Connect with us

Svijet

PO TREĆI PUT: Si Đinping opet izabran za predsjednika Kine

Si Đinping danas je po treći put izabran za šefa Komunističke partije Kine.
To će mu praktično omogućiti da ostane na vlasti do kraja života, budući da su kineski lideri 2018. izglasali ukidanje ograničenja na 2 mandata koje je važilo od devedesetih.
A evo i ko je Si Đinping, za koga zapadni mediji tvrde da je “najautoritarniji vođa Kina od Mao Cedunga”?

Si Đinping je rođen 1. juna 1953. godine u Pekingu. Od 1975. do 1979, studirao je hemijski inženjering na Univerzitetu Đinghua.
Mlađi je sin Si Čongsuna, komunističkog veterana, jednog od osnivača komunističkog gerilskog pokreta u provinciji Šansi i bivšeg zamjenika premijera NR Kine.
Zbog čuvenih korjena, Si je bio privilegovano dijete, međutim, status njegove porodice doživio je dramatičnu promjenu kad je njegov otac završio u zatvoru 1962. godine pod vlašću Mao Cedunga. Mao je, naime, plašeći se pobune u redovima partije, naložio čistku potencijalnih rivala.
Potom je 1966. godine došla takozvana Kulturna revolucija, kada su milioni obilježeni kao neprijatelji kineske kulture, što je dovelo do nasilnih napada širom zemlje.

Sijeva porodica se takođe našla na udaru.

Njegova polusestra – prva kćerka njegovog oca iz ranijeg braka – bila je proganjana do smrti, prema zvaničnim zapisima, mada je istoričar koji poznaje partijsku elitu rekao da je vjerovatno sama sebi oduzela život pod pritiskom, prema izvještaju Njujork tajmsa.

Mladi Si povučen je iz škole koju su pohađala djeca političke elite.

Na kraju je, sa 15 godina, napustio Peking i poslat na 7 godina u unutrašnjost na “reedukaciju” i prinudni rad u zabitom i siromašnom sjeveroistočnom selu Liangđahe.

On je sam pokušao da se učlani u partiju više puta, ali je bio odbijen zbog statusa njegovog oca.

Članstvo u partiji

Član Saveza komunističke omladine konačno je postao 1972. godine, a 1974. član Komunističke partije Kine. Tokom izgradnje svoje političke karijere od 1982. godine, služio je u nekoliko kineskih provincija. Godine 1990, postao je predsjednik Partijske škole u Fudžouu, a 2000. guverner provincije Fuđen. Godine 2002, postao je član Petnaestog sastava Centralnog komiteta KP Kine, a mandat mu je nastavljen i tokom Šesnaestog sastava. U 2007. godini je nakratko bio sekretar KP u Šangaju.

Na Sedamnaestom kongresu KP Kine, oktobra 2007, Si je postao 1 od 9 članova Politbiroa Stalnog Centralnog komiteta KP Kine, što ga je učinilo jednom od najuticajnijih ličnosti u kineskoj politici. Dana 15. marta 2008. izabran je za potpredsjednika NR Kine.

Nakon završetka Olimpijskih igara, Si je postavljen za predsjednika Komiteta za pripreme organizovanja 60. godišnjice NR Kine, koja je proslavljena 2009. godine, piše Republika.

Kult ličnosti

Si je, prema pisanju zapadnih medija, stvorio kult ličnosti oko sebe otkad je stupio na dužnost predsjednika, uz knjige, crtane filmove, pop pjesme i plesne rutine u čast njegovoj vladavini.

Nakon Sijevog uspona u vodeće jezgro KPK, mnogi ga nazivaju ocem nacije. Selo Liangđahe, u koje je Si poslat na “reedukaciju”, postalo je “svetište modernog doba” ukrašeno komunističkom propagandom i freskama koje su proslavile formativne godine njegovog života.

Pod njegovom vladavinom, pišu zapadni mediji, Kina je doživjela i sve veće gušenje sloboda.

