Connect with us

Društvo

NEMA MIRA ZA SRBE! Napadnuta žena u srpskom povratničkom selu, MJEŠTANI PLANIRAJU PROTESTE

U srpskom povratničkom selu Tumare na Ozrenu u federalnoj opštini Lukavac jutros je napadnuta pedesetogodišnja žena u ovom selu, a zbog narušene bezbjednosne situacije i neuspjele potrage za Jovankom Đurić, mještani ovog sela planiraju da organizuju protest, rekao je Srni predsjednik tumarske mjesne zajednice Ljubiša Mijatović.
On je naveo da je žena zbrinuta u Domu zdravlja.

Mijatović je ocijenio da bezbjednosna situacija izmiče kontroli, s obzirom na to da je Jovanka, koja je nestala u nedjelju, 30. jula, treći slučaj nestanka Srba povratnika u opštini Lukavac, te dodao da su zbog nesigurnosti dva povratnika već napustila ovaj kraj.

Gordana Babić, kćerka nestale Jovanke, rekla je da dosadašnje potrage nisu dale rezultat i izrazila nezadovoljstvo što nadležne institucije nisu pokrenule službenu istragu, već je vode kao nestalom pod sumnjivim okolnostima.

“Ništa nemamo. Gorske službe radile su oko desetak dana. U nedjelju, 13. avgusta, bila je veća potraga, proširili su rejon na oko 500 do 600 metara od kuće. Danas u potragu idu jedni, sutra drugi, sve je na dobrovoljnoj bazi”, rekla je Babićeva.

Tijana Babić, unuka nestale, rekla je da je Jovanka sitnije građe, visoka između 150 do 155 centimetara, teška oko 50 kilograma.

Ona je podsjetila da je Jovanka posljednji put viđena u nedjelju, 30. jula, u 18.30 časova u Tumarama, a potraga je započeta u ponedjeljak, 31. jula.

Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH /FBiH/ Đorđe Radanović ranije je izjavio Srni da je nestanak Jovanke Đurić treći slučaj nestanka Srba povratnika u opštinu Lukavac u posljednje tri godine, te da nijedan od njih nije riješen.

Radanović je rekao da su Srbi povratnici na Ozren uznemireni i da osjećaju nesigurnost nakon Jovankinog nestanka, te podsjetio da je prema Aneksu sedam Dejtonskog sporazuma, FBiH u obavezi da osigura bezbjednost povratnicima.

On je tada napomenuo i da je Đurićeva fizički i umno zdrava osoba koja zbog slabog vida nikada nije odlazila dalje od 300 metara od kuće.

Društvo

ZAŠTO SE SUTRA NE PIJE CRVENO VINO? Pravoslavni vjernici obilježavaju Usjekovanje glave Svetog Jovana

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici obilježavaju danas Usjekovanje glave Svetoga Jovana Krstitelja. Koji običaji prate ovaj praznik?

Praznik ima dugu tradiciju i ubraja se u velike datume, koji se posebno poštuju. Kako predanje kaže, ovo je dan kada je Jovan Krstitelj stradao pa ga treba provesti u molitvi i strogom postu.

Običaju nalažu sljedeće- izbjegava se bilo kakav rad, kako u kući, tako i van doma. Danas treba postiti, a vjernici se okupljaju u hramovima na liturgiji. Vjerovanje kaže da se na ovaj dan ne jede i ne pije ništa što je crveno jer ova boja simbolizuje prolivenu krv Jovanovu. Ovaj običaj se u pojedinim delovima naše zemlje naročito praktikuje zbog zdravlja dece koja takođe ne jedu namirnice crvene boje, piše Žena Bli.

Tu je i običaj da ne treba jesti bilo šta iz tanjira, a ni sa tacne. Vjernici se danas ne vesele i ne slave.

Na današnji dan rođen je patrijarh srpski Pavle 1914. godine u Kućancima kao Gojko Stojčević, preminuo je 15. novembra 2009. u Beogradu. Praznik Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja poznat je u našem narodu i kao jesenji Sveti Jovan ili Jovan Glavosek i izuzetno se poštuje.

O prazniku treba znati… Irod Antipa, sin Iroda Starijeg, koji je ubio novorođenčad vitlejemsku u vreme rođenja Isusa Hrista, bio je vladar Galileje i Pereje u vreme propovedi Isusa Hrista i Jovana Krstitelja. Irod je bio oženjen kćerkom arapskog kneza Arete.

Irod je tjerao svoju zakonitu ženu i uzeo sebi za ljubavnicu Irodijadu, ženu svog brata Filipa, koji je još bio u životu. Protiv ovog bezakonja ustao je Jovan Krstitelj i pred svima napao Iroda i Irodijadu. Vladar nije dozvoljavao da bilo ko govori protiv njega, Sveti Jovan se ubrzo našao u tamnici. Za vrijeme jedne zabave u svom dvoru u Sevastiji Galilejskoj, pred gostima je igrala Salomija, kćerka Irodijadina i Filipova.

Pijani Irod, zanesen vatrenim plesom, obećao je igračici da će joj dati šta god da traži, a ona je, na nagovor majke, zatražila glavu Jovana Krstitelja na tacni.

