u Grčku ne možete nositi viršle, šnicle, šunku, sir, mlijeko, jogurt, pavlaku… Takođe, nije dozvoljeno nositi kuvana i pržena jela i kvarljive namirnice. Granični službenik ima pravo da vam ove namirnice oduzme i baci. Može se ponijeti do pet kilograma svježeg voća i povrća, osim krompira, do dva kilograma mlijeka u prahu za bebe, kao i do dva kilograma hrane za kućne ljubimce.

Takođe, niko neće zamjeriti ako se ponese i riža, kečap, gotova jela, makaroni, keks, čokolada, voda, sokovi, sve dok vrijednost ovih namirnica ne prelazi 300 evra po putniku (150 evra za mlađe od 15 godina). Putnici treba da imaju u vidu da se od njih može zahtijevati da na carini dokažu da je roba kupljena samo za ličnu upotrebu.

Dozvoljen je i jedan boks cigareta, ali i do 10.000 evra u gotovini. Iznos preko toga mora se prijaviti na granici. Iznošenje antikviteta iz Grčke je strogo zabranjeno i kažnjivo bez posebne dozvole Arheološke službe u Atini. Od bitnih informacija potrebno je napomenuti da je zbog velikih vrućina opasnost od požara velika, te je u funkciji broj 112 koji obavještava sve o potencijalnoj opasnosti. Poruke koje stižu sa ovog broja dostupne su na grčkom i engleskom jeziku.

Montenegro

Slična ograničenja postoje i u Crnoj Gori. Putnici mogu prenijeti tri kilograma svježeg voća i povrća, osim krompira, jedan buket ili vijenac, jedan kilogram lukovica i gomolja ukrasnog bilja, kao i tri saksije sobnog bilja, ukrasnog grmlja, osim bonsaija.

Kada je riječ o lijekovima, u Crnu Goru putnik sa sobom može unijeti količinu medikamenata koja mu je potrebna najviše za šest mjeseci. Ukoliko lijek sadrži drogu, može se unijeti u količini koja pokriva 30 dana, a za to je potrebna potvrda ljekara ne starija od 90 dana.

Putnik u Crnu Goru može unijeti, pa tako i iznijeti, bez prijavljivanja carinskom organu novac u evrima ili valuti koja nije evro u ukupnom iznosu, odnosno protivvrijednosti iznosa do 10.000 evra.

Kada je riječ o hrani, putnik u Crnu Goru može unijeti hranu za lične potrebe u količini koja ne prelazi jedan kilogram sušenog voća, povrća, sušenih gljiva, sirove kafe, kakaoa u zrnu, začina ili čajeva. Takođe, odobren je unos za alkoholna pića u originalnoj ambalaži u količini od jednog litra, ostalih pića u originalnoj ambalaži dva litra i flaširane vode u originalnoj ambalaži do pet litara. Zabranjen je unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda.

Građani koji planiraju da provedu odmor duž crnogorske obale treba da ostave dio novca i za dnevno plaćanje parking mjesta za automobil, bez obzira na to što će boraviti u hotelu. Isto važi i za plaćanje ležaljki i suncobrana. Za obje stavke potrebno je izdvojiti po deset do 15 evra dnevno.

Putarina

Oni koji se odluče da automobilom krenu put Grčke, preko Beograda do Preševa, moraće za putarinu izdvojiti 28 maraka. Kada je u pitanju Sjeverna Makedonija, putarina se plaća u tri navrata po 1,5 evra, a u slučaju Grčke ova naknada se kreće oko 2,5 evra.

Cijene namirnica u Grčkoj

Hljeb od 1,10 do 1,90 evra

Litar mlijeka od 1,12 do 2,80 evra

Jaja (pakovanje od 12 komada) do 3,50 evra

Suncokretovo ulje do 2,60 evra

Kilogram paradajza 2,10 evra

Kilogram paprika 3,80 evra

Kisela sedam evra

Kada je riječ o cijenama u Crnoj Gori, veliku pažnju nedavno je privukao jedan post ogorčenog turiste koji boravi u Tivtu. On je istakao da je u jednom od kafića dva espresa, jednu kiselu vodu i dvije rakije platio čak 24 evra. Kisela sedam evra. Čovjek je bio prilično iznenađen, a ovaj račun je podijelio na društvenoj mreži “Iks”, gdje su mnogi komentarisali objavu.