U pokrajini Sinđijang, grupe za zaštitu ljudskih prava vjeruju da vlada u posljednjih nekoliko godina drži zarobljeno više od milion muslimanskih Ujgura u “kampovima za reedukaciju”, kako ih naziva vlada.

Vođa Kine

Na Osamnaestom kongresu Komunističke partije Kine 2012. godine, delegati su ga 8. novembra izglasali za sljedećeg predsjednika Kine. Dana 15. novembra, Kongres ga je izabrao za novog sekretara Komunističke partije Kine, predsjednika Centralne vojne komisije KPK i potpredsjednika NR Kine.

Nacionalni narodni kongres izabrao ga je, 14. marta 2013, za novog predsjednika Kine, sa 2.952 glasa za, 1 protiv i 3 odsutna.

Odmah nakon preuzimanja funkcije predsjednika, uputio se u diplomatske posjete Rusiji, Tanzaniji, Južnoafričkoj Republici i Republici Kongo.

Dvije godine nakon dolaska na vlast, Si je 2015 ukinuo politiku jednog đeteta, nakon 35 godina.

Kao jasan znak njegovog uticaja, Komunistička partija je 2017. godine izglasala uvođenje njegove filozofije – zvane “Si Đinpingove misli o socijalizmu sa kineskim karakteristikama za novo doba” – u ustav.

Si je tako postao treći lider Kine, pored Mao Cedunga i Denga Sjaopinga, koji je završio u najvažnijem fundamentalnom zakonu zemlje.

Privatni život

Bio je oženjen 2 puta. 1980-ih se vjenčao sa Ke Linging, kćerkom diplomata Ke Huaa, ambasadora NR Kine u Londonu.
Brak se nakon nekoliko godina završio razvodom. Potom se 1987. oženio za poznatu pjevačicu Peng Ljuan s kojom ima kćer Si Mingze, koja trenutno pod pseudonimom studira na Harvardu.

Si posjeduje diplomu iz hemijske tehnologije i doktorat iz političkih nauka, prensoi Srpskainfo.

Svijet

MIGRANTSKI TALAS IZMIČE KONTROLI: Oko 60.000 ljudi ušlo u špansku enklavu (VIDEO)

Broj migranata koji su u posljednja 24 časa iz Maroka ušli u špansku enklavu Seutu porastao je na oko 60.000, dok su najmanje 34 osobe poginule pokušavajući da pređu granicu, saopštile su španske vlasti.

Situacija u Seuti dodatno se pogoršala nakon što su izbili novi sukobi migranata i bezbjednosnih snaga na marokanskoj strani granice, dok je španski premijer Pedro Sančez tokom posjete enklavi poručio da je riječ o narušavanju teritorijalnog integriteta Španije i optužio krijumčare ljudi da stoje iza masovnog priliva migranata.

Oko 60.000 migranata ušlo je u protekla 24 sata iz Maroka u špansku enklavu u sjevernoj Africi, Seutu, izjavio je šef regionalne vlade Seute Huan Hesus Vivas, navodeći da se ta brojka podudara sa oko 70 odsto redovnog stanovništva tog grada, prenosi Tanjug.

Najmanje 34 stradalih

Prilikom pokušaja prelaska u špansku enklavu poginula su najmanje 34 migranta, prenosi AP.

“Situacija kroz koju Seuta prolazi potpuno je neodrživa”, rekao je Vivas.

Sukob na granici

Granična kriza eskalirala je juče i nastavila se danas, kada je došlo do sukoba bezbjednosnih snaga i migranata na marokanskoj strani granice.

Španski premijer osudio je danas tokom posjete Seuti narušavanje granice, ocijenivši da je riječ o “kršenju teritorijalnog integriteta Španije”.

Okrivio je krijumčare ljudi, navodeći da oni “obmanjuju veliki broj mladih ljudi i na kraju mnoge od njih vode u smrt – bilo u moru ili, kao u ovom slučaju, na granici Španije u autonomnom gradu Seuti”.

