Connect with us

Svijet

PO TREĆI PUT: Si Đinping opet izabran za predsjednika Kine

Si Đinping danas je po treći put izabran za šefa Komunističke partije Kine.
To će mu praktično omogućiti da ostane na vlasti do kraja života, budući da su kineski lideri 2018. izglasali ukidanje ograničenja na 2 mandata koje je važilo od devedesetih.
A evo i ko je Si Đinping, za koga zapadni mediji tvrde da je “najautoritarniji vođa Kina od Mao Cedunga”?

Si Đinping je rođen 1. juna 1953. godine u Pekingu. Od 1975. do 1979, studirao je hemijski inženjering na Univerzitetu Đinghua.
Mlađi je sin Si Čongsuna, komunističkog veterana, jednog od osnivača komunističkog gerilskog pokreta u provinciji Šansi i bivšeg zamjenika premijera NR Kine.
Zbog čuvenih korjena, Si je bio privilegovano dijete, međutim, status njegove porodice doživio je dramatičnu promjenu kad je njegov otac završio u zatvoru 1962. godine pod vlašću Mao Cedunga. Mao je, naime, plašeći se pobune u redovima partije, naložio čistku potencijalnih rivala.
Potom je 1966. godine došla takozvana Kulturna revolucija, kada su milioni obilježeni kao neprijatelji kineske kulture, što je dovelo do nasilnih napada širom zemlje.

Sijeva porodica se takođe našla na udaru.

Njegova polusestra – prva kćerka njegovog oca iz ranijeg braka – bila je proganjana do smrti, prema zvaničnim zapisima, mada je istoričar koji poznaje partijsku elitu rekao da je vjerovatno sama sebi oduzela život pod pritiskom, prema izvještaju Njujork tajmsa.

Mladi Si povučen je iz škole koju su pohađala djeca političke elite.

Na kraju je, sa 15 godina, napustio Peking i poslat na 7 godina u unutrašnjost na “reedukaciju” i prinudni rad u zabitom i siromašnom sjeveroistočnom selu Liangđahe.

On je sam pokušao da se učlani u partiju više puta, ali je bio odbijen zbog statusa njegovog oca.

Članstvo u partiji

Član Saveza komunističke omladine konačno je postao 1972. godine, a 1974. član Komunističke partije Kine. Tokom izgradnje svoje političke karijere od 1982. godine, služio je u nekoliko kineskih provincija. Godine 1990, postao je predsjednik Partijske škole u Fudžouu, a 2000. guverner provincije Fuđen. Godine 2002, postao je član Petnaestog sastava Centralnog komiteta KP Kine, a mandat mu je nastavljen i tokom Šesnaestog sastava. U 2007. godini je nakratko bio sekretar KP u Šangaju.

Na Sedamnaestom kongresu KP Kine, oktobra 2007, Si je postao 1 od 9 članova Politbiroa Stalnog Centralnog komiteta KP Kine, što ga je učinilo jednom od najuticajnijih ličnosti u kineskoj politici. Dana 15. marta 2008. izabran je za potpredsjednika NR Kine.

Nakon završetka Olimpijskih igara, Si je postavljen za predsjednika Komiteta za pripreme organizovanja 60. godišnjice NR Kine, koja je proslavljena 2009. godine, piše Republika.

Kult ličnosti

Si je, prema pisanju zapadnih medija, stvorio kult ličnosti oko sebe otkad je stupio na dužnost predsjednika, uz knjige, crtane filmove, pop pjesme i plesne rutine u čast njegovoj vladavini.

Nakon Sijevog uspona u vodeće jezgro KPK, mnogi ga nazivaju ocem nacije. Selo Liangđahe, u koje je Si poslat na “reedukaciju”, postalo je “svetište modernog doba” ukrašeno komunističkom propagandom i freskama koje su proslavile formativne godine njegovog života.

Pod njegovom vladavinom, pišu zapadni mediji, Kina je doživjela i sve veće gušenje sloboda.

U pokrajini Sinđijang, grupe za zaštitu ljudskih prava vjeruju da vlada u posljednjih nekoliko godina drži zarobljeno više od milion muslimanskih Ujgura u “kampovima za reedukaciju”, kako ih naziva vlada.

Vođa Kine

Na Osamnaestom kongresu Komunističke partije Kine 2012. godine, delegati su ga 8. novembra izglasali za sljedećeg predsjednika Kine. Dana 15. novembra, Kongres ga je izabrao za novog sekretara Komunističke partije Kine, predsjednika Centralne vojne komisije KPK i potpredsjednika NR Kine.

