Connect with us

Region

NOVI TREND ZAVLADAO SRBIJOM! Muškarci sve češće smanjuju grudi

Posljednjih godina sve veći broj muškaraca u Srbiji ima ginekomastiju. Riječ je o uvećanju muških grudi, čiji uzrok može biti hormonske prirode, uz gojaznost, upotrebu steroid.
Mr. sci. Dr Predrag Matejin, specijalista estetske, plastične i rekonstruktivne hirurgije iz novosadske klinike “Clinic Olymp”, govorio je o ovoj pojavi, piše Telegraf.

“Posljednjih godina sve veći broj muškaraca dolazi u kliniku zbog ovog problema. Da li je razlog povećanog broja pacijenata činjenica da se sve slobodnije govori na ovu temu ili postoje neki drugi faktori, ne znamo. Ali činjenica je da posljednjih godina sve veći broj muškaraca dolazi sa zahtjevom da im se smanje grudi”, kaže dr. Matejin.

Uzrok može biti i gojaznost
Prema njegovim riječima, uzroci ginekomastije mogu biti urođena stanja, naslijeđe, način života, gojaznost, ali i hormonski faktori, kao i neke supstance koje danas koriste mladi ljudi koji vježbaju u teretani, prenosi Dnevni Avaz.

“Kad govorimo o prirodnoj ginekomastiji koja nije izazvana vanjskim faktorima, već u pubertetu dječaci dobivaju grudi i tu počinju prvi problemi i kompleksi zbog uvećanih grudi. Mi smo ustanova estetske medicine koja se bavi samo otklanjanjem posljedica, a pravi uzrok ginekomastije trebalo bi da pokušaju da pronađu i liječe endokrinolozi. Djecu u pubertetu uvijek šaljemo kod endokrinologa i obično se na kraju puberteta izdiferencira; neke ginekomastije se same smire kada predominiraju muški hormoni, a ako ima situacija gdje ostanu uvećane grudi, razlog može biti ili višak masnog tkiva ili uvećane mliječne žlijezde; tada se mogu raditi operacije koje mi radimo u našoj klinici”, navodi dr. Matejin.

Priprema za operaciju
Priprema za operaciju je zapravo prvi pregled, kad pacijent dolazi sa željom da mu grudi budu smanjene. Poslije razgovora obavezna je konsultacija s endokrinologom, a pacijent bi trebalo da uradi hormonski status da bi se vidjelo da li postoje problemi koji su mogli da izazovu ginekomastiju. Potom slijedi standardna priprema koja je, objašnjava dr Matejin, ista kao kod svih drugih operacija: trebalo bi uraditi krvnu sliku, EKG, kardiološki pregled i za sada i dalje Covid test.

“Operacija se obično radi u opštoj anesteziji, izuzev kad je riječ o masnoj ginekomastiji ili višku masnog tkiva, što može da se uradi i u lokalnoj tumescentnoj anesteziji u kombinaciji s analgosedacijom. Dužina trajanja operativnog zahvata zavisi od toga koji je stepen ginekomastije, da li je to samo liposukcija masnog tkiva iz predjela dojki ili se radi odstranjivanje mliječnih žlijezda”, objašnjava ovaj ljekar.

Region

NATO AGRESIJA TRAJALA 11 SEDMICA: Na današnji dan prve NATO bombe pale na Jugoslaviju

Na današnji dan prije 24 godine – 24. marta 1999, počeo je vazdušni napadi NATO snaga na Saveznu Republiku Jugoslaviju. Za 78 dana bombardovanja poginulo između 1.200 i 2.500 ljudi.

Naredbu za napad dao je Havijer Solana u to vrijeme Generalni sekretar NATO, tadašnjem komandantu savezničkih snaga, generalu SAD Vesliju Klarku, iako nije postojalo odobrenje Savjeta bezbjednosti UN. Bio je to očigledan presedan -odluka o bombardovanju tadašnje SRJ donijeta je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

SRJ je napadnuta pod izgovorom da je krivac za neuspjeh pregovora u Rambujeu i Parizu o budućem statusu pokrajine Kosovo i Metohija.

Nakon što je odluku o neprihvatanju stranih trupa potvrdila Skupština Srbije, koja je predložila da snage Ujedinjenih nacija nadgledaju mirovno rješenje sukoba na Kosovu, NATO je 24. marta 1999. u 19.45 započeo vazdušne udare krstarećim raketama i avijacijom, na više područja Srbije i Crne Gore.