Sančez je u Seutu stigao u pratnji ministra unutrašnjih poslova Fernanda Grande-Marlaske, gdje se sastao sa predstavnicima policije, Civilne garde i lokalnih vlasti.

Premijera dočekali protesti

Njegovu posjetu obilježili su protesti i verbalni incidenti ispred heliodroma, kao i kratkotrajni sukobi demonstranata sa policijom.

Veliki broj migranata od juče, 30. jula, luta ulicama Seute i noć su proveli na otvorenom, dok ljudi i dalje prelaze granicu iz Maroka, preneo je “Pais”.

Takođe, manji broj migranata pokušao je da uđe i u drugu špansku enklavu, Melilju.

Nastavi čitati

Svijet

GROM POGODIO AVION: Let sa 106 putnika hitno vraćen u Štutgart

Avion koji je letio iz Štutgarta za Beč udario je grom, nakon čega se vratio u Štutgart na tehnički pregled, saopšteno je iz avio-kompanije “Jurovingz”.

Kako je navedeno, avion kompanije “Jurovingz” već je bio u vazduhu kada ga je udario grom.

Bezbjednost leta nije bila ugrožena ni u jednom trenutku, a avion se vratio na polazni aerodrom nakon 40 minuta.

Ukupno 106 putnika i članova posade bilo je u avionu. Putnici su prebačeni na druge letove.

Tehničari su pregledali avion “erbas A320”, koji bi tokom dana ponovo mogao da poleti, navodi DPA.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp tvrdi da je postignut istorijski sporazum: EVO ŠTA PREDVIĐA PLAN ZA GAZU

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas, 31.jula da je Odbor za mir postigao sporazum o razoružanju Hamasa i ostalih naoružanih grupa u Gazi.

“Danas je Odbor za mir postigao istorijski sporazum o potpunom razoružavanju Hamasa i svih ostalih naoružanih grupa u Gazi. Ovo je monumentalni korak ka trajnom miru i bezbjednosti”, rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži X.

Nova palestinska vlada i plan za upravljanje Gazom
Kako je naveo, taj sporazum je ključni korak ka tome da Gazom konačno upravlja nova palestinska vlada koja će tijesno sarađivati sa Odborom za mir kako bi pomogla palestinskom narodu.

“Istovremeno, Izrael će imati bezbjednost koju zaslužuje, a Gaza više neće biti baza za terorističke napade”, ocijenio je predsjednik SAD, dodajući da je u pitanju važna prekretnica u sprovođenju njegovog ranijeg plana od 20 tačaka, objavljenog prošle godine, a po kome se predviđalo da Gaza postane deradikalizovana zona bez terorizma koja ne predstavlja prijetnju svojim susjedima.

Prema njegovim riječima, sporazum će se sprovoditi u pažljivo strukturiranim fazama.

“Kako se razoružavanje bude završavalo, izraelske snage će se povući, a Međunarodne stabilizacione snage će sarađivati sa novim palestinskim policijskim snagama kako bi preuzele odgovornost za bezbjednost Gaze za njene stanovnike i njene susjede. Prije godinu dana bio je nasilan rat, humanitarna kriza i taoci su držani u brutalnom zatočeništvu”, rekao je Tramp, dodajući da je postignut istorijski napredak i da još uvijek ima mnogo posla, prenosi Tanjug.

Zahvala posrednicima i međunarodnim partnerima
“Želim da se zahvalim posrednicima – Egiptu, Kataru i Turskoj – na njihovim važnim naporima, a posebno mom izvanrednom timu, čiji je neumorni rad omogućio ovaj istorijski proboj”, izjavio je Tramp.

Kako kaže, “prijetnja koja je došla iz Gaze 7. oktobra neće se ponovo izgraditi”.

“Prema ovom sporazumu, Gaza će konačno biti u rukama nove palestinske vlade koja služi svom narodu. Čestitamo svima na ovom nevjerovatnom razvoju događaja, za koji su svi rekli da se nikada ne može ostvariti”, zaključio je Tramp.

Nastavi čitati

Aktuelno