Irod je naredio da se Jovan Krstitelj posječe u tamnici i njegova glava donesena je na tanjiru. Jovanovi učenici noću su uzeli tijelo svog učitelja i sahranili ga, a Irodijada je izbola iglom Jovanov jezik, pa glavu zakopala na neko nečisto mjesto.

Smrt svetog Jovana dogodila se pred Pashu, odnosno uoči Uskrsa. Međutim, praznovanje 11. septembra ustanovljeno je zbog toga što je tog dana osvećena crkva koju su podigli na njegovom grobu u Sevastiji car Konstantin i carica Jelena.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nigdje bez kišobrana

U Republici Srpskoj i FBiH umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grnljavinom. Jači pljuskovi su najizgledniji na području Krajine, Hercegovine i jugozapadu Bosne. Vjetar je slab do umjerene jačine većinom južnog smjera. U sjevernim područjima vjetar je sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 17°C, na jugu od 20 do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 27°C, na jugu do 30°C.

Nastavi čitati

Društvo

NOVI VELIKI PREOKRET U SPORU BHRT-a I RTRS-a: Vrhovni sud RS odlučio da BHRT ne duguje novac za prijenosne veze

Vrhovni sud Republike Srpske usvojio je reviziju BHRT-a i preinačio odluku Višeg privrednog suda u Banjaluci, čime je osporeno potraživanje RTRS-a prema BHRT-u po osnovu korištenja RR, odnosno prijenosnih veza.

Novi preokret u višegodišnjem pravnom sporu između BHRT-a i Radio-televizije Republike Srpske. Vrhovni sud Republike Srpske usvojio je reviziju koju je podnio BHRT i preinačio odluku Višeg privrednog suda u Banjaluci od 12. maja 2026. godine u dijelu koji se odnosi na potraživanja RTRS-a po osnovu korištenja RR, odnosno prijenosnih veza.

Prema odluci najvišeg suda Republike Srpske, BHRT ne duguje RTRS-u sredstva po ovom osnovu.

Radi se o značajnom dijelu ranije utvrđenog potraživanja, a više medija navodi da je od ukupno 17,7 miliona KM, koliko se ranije pominjalo u sporu, odluka Vrhovnog suda RS obuhvatila oko 14,7 miliona KM koji se odnose na prijenosne veze.

Preinačena odluka Višeg privrednog suda

Viši privredni sud u Banjaluci donio je 12. maja ove godine odluku kojom je bilo utvrđeno potraživanje RTRS-a prema BHRT-u.

Međutim, BHRT je podnio reviziju, a Vrhovni sud Republike Srpske sada je prihvatio njihove argumente i preinačio drugostepenu odluku upravo u dijelu koji se odnosi na korištenje prijenosnih veza.

Iz BHRT-a su ovu odluku ocijenili kao značajnu pravnu pobjedu i potvrdu svojih ranijih stavova.

„Ovom odlukom najvišeg suda u Republici Srpskoj potvrđeno je da BHRT ne duguje RTRS-u sredstva po tom osnovu“, saopšteno je iz BHRT-a.

BHRT: „Sudske odluke ne mogu se primjenjivati selektivno“

U BHRT-u poručuju da očekuju jednaku i neselektivnu primjenu svih sudskih odluka, bez obzira na to koja je strana u postupku.

Posebno su ukazali na izvršne postupke i potrebu da za sve subjekte važe isti pravni standardi.

„Sudske presude i zakoni ne mogu se poštovati samo onda kada odgovaraju interesima jedne strane, niti izvršni postupci mogu imati različite standarde u zavisnosti od toga protiv koga se vode“, navode iz BHRT-a.

Odluka Vrhovnog suda RS dolazi u trenutku kada je račun BHRT-a i dalje blokiran, što iz ovog javnog servisa ocjenjuju kao ozbiljan problem za njegovo funkcionisanje i finansijsku stabilnost.

BHRT navodi da će nastaviti koristiti sva raspoloživa pravna sredstva kako bi zaštitio svoja prava, imovinu i interese.

Račun BHRT-a i dalje blokiran

Iako je najnovija sudska odluka povoljna za BHRT u konkretnom dijelu spora, finansijski problemi javnog servisa time nisu riješeni.

BHRT navodi da je njegov račun i dalje blokiran, što, kako ističu, otežava redovno poslovanje, ugrožava egzistenciju zaposlenih i izvršavanje zakonske funkcije javnog servisa.

Najnovija odluka zato predstavlja važan pravni pomak za BHRT, ali ne znači automatsko deblokiranje računa niti okončanje svih sporova i finansijskih problema između javnih RTV servisa.

Za BHRT je, međutim, ključna činjenica da je najviši sud Republike Srpske preinačio dio ranije odluke i utvrdio da potraživanje RTRS-a prema BHRT-u po osnovu korištenja prijenosnih veza nije osnovano.

Odluka bi tako mogla imati značajne posljedice i za nastavak drugih pravnih i izvršnih postupaka između dva javna servisa.

Nastavi čitati

Aktuelno