U komentarima su ga jedni upitali šta je očekivao kada je odlučio da sjedne u kafić u tako popularnom i opštepoznatom i skupom mjestu, dok su drugi govorili da ni u najpoznatijim evropskim metropolama cijene nisu tako visoke. “Ni u Rimu espreso ne košta tri evra”, “Ovo je klasično udaranje po ušima”, “Kafa ne bi smjela da košta više od 2,5 evra, a kisela preko četiri”, “’Šljiva’ skuplja nego ‘burbon’“, bili su samo neki od mnogobrojnih komentara.

Related Topics:

Društvo

VIKEND DONOSI PROMJENJIVO VRIJEME: Oblaci, sunce i mogući lokalni pljuskovi

Danas se u Republici Srpskoj i BiH očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme uz smjenu sunčanih i oblačnih perioda. Tokom dana ponegdje su mogući kratkotrajni lokalni pljuskovi, naročito u centralnim i istočnim krajevima zemlje.

Jutarnja temperatura kretaće se između 12 i 18 stepeni, dok će najviša dnevna iznositi od 20 do 26 stepeni Celzijusa, a na jugu zemlje i do 30 stepeni. Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

U Prijedoru, Banjaluci i većem dijelu Krajine očekuje se prijatno vrijeme sa sunčanim intervalima i temperaturama oko 25 stepeni, dok će u Posavini i Semberiji biti nešto više oblaka.

Meteorolozi savjetuju građanima da pri planiranju aktivnosti na otvorenom imaju pri ruci kišobran, jer su u pojedinim područjima mogući kratkotrajni pljuskovi tokom poslijepodnevnih časova.

Nastavi čitati

Društvo

DOK GRAĐANI STEŽU KAIŠ: MUP ulaže 2,4 miliona KM u novu policijsku stanicu

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) odlučilo je izdvojiti 2,4 miliona maraka sa porezom za izgradnju objekta policijske stanice u Šamcu.

Kada su u pitanju tehnička i profesionalna sposobnost, MUP od ponuđača traži da je imao uspješnu realizaciju jednog ugovora u izgradnji objekata visokogradnje koji su izvedeni u periodu od januara 2023. godine do dana krajnjeg roka za podnošenje ponuda, a čija je vrijednost jednaka ili veća od dva miliona KM bez PDV-a.

Od ponuđača zahtijevaju i određene sertifikate, a sve, kako kažu, u cilju obezbjeđivanja kvaliteta javne nabavke.

Rok za preuzimanje tenderske dokumentacije i prijem ponuda je 24. jun ove godine

Od firme koja će graditi ovaj objekat, između ostalog, traže zidanje, malterisanje, armiračke, hidroizolaterske, limarske, bravarske radove kao i keramičarske radove.

U tenderskoj dokumentaciji je navedeno da rok za završetak radova ne može biti duži od 150 dana od dana uvođenja u posao, te da se ugovor ne može zaključiti u roku kraćem od 15 dana od dana dostavljanja odluke o izboru svim ponuđačima.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

ZABRINUTOST U SRPSKOJ: Najave iz Brisela o mogućem gašenju stotina hiljada radnih mjesta potresle domaću privredu

Ekonomisti upozoravaju da bi usporavanje EU moglo dovesti do rasta troškova finansiranja, manjeg izvoza i slabljenja industrijske aktivnosti u BiH i Srpskoj.

Najave iz Brisela o mogućem gašenju stotina hiljada radnih mjesta i slabljenju ključnih industrijskih grana u Evropskoj uniji pojačale su zabrinutost i među domaćim privrednicima, jer bi poremećaji u njemačkoj i drugim ključnim ekonomijama, sa kojima je Srpska snažno povezana, mogli dovesti do pada narudžbi, usporavanje proizvodnje i pritisak na tržište rada.

Najave iz Brisela o mogućem gašenju radnih mjesta i slabljenju industrije u EU izazvale su zabrinutost i u privredi Republike Srpske, zbog snažne povezanosti sa evropskim tržištem.

Evropska komisija upozorava na rizike u automobilskoj industriji, metalurgiji, građevinarstvu i transportu, uz procjene da je u auto-sektoru ugroženo oko 600.000 radnih mjesta.

Iz Privredne komore RS poručuju da poremećaji u evropskim lancima snabdijevanja direktno utiču na domaća izvozno orijentisana preduzeća, posebno u prerađivačkoj i auto-industriji.