Nacionalni narodni kongres izabrao ga je, 14. marta 2013, za novog predsjednika Kine, sa 2.952 glasa za, 1 protiv i 3 odsutna.

Odmah nakon preuzimanja funkcije predsjednika, uputio se u diplomatske posjete Rusiji, Tanzaniji, Južnoafričkoj Republici i Republici Kongo.

Dvije godine nakon dolaska na vlast, Si je 2015 ukinuo politiku jednog đeteta, nakon 35 godina.

Kao jasan znak njegovog uticaja, Komunistička partija je 2017. godine izglasala uvođenje njegove filozofije – zvane “Si Đinpingove misli o socijalizmu sa kineskim karakteristikama za novo doba” – u ustav.

Si je tako postao treći lider Kine, pored Mao Cedunga i Denga Sjaopinga, koji je završio u najvažnijem fundamentalnom zakonu zemlje.

Privatni život

Bio je oženjen 2 puta. 1980-ih se vjenčao sa Ke Linging, kćerkom diplomata Ke Huaa, ambasadora NR Kine u Londonu.
Brak se nakon nekoliko godina završio razvodom. Potom se 1987. oženio za poznatu pjevačicu Peng Ljuan s kojom ima kćer Si Mingze, koja trenutno pod pseudonimom studira na Harvardu.

Si posjeduje diplomu iz hemijske tehnologije i doktorat iz političkih nauka, prensoi Srpskainfo.

Svijet

ISTINA ODJEKNULA NJUJORKOM! Nebenzja stao u odbranu Srpske “Banjaluka je nudila rješenja, a Sarajevo sve rušilo”

Ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja optužio je zapadne zemlje da su odgovorne za stanje u BiH, a da potom krivicu prebacuju na Republiku Srpsku.

– BiH je protektorat, a za to su krivci zemlje Zapada, koje onda krivicu svaljuju na Republiku Srpsku – rekao je Nebenzja.

On je ocijenio da je Republika Srpska čuvala Dejtonski sporazum, dok su njene inicijative, kako tvrdi, odbacivane u Sarajevu.

– Srpska je čuvala Dejton. Banjaluka je upućivala racionalne inicijative, koje su odbacivane od strane Sarajeva – rekao je ruski ambasador.

Nebenzja kritikovao OHR i imenovanje Šmita

Govoreći o političkoj situaciji u BiH, Nebenzja je ukazao na probleme koje, prema njegovim riječima, predstavljaju naslijeđe djelovanja bivšeg visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Ponovo je doveo u pitanje imenovanje visokog predstavnika, navodeći da su zapadne zemlje nastavile da djeluju uprkos primjedbama Rusije.

– Ne vidimo da su zapadne kolege danas spremnije da pronađu rješenje. Nažalost, građani BiH će ponovo platiti visoku cijenu. Ovo utiče na pitanje suverene države, stvara vještačke prepreke – istakao je Nebenzja.

Kritikovao je i rad Kancelarije visokog predstavnika (OHR), kao i pokušaje da se zamjenik visokog predstavnika predstavi kao vršilac dužnosti.

– Zamjenik visokog predstavnika se pokušava predstaviti kao vršilac dužnosti, to nema nikakvu pravnu osnovu. Ovakva osnova nema nikakva ovlašćenja, to može imati samo legitimni visoki predstavnik – naglasio je ruski ambasador.

Pozdravio produženje mandata EUFOR-a

Nebenzja je pozdravio produženje mandata misije EUFOR-Altea u BiH.

Osvrnuo se i na nedavnu helikoptersku nesreću, izrazivši saučešće porodicama stradalih i poželjevši brz oporavak povrijeđenima.

Govoreći o izborima u BiH, ocijenio je da su održani u mirnom okruženju, uprkos, kako je naveo, pokušajima stranih sila da utiču na njihov ishod.

Dodao je i da Predsjedništvo BiH, nakon osmogodišnjeg perioda, ima legitimnog hrvatskog predstavnika.

Nastavi čitati

Svijet

SKANDAL TRESE VOJNI VRH SAD! General pod istragom zbog odavanja strogo povjerljivih informacija, oglasio se i Tramp

Pentagon je pokrenuo istragu protiv jednog od visokih oficira američke vojske nakon što ga je ministar odbrane Pit Hegset smijenio sa važne funkcije u vojnom vrhu.