Devetnaest zemalja Alijanse počelo je bombardovanje sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji, podržane strateškim bombarderima koji su poletjeli iz baza u zapadnoj Evropi, a kasnije i iz SAD.

Prvo su gađane kasarne i jedinice protivvazdušne odbrane Vojske SRJ, u Batajnici, Mladenovcu, Prištini i na drugim mjestima.

Gotovo da nema grada u Srbiji koji se tokom 11 nedelja napada bar nekoliko puta nije našao na meti snaga NATO.

U bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dječjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.

U noći 23. aprila 1999. godine u dva sata i šest minuta nakon ponoći, NATO je u napadu na zgradu RTS-a usmrtio 16 radnika. To je bio prvi slučaj da je jedna medijska kuća proglašena za legitimni vojni cilj.

Tokom bombardovanja izvršeno je 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je blizu 420.000 projektila ukupne mase 22.000 tona.

NATO je lansirao 1.300 krstarećih raketa, izručio 37.000 “kasetnih bombi” od kojih je poginulo oko 200 osoba, a ranjeno više stotina i upotrebio zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom.

Uništena je trećina elektroenergetskog kapaciteta zemlje, bombardovane su dvije rafinerije – u Pančevu i Novom Sadu, a snage NATO su upotrijebile i takozvane grafitne bombe za onesposobljavanje elektroenergetskog sistema.

Poslije više diplomatskih pritisaka, bombardovanje je okončano potpisivanjem Vojnotehničkog sporazuma u Kumanovu 9. juna 1999, da bi tri dana potom počelo povlačenje snaga SRJ sa Kosova i Metohije.

Pošto je generalni sekretar NATO 10. juna izdao naredbu o prekidu bombardovanja, posljednji projektili su pali na područje sela Kokoleč u 13.30, piše RTS.

Tog dana je Savjet bezbjednosti UN usvojio Rezoluciju 1244, a u Pokrajinu je upućeno 37.200 vojnika Kfora iz 36 zemalja, sa zadatkom da čuvaju mir, bezbjednost i povratak više stotina hiljada albanskih izbjeglica dok se ne definiše najširi stepen njene autonomije.

Obilježavanje Dana sjećanja

Centralna manifestaija obilježavanja Dana sjećanja na stradale u NATO agresiji, kojoj će prisustvovati predsejdnik Srbije Aleksandar Vučić, biće održana u Somboru.

Obilježavanju Dana sejćanja na Trgu Svetog Đođa u Somboru, sa početkom u 18 časova, prisustvovaće pored građana i patrijarh srpski Porfirije, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, poslanici Skupštine Srbije, ministri u Vladi Srbije i Republike Srpske.

Sombor je bio grad gdje su pale prve bombe i izgubljeni ljudski životi. Jedna od prvih ispaljenih krstarećih raketa na SR Jugoslaviju pogodila je, u večernjim časovima 24. marta, somborski vojni aerodrom, pet minuta prije službeno određenog vremena početka napada.

Napad na aerodrom ponovljen je još jednom iste večeri i tom prilikom je nastradao zastavnik jugoslovenske vojske Radovan Medić.

Nastavi čitati

Region

POČEO LOV ZA SEZONSKIM RADNICIMA U Hrvatskoj nude NAJVEĆE PLATE do sada

Potraga za sezonskim radnicima u turizmu u Hrvatskoj počela je nikad ranije, poslodavci nude nikad bolje uvjete, a ako je vjerovati najavama, perjanicahrvatskog gospodarstva ove će godine trebati oko 60.000 sezonskih radnika.

Sigurna plaća (54 posto) i mogućnost smještaja (42 posto) dva su preduvjeta od presudne važnosti prilikom odabira poslodavca, navode pak sezonski radnici, koji na Jadran na rad u sezoni ne dolaze samo iz različitih područja Hrvatske, nego sve više iz cijelog svijeta. Minimalna mjesečna plaća koju ove godine tijekom rada u sezoni očekuju konobari, kuhari, sobarice, recepcionari, prodavači i ostali iznosi u prosjeku 1231 euro neto (oko 9300 kuna), što je čak 30 posto više u odnosu na prošlu godinu.

Većim plaćama naročito se nadaju kuhari, koji smatraju kako minimalna plaća u sezoni za njihov rad ove godine treba iznositi 1540 eura neto ili oko 11.600 kuna.