Ekonomisti upozoravaju da bi usporavanje EU moglo dovesti do rasta troškova finansiranja, manjeg izvoza i slabljenja industrijske aktivnosti u BiH i Srpskoj.

Kao dodatni rizici izdvajaju se rast cijena energenata, inflatorni pritisci i nedostatak kvalifikovane radne snage, što već utiče i na domaću privredu.

Evropska komisija upozorila je u okviru Proljetnog paketa Evropskog semestra da bi energetski pritisci, prelazak na zelene tehnologije i sve izraženiji nedostatak kvalifikovane radne snage mogli dodatno oslabiti konkurentnost evropske privrede. Najizloženiji su automobilska industrija, metalurgija, građevinarstvo i transport, dok su posebno zabrinjavajuće procjene da je zbog tranzicije auto-industrije i sve jače konkurencije iz Kine ugroženo oko 600.000 radnih mjesta u tom sektoru širom Evrope.

Sekretar granskih udruženja u Privrednoj komori Republike Srpske Boško Borojević istakao je za “Glas” da privredna društva posluju po principu ponude i potražnje, te da svaki poremećaj u evropskim dobavljačkim lancima neminovno utiče i na domaću privredu.

– Naša preduzeća u velikoj mjeri su oslonjena na velike evropske sisteme, zbog čega promjene na tržištu EU imaju direktan uticaj i na njihovo poslovanje. U narednom periodu očekuju nas dodatni izazovi, posebno od 2027. godine kada finansijski efekti CBAM mehanizma budu u punoj primjeni – rekao je Borojević.

Govoreći o mogućim posljedicama po domaću ekonomiju, naglasio je da bi najvećem pritisku mogla biti izložena izvozno orijentisana preduzeća iz prerađivačke industrije i za dobavljačke lance njemačke privrede u auto-sektoru.

– Rizik nije isti za sva preduzeća. Najugroženija su ona koja zavise od malog broja velikih kupaca iz EU, imaju nižu dodatu vrijednost i ograničene mogućnosti da proizvodnju usmjere prema novim tržištima i partnerima – naveo je Borojević.

Univerzitetski profesor i ekonomista Miloš Grujić ocijenio je da bi eventualno dalje usporavanje evropske privrede moglo dovesti do rasta troškova zaduživanja i dodatnog pritiska na industrijsku proizvodnju i zaposlenost.

– Veće kamatne stope znače skuplje finansiranje za privredu i države, što se već pokazalo kao faktor koji usporava investicije i ekonomski rast. S obzirom na to da su Republika Srpska i BiH snažno povezane sa tržištima Njemačke i Austrije, negativni trendovi u tim zemljama neminovno će se odraziti i na domaću ekonomiju – rekao je Grujić.

Prema njegovim riječima, moguće posljedice ogledale bi se u smanjenju izvoza, manjem broju narudžbi iz inostranstva i slabljenju industrijske aktivnosti.

– Ne možemo se posmatrati izolovano od evropskih ekonomskih kretanja. Ukoliko dođe do značajnijeg usporavanja u EU, realno je očekivati slabiju spoljnotrgovinsku razmjenu i određene pritiske na tržište rada i životni standard stanovništva – istakao je Grujić.

On smatra da bi poseban izazov mogli predstavljati rast cijena energenata i prelivanje inflatornih pritisaka iz Evropske unije, što bi dodatno opteretilo budžete građana.

– U takvim okolnostima važno je očuvati tržišnu stabilnost i spriječiti neopravdano povećanje marži. Iskustva pokazuju da administrativno ograničavanje cijena često proizvodi suprotan efekat, dok efikasna kontrola tržišta i poštovanje propisa daju bolje rezultate – rekao je Grujić.

RADNA SNAGA

Kada je riječ o nedostatku radne snage i kvalifikacija, problemu koji je Evropska komisija označila kao jednim od najvećih prepreka investicijama, Boško Borojević ističe da se sa istim izazovom suočava i privreda Srpske.

– Brojna preduzeća ulažu u automatizaciju, digitalizaciju i energetsku efikasnost, uz podršku republičkih institucija. Privredna komora kroz edukacije, savjetovanja i informisanje nastoji pomoći privredi da odgovori na nove zahtjeve tržišta i regulatorne promjene koje dolaze iz Evropske unije – rekao je Borojević.

Nastavi čitati

Aktuelno