General-potpukovnik Bret Silvija sumnjiči se da je novinarima odavao povjerljive informacije o ratu u Iranu i sukobu Rusije i Ukrajine.

Kako piše agencija Asošijeted pres, Hegset je Silviju smijenio sa mjesta direktora za strategiju, planove i politiku u Združenom štabu američkih oružanih snaga, prenosi Avaz.

Pentagon je nakon objavljivanja vijesti o smjeni saopštio da je general pod istragom zbog sumnje da je novinarima dostavljao povjerljive podatke o ratu u Iranu, sukobu Rusije i Ukrajine i drugim temama.

Pentagon tvrdi da nije prošao tri poligrafa

U izjavi neimenovanog zvaničnika Pentagona navedeno je i da Silvija nije prošao tri poligrafska testiranja koja su se odnosila na sumnje o odavanju povjerljivih informacija.

Glavni portparol Pentagona Šon Parnel objavio je da je Ministarstvo odbrane preduzelo kadrovske mjere radi zaštite osjetljivih informacija, a slučaj je proslijeđen Ministarstvu pravde SAD radi mogućeg daljeg postupanja.

Silvija se nije odmah oglasio povodom optužbi, navodi AP.

Tramp generala oslovio u ženskom rodu

O smjeni su novinari pitali i američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je odgovorio:

– Ona će imati velikih problema.

AP navodi da je Tramp pritom generala pogrešno oslovio u ženskom rodu.

– Veoma ozbiljno tragamo za onima koji odaju informacije – dodao je američki predsjednik.

Ekskluzivne vesti

Jedna od ključnih funkcija u vojnom vrhu

Na čelu uprave J5, Silvija je bio zadužen za razvoj i koordinaciju vojnih planova i strategija za najviše vojno rukovodstvo, uključujući predsjednika SAD i ministra odbrane.

Prije dolaska u Združeni štab, komandovao je 101. vazdušno-desantnom divizijom američke vojske u Fort Kembelu, do maja 2025. godine.

Njegova smjena uslijedila je u trenutku kada Tramp razmatra mogućnost novih udara na Iran nakon predstojećih izbora za Kongres. Zvaničnik Pentagona, međutim, naglasio je da Silvija nije bio glavni planer operacija u Iranu, za koje je nadležna Centralna komanda američke vojske.

Hegset nastavlja kadrovske promjene

Smjena Silvije najnovija je u nizu odlazaka visokih vojnih zvaničnika tokom Hegsetovog mandata.

Pentagon je prethodno uveo i ograničenja za pristup novinara, uključujući obavezu da se kreću u pratnji unutar kompleksa Ministarstva odbrane.

Združeni štab je, u međuvremenu, povukao ranije saopštenje u kojem je Silviji i njegovoj porodici zahvalio na 32 godine službe, uz obrazloženje da ono nije u potpunosti odražavalo okolnosti njegovog odlaska.

Avaz

Nastavi čitati

Svijet

DRAMATIČNA IZJAVA PUTINA: Spremni smo za rat sa Evropom

Putin je potom rekao da Zapad nije uspio da ostvari svoj cilj i nanese Rusiji “strateški poraz”.

Vladimir Putin poručio je da je Rusija “spremna za rat” sa Evropom, uz upozorenje Zapadu da se pripremi ukoliko želi direktan sukob sa Moskvom.

Predsjednik Rusije poručio je Zapadu da se pripremi za napad, nagovijestivši i postojanje nove, potencijalno razorne tačke pritiska.

– Spremni smo za rat sa Evropom, ali ga ne želimo. Što se njih tiče, ako neko želi takav rat, neka se pripremi – naveo je Putin na konferenciji za novinare posvećenoj odnosima Rusije i Afrike.

Putin je potom rekao da Zapad nije uspio da ostvari svoj cilj i nanese Rusiji “strateški poraz”.

– Malo je vjerovatno da će to biti moguće do 2030. godine – rekao je.

– Ako stvari odu predaleko, neće biti pobjednika – upozorio je Putin.

Dodao je da Moskva ne želi da se u Baltičkom moru dogodi situacija slična onoj u Ormuskom moreuzu.

Ovaj komentar odnosi se na nestašice goriva i nagli rast cena izazvane ratom u Iranu i blokadom ovog pomorskog prolaza.

Nastavi čitati

Aktuelno