ISTRAŽIVANJE

Do tih su zanimljivih podataka došli istraživači s portala MojPosao, koji su predstavili rezultate ankete provedene među 500 radnika iz Hrvatske, od kojih je njih 81 posto najmanje jednom radilo u sezoni – bilo tokom školovanja i studija, bilo prije pronalaska posla u struci, u pauzi između stalnih poslova ili u nadi da će u toj “branši” ostati za stalno. Svaki peti ispitanik, pokazalo je istraživanje, izjavio je kako je sezonski posao “baš po njegovoj mjeri” te da mu odgovara takav način rada.

– I naše ranije analize pokazale su kako poslodavci sve ranije kreću u potragu za sezoncima i počinju se za sezonu pripremati na vrijeme.

Neki poslodavci, naročito hotelijeri koji zapošljavaju veći broj tih radnika, počeli su i više ulagati u ljude koji im trebaju. Vidimo prema klijentima u hotelijerstvu kako neki od njih radnicima nude mogućnost da ostanu stalni sezonci, pa tokom “mirovanja” troše dane godišnjeg odmora, a neki dobivaju i bonuse kako bi se vratili. Također, povećava se i broj ugovora za stalno, primjerice, prema informacijama iz jednog hotelijerskog lanca, plan im je broj ugovora za stalno povećati deset do 15 posto u odnosu na prošlu godinu – prepričava Matea Grbac s portala MojPosao. Iako sezona zapravo još nije počela, na tom su portalu od početka godine do sredine marta objavljena već 2802 oglasa za zapošljavanje turističkih djelatnika, dok ih je u cijeloj prošloj godini bilo 10.000. I ta brojka u 2022. godini predstavljala je 17-postotni porast broja oglasa u odnosu na godinu ranije i devet posto više nego rekordne 2019. godine.

– Ove godine u februaru samo u jednom danu imali smo aktivnih oko 1500 oglasa u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo, što je iznimno visok broj – otkriva Matea Grbac.

Radnicima koji žele raditi na sezonskim poslovima najvažniji su sigurna plaća i mogućnost smještaja, a tek na trećem mjestu je visina plaće (39 posto). Još manje će u tom “vaganju” između poslodavaca kod kojih žele raditi presudnu riječ imati mogućnost slobodnih dana, radno vrijeme ili ime poslodavca/tvrtke, dok najmanje važnim u tom odabiru smatraju lokaciju radnog mjesta (presudna je za tek 14 posto sezonaca).

BORAVAK NA MORU
Zanimljivo je i da čak 60 posto ispitanika među prednostima sezonskog posla navodi stjecanje novih znanja i vještina kao i mogućnost upoznavanja novih ljudi (50 posto), a tek onda plaću, koja je za polovinu sezonaca ipak viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja. Njih oko 38 posto raduje se mogućnosti boravka na moru.

 

Nastavi čitati

Region

Sa tržišta se povlači lijek za olakšavanje disanja

Farmaceutska kompanija “Pliva” iz Hrvatske povlači seriju lijeka “Salbutamol” za olakšavanje disanja zbog sumnje u neispravnost proizvoda.

Kompanija “Pliva”, u saradnji s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode Hrvatske, preventivno povlači seriju lijeka “Salbutamol” od pet miligrama po mililitru rastvora za atomizator zbog sumnje u neispravnost u sastavu proizvoda.

Oni su preporučili da pacijenti lijek vrate u apoteku i obrate se svom doktoru radi nastavka terapije. S tržišta se povlače serije predmetnog lijeka – 15015321, 15000522, 15018422, 15036222 i 15036322, navedeno je na sajtu Agencije za lijekove i medicinske proizvode.

“Salbutamol Pliva” rastvor za atomizator koristi se za olakšanje teških simptoma stezanja u prsima, piskanja pri disanju i kašlja ili kod osoba s astmom i nekim drugim oboljenjima disajnih puteva.

Iz ove kompanije navode da pacijenti koji su prethodno koristili ovaj lijek nemaju razloga za zabrinutost.

“‘Pliva’ radi na tome da u apotekama što je prije moguće budu dostupne nove serije lijeka ‘Salbutamol Pliva’ pet miligrama po mililitru rastvora za atomizator”, navodi se u saopštenju.

 

(Nezavisne novine)

Nastavi čitati

Aktuleno