Connect with us

Svijet

Oglasio se Bajden: Traži ovlašćenje za zatvaranje granica, sve se vrti oko TEKSASA

Američki predjsednik Džozef Bajden se oglasio o Teksasu.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden rekao je u petak da je sporazum o granici o kojem se pregovara u američkom Senatu “najčvršći i najpošteniji” niz mogućih reformi i obećao da će “zatvoriti granicu” onog dana kada potpiše zakon, piše “Rojters”. Dvostranački pregovori su pogodili kritičnu tačku usred sve većeg republikanskog protivljenja. Neki republikanci su postavili dogovor o bezbjednosti granica kao uslov za dalju pomoć Ukrajini.

Ranije u toku dana, predsjednik Predstavničkog doma SAD Majk Džonson rekao je da je sporazum “mrtav po dolasku” u svom sadašnjem obliku, navodi se u pismu republikanskim poslanicima u Predstavničkom domu koje je pregledao “Rojters”. Bajden, demokrata koji traži još jedan mandat na izborima 5. novembra, suočio se sa rekordnim brojem migranata uhvaćenih u ilegalnom prelasku granice između SAD i Meksika tokom njegovog predsjedničkog mandata. Republikanci tvrde da je Bajden trebalo da zadrži restriktivnu politiku republikanskog bivšeg predsjednika Donalda Trampa, favorita za nominaciju njegove stranke.

“Ono o čemu se pregovaralo bi – ako bude usvojeno u zakon – bio najteži i najpravedniji set reformi za osiguranje granice koju smo ikada imali u našoj zemlji. To bi mi, kao predsjedniku, dalo novo ovlašćenje za hitne slučajeve da zatvorim granicu kada ona postane preopterećena. I ako bih dobila ta ovlašćenja, koristio bih je onog dana kada potpišem zakon“, naveo je Bajden u saopštenju.

Bijela kuća je pristala na nova ograničenja azila na granici, uključujući stvaranje sile za proterivanje koja bi omogućila migrantima koji ilegalno pređu granicu SAD i Meksika da budu brzo vraćeni u Meksiko ako broj migranata pređe 4.000 dnevno, poznata tri izvora uz rečenu stvar. Ako bi susreti prešli 5.000 dnevno, korišćenje ovlašćenja za protjerivanje postalo bi obavezno, prema izvorima koji su tražili anonimnost da bi razgovarali o detaljima privatnih pregovora.

U decembru, u prosjeku, broj susreta otvara se više od 9.500 dnevno, prema statističkim podacima američke vlade objavljenim u petak. Sveobuhvatni autoritet bi bio uporediv sa politikom naslova 42 iz ere COVID-a koja je uspostavljena pod Trampom tokom pandemije i koja je okončana pod Bajdenom u maju 2023.

“Migranti koji pokušavaju da zatraže azil i dalje bi to mogli da urade na legalnim graničnim prelazima da je na snazi ovlašćenje za proterivanje. Od SAD bi se tražilo da dozvole najmanje 1.400 migranata dnevno da priđu legalnim prelazima kako bi zatražili azil ako su protjerivanja na snazi. Prijedlog zakona ima za cilj rješavanje zahtjeva za azil za šest mjeseci bez zadržavanja migranata”, rekao je jedan od izvora.

Tramp je, međutim, prošle nedjelje na društvenim mrežama upozorio na bilo kakav dogovor koji ne uspije da ispuni sve što republikanci žele da zatvore granične prelaze. Bajden je takođe pozvao Kongres u petak da obezbjedi sredstva koja je tražio u oktobru za obezbjeđenje granice.

“Ovo uključuje dodatnih 1.300 agenata granične patrole, 375 imigracionih sudija, 1.600 službenika za azil i preko 100 najsavremenijih inspekcijskih mašina koje pomažu u otkrivanju i zaustavljanju fentanila na našoj jugozapadnoj granici“, rekao je predsednik.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno