Connect with us

Svijet

PO TREĆI PUT: Si Đinping opet izabran za predsjednika Kine

Si Đinping danas je po treći put izabran za šefa Komunističke partije Kine.
To će mu praktično omogućiti da ostane na vlasti do kraja života, budući da su kineski lideri 2018. izglasali ukidanje ograničenja na 2 mandata koje je važilo od devedesetih.
A evo i ko je Si Đinping, za koga zapadni mediji tvrde da je “najautoritarniji vođa Kina od Mao Cedunga”?

Si Đinping je rođen 1. juna 1953. godine u Pekingu. Od 1975. do 1979, studirao je hemijski inženjering na Univerzitetu Đinghua.
Mlađi je sin Si Čongsuna, komunističkog veterana, jednog od osnivača komunističkog gerilskog pokreta u provinciji Šansi i bivšeg zamjenika premijera NR Kine.
Zbog čuvenih korjena, Si je bio privilegovano dijete, međutim, status njegove porodice doživio je dramatičnu promjenu kad je njegov otac završio u zatvoru 1962. godine pod vlašću Mao Cedunga. Mao je, naime, plašeći se pobune u redovima partije, naložio čistku potencijalnih rivala.
Potom je 1966. godine došla takozvana Kulturna revolucija, kada su milioni obilježeni kao neprijatelji kineske kulture, što je dovelo do nasilnih napada širom zemlje.

Sijeva porodica se takođe našla na udaru.

Njegova polusestra – prva kćerka njegovog oca iz ranijeg braka – bila je proganjana do smrti, prema zvaničnim zapisima, mada je istoričar koji poznaje partijsku elitu rekao da je vjerovatno sama sebi oduzela život pod pritiskom, prema izvještaju Njujork tajmsa.

Mladi Si povučen je iz škole koju su pohađala djeca političke elite.

Na kraju je, sa 15 godina, napustio Peking i poslat na 7 godina u unutrašnjost na “reedukaciju” i prinudni rad u zabitom i siromašnom sjeveroistočnom selu Liangđahe.

On je sam pokušao da se učlani u partiju više puta, ali je bio odbijen zbog statusa njegovog oca.

Članstvo u partiji

Član Saveza komunističke omladine konačno je postao 1972. godine, a 1974. član Komunističke partije Kine. Tokom izgradnje svoje političke karijere od 1982. godine, služio je u nekoliko kineskih provincija. Godine 1990, postao je predsjednik Partijske škole u Fudžouu, a 2000. guverner provincije Fuđen. Godine 2002, postao je član Petnaestog sastava Centralnog komiteta KP Kine, a mandat mu je nastavljen i tokom Šesnaestog sastava. U 2007. godini je nakratko bio sekretar KP u Šangaju.

Na Sedamnaestom kongresu KP Kine, oktobra 2007, Si je postao 1 od 9 članova Politbiroa Stalnog Centralnog komiteta KP Kine, što ga je učinilo jednom od najuticajnijih ličnosti u kineskoj politici. Dana 15. marta 2008. izabran je za potpredsjednika NR Kine.

Nakon završetka Olimpijskih igara, Si je postavljen za predsjednika Komiteta za pripreme organizovanja 60. godišnjice NR Kine, koja je proslavljena 2009. godine, piše Republika.

Kult ličnosti

Si je, prema pisanju zapadnih medija, stvorio kult ličnosti oko sebe otkad je stupio na dužnost predsjednika, uz knjige, crtane filmove, pop pjesme i plesne rutine u čast njegovoj vladavini.

Nakon Sijevog uspona u vodeće jezgro KPK, mnogi ga nazivaju ocem nacije. Selo Liangđahe, u koje je Si poslat na “reedukaciju”, postalo je “svetište modernog doba” ukrašeno komunističkom propagandom i freskama koje su proslavile formativne godine njegovog života.

Pod njegovom vladavinom, pišu zapadni mediji, Kina je doživjela i sve veće gušenje sloboda.

U pokrajini Sinđijang, grupe za zaštitu ljudskih prava vjeruju da vlada u posljednjih nekoliko godina drži zarobljeno više od milion muslimanskih Ujgura u “kampovima za reedukaciju”, kako ih naziva vlada.

Vođa Kine

Na Osamnaestom kongresu Komunističke partije Kine 2012. godine, delegati su ga 8. novembra izglasali za sljedećeg predsjednika Kine. Dana 15. novembra, Kongres ga je izabrao za novog sekretara Komunističke partije Kine, predsjednika Centralne vojne komisije KPK i potpredsjednika NR Kine.

Nacionalni narodni kongres izabrao ga je, 14. marta 2013, za novog predsjednika Kine, sa 2.952 glasa za, 1 protiv i 3 odsutna.

Odmah nakon preuzimanja funkcije predsjednika, uputio se u diplomatske posjete Rusiji, Tanzaniji, Južnoafričkoj Republici i Republici Kongo.

Dvije godine nakon dolaska na vlast, Si je 2015 ukinuo politiku jednog đeteta, nakon 35 godina.

Kao jasan znak njegovog uticaja, Komunistička partija je 2017. godine izglasala uvođenje njegove filozofije – zvane “Si Đinpingove misli o socijalizmu sa kineskim karakteristikama za novo doba” – u ustav.

Si je tako postao treći lider Kine, pored Mao Cedunga i Denga Sjaopinga, koji je završio u najvažnijem fundamentalnom zakonu zemlje.

Privatni život

Bio je oženjen 2 puta. 1980-ih se vjenčao sa Ke Linging, kćerkom diplomata Ke Huaa, ambasadora NR Kine u Londonu.
Brak se nakon nekoliko godina završio razvodom. Potom se 1987. oženio za poznatu pjevačicu Peng Ljuan s kojom ima kćer Si Mingze, koja trenutno pod pseudonimom studira na Harvardu.

Si posjeduje diplomu iz hemijske tehnologije i doktorat iz političkih nauka, prensoi Srpskainfo.

Related Topics:

Svijet

ZAHAROVA UPOZORAVA “Destruktivna politika Zapada može dovesti do NUKLEARNOG RATA”

Nivo nuklearnog rizika drastično je porastao zbog destruktivne politike Zapada i može sa sobom da nosi opasnost od direktnog vojnog sukoba nuklearnih sila, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Ona je rekla da Rusija nikada ne prekida napore sa ciljem osiguravanja nuklearnog zastrašivanja.

– Osim toga, Rusija redovno preispituje svoje doktrine radi procjene njihove relevantnosti kada se radi o današnjim prijetnjama. Stoga, pouzdanost i efikasnost nuklearnog odvraćanja u Rusiji osigurava se na propisnom nivou i to ne treba da se dovodi u pitanje – istakla je Zaharova.

Zaharova je istakla da Moskva upozorava SAD i NATO da ne vrše bilo kakve radnje koje podrivaju bezbjednost Rusije – Šaljemo jasne i nedvosmislene signale SAD i Alijansi, upozoravajući ih na potencijalne katastrofalne posljedice njihove politike usmjerene ka ugrožavanju bezbjednosti Rusije – napomenula je Zaharova.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SAVEZ NA VIDIKU! Tramp želi da sa Orbanom “vrati vladavinu konzervativizma”

Bivši predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da želi da, ukoliko pobijedi na predsjedničkim izborima u Americi, obnovi partnerstvo sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom kako bi “vratili vladavinu konzervativizma”.

– Radujem se ponovnom bliskom radu sa premijerom Orbanom kada položim zakletvu kao 47. predsjednik SAD – rekao je Tramp u video-obraćanju učesnicima Konferencije konzervativne političke akcije u Budimpešti.

On je naveo da će konzervativci, sve dok su ujedinjeni u svojoj viziji i dok se pridržavaju svojih principa i brane svoje vrijednosti, “pobjeđivati u bici spasavanja civilizacije od komunista, marksista i fašista” i da će svijetu “vratiti vladavinu konzervativizma i zdravog razuma”.
– Dok sam bio predsjednik, sa ponosom sam sarađivao sa premijerom Orbanom – koji je, usput, sjajan čovjek – i zalagali smo se za vrijednosti i interese naše dvije nacije. Borili smo se protiv ilegalne imigracije, zaštitili naše granice, otvarali radna mjesta i branili naše tradicije i judeo-hrišćanske vrijednosti – dodao je Tramp.

Orban je posjetio Trampa u rezidenciji “Maralago” u Floridi i tom prilikom su razgovarali o nizu pitanja od zajedničkog interesa za Mađarsku i SAD. Tramp je tom prilikom pohvalio Orbana kao “sjajnog lidera”.
Tramp i Orban su dugogodišnji saradnici koji dijele konzervativne političke stavove i u više navrata su isticali međusobno poštovanje i podršku. Orban je podržao Trampovu kandidaturu za predstojeće predsjedničke izbore u SAD, kao i njegovu borbu sa pravnim izazovima sa kojima je suočen.
Predsjednički izbori u SAD biće održani u novembru. Glavni kandidati su Tramp i trenutni predsjednik Amerike DŽozef Bajden. Obojica su dobila podršku dovoljno delegata u svojim strankama.

Nastavi čitati

Svijet

“NE SMIJEMO POSTATI ZAVISNI OD KINE, njenih sirovina i tehnologije”

Kina mora da prestane da pomaže Rusiji u ratu protiv Ukrajine ako želi da ima dobre odnose sa Zapadom, izjavio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, ocjenivši da je pomoć Pekinga bila ”od vitalnog značaja” za ruske snage.

On je istakao da je Kina najviše pomogla Rusiji tako što je Moskvi omogućila vrhunsku tehnologiju poput poluprovodnika, prenosi Rojters.

– Od ukupne količine elektronike koju Rusija uvezla, 90 došlo je iz Kine i koristi za proizvodnju projektila, tenkova i aviona. Kina takođe radi na tome da Rusiji obezbijedi poboljšane satelitske mogućnosti i snimanje – rekao je Stoltenberg.

“Kina ne može da ima dobre odnose u oba smjera”
Ocijenio je da Kina ne može da ima dobre odnose ”u oba smjera”.

– Kina kaže da želi dobre odnose sa Zapadom. U isto vrijeme, Peking nastavlja da podstiče najveći oružani sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata – rekao je Stoltenberg.

On je upozorio zapadne saveznike da ne postanu zavisni od Kine kao što su bili od Rusije.

– U prošlosti smo napravili grešku što smo postali zavisni od ruske nafte i gasa. Ne smijemo ponoviti tu grešku sa Kinom. Da budemo zavisni od njenog novca, njenih sirovina, njenih tehnologija zavisnosti nas čine ranjivima – rekao je Stoltenberg.

Kina pojačala trgovinske veze sa Rusijom
Kina je posljednjih godina pojačala trgovinske veze sa Rusijom, nakon što su SAD protiv obje zemlje uvele sankcije.

U prošloj godini kinesko-ruska trgovina dostigla je rekordnu razmjenu od 240 milijardi dolara.

Nastavi čitati

Aktuelno