Connect with us

Društvo

ŠTA JE NATALIJINA RAMONDA? “Cvijet feniks” je simbol POBJEDE u Velikom ratu

Cvijet “Natalijina ramonda” je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović. Poznatiji je kao “cvijet feniks” koji simbolizuje povratak srpske vojske koja je uspjela nakon svih stradanja i gubitaka da se “podigne iz pepela” i da odnese pobjedu.

Cvijet “Natalijina ramonda” je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović. Poznatiji je kao “cvijet feniks” u botanici i simbolizuje povratak srpske vojske koja je uspjela nakon svih stradanja i gubitaka da se “podigne iz pepela” i da odnese pobjedu u Prvom svjetskom ratu. Cvijet koji predstavlja zvanični simbol Dana primirja u Prvom svjetskom ratu je endemska biljna vrsta.

Riječ je o ugroženoj i rijetkoj vrsti koja živi samo na području Centralnog Balkana, u Srbiji, Makedoniji i sjevernoj Grčkoj. Pri tome, riječ je o biljci koja ima zapanjujuću sposobnost da vaskrsava (procvjeta) nakon što je potpuno osušena. Pripada porodici “Gesneriaceae” i prostire se na nadmorskim visinima od 350 do 2.200 metara. Inače raste na izuzetno nepristupačnim mjestima, uglavnom u klisurama, na krečnjačkim stijenama, gdje je suvo i hladno.

Osim što je drevna i izuzetno izdržljiva, Natalijina ramonda ima osobinu koju među skoro 300.000 poznatih cvijetnica ima samo trideset biljnih vrsta. Naime, nakon što se u odsustvu vode sasvim osuši, ova biljka može da ponovo oživi nakon malo kiše ili zalivanja. Botaničar Pavel Černjavski je, navodno, 1928. godine slučajno prosuo vodu na herbarijum u kome se nalazio uzorak osušene Natalijine ramonde. I ona je nakon toga oživjela!

Istorija otkrića ove zanimljive biljke vezuje za oca srpske botanike Josifa Pančića. Ramonde su, inače, kao biljna vrsta poznate od tridesetih godina 19. vijeka, kada ih je francuski istraživač po kome nose ime otkrio na području današnje Španije. Pola vijeka kasnije, 1874. godine, Pančić je došao do značajnog otkrića kada je otkrio da ramonde postoje i izvan te zemlje. Otkrio ih je na teritoriji južne Srbije, ali je zaključio da je riječ o novoj vrsti koju je nazvao ramonda serbika (Ramonda serbica). Deset godina kasnije, 1884. godine, dvorski ljekar Sava Petrović otkriva da na Balkanu postoji još jedna vrsta ramonde s nešto drugačijom krunicom i listovima. Budući da je bio u službi na dvoru kralja Milana, Petrović toj vrsti daje naziv “ramonda nathaliae”, u čast kraljice Natalije.

Dan primirja u Prvom svjetskom ratu
Srbija i svijet danas obilježavaju 11. novembar, Dan primirja u Prvom svjetskom ratu, u sjećanje na 11. novembar 1918. godine. Tada je potpisano primirje kojim je okončan Prvi svjetski rat. Srbija je bila prva zemlja koja je napadnuta u Velikom ratu, ostvarila je i prve pobjede na Ceru i Kolubari, a posljednja je završila ratne operacije. Procentualno je i najviše ljudi izgubila u tom ratu. Veliku pobjedu platila je gubitkom između 1,1 i 1,3 miliona ljudi, odnosno gotovo trećine stanovništva ili 60 odsto muške populacije.

Četvorogodišnji rat, do tada najveći u istoriji, okončan je u 11 sati, 11. novembra 1918. godine, kada su sile Antante (Rusija, Francuska i Velika Britanija) potpisale primirje sa centralnim silama (Njemačkom i Austrougarskom) na teritoriji današnje Francuske. Sporazum je potpisan na liniji ratovanja, u posebnom vagonu francuskog maršala Ferdinanda Foša, u šumi u blizini Kompjenja.

Time je dogovoreno primirje na zapadnom frontu – prekid vatre, povlačenje njemačkih trupa, razmjena zarobljenika, kao i sporazum o ratnoj odšteti i uništavanje njemačkih ratnih brodova i podmornica. Srpska vojska je učestvovala na južnom frontu, gdje je postigla najveći prodor koji je jedna od sila saveznica postigla – proboj Solunskog fronta.

Simbol ovog praznika u Srbiji je upravo Natalijina ramonda jer se i srpska vojska poslije svih stradanja i gubitaka, prelaska preko Albanije, Solunskog fronta, “podigla iz pepela” i odnijela pobjedu.

Albanska spomenica, za vjernost otadžbini je državno vojno i civilno odlikovanje dodijeljeno svim pripadnicima srpske vojske koji su se u zimu 1915. i 1916. godine povlačili preko nepristupačnih prejela Albanije, do Grčke, Krfa, gdje su se uz pomoć saveznika oporavili, povratili snagu i krenuli u proboj Solunskog fronta, 1918. godine.

Ovaj dan obilježava se i u svijetu, pa je tako u Velikoj Britaniji, Kanadi, Australiji i Francuskoj, 11. novembar dan sjećanja na veterane iz Prvog, ali i iz Drugog svjetskog rata. Velika Britanija ga obilježava od prve godišnjice, 11. novembra 1919. godine, a simbol praznika u toj zemlji je crveni cvijet maka. Prvi svjetski rat je formalno završen Versajskim mirom 28. juna 1919. godine u Versaju. Nakon Prvog svjetskog rata, održana je Pariska konferencija mira (od 18. januara 1919. do 28. juna 1919. u Parizu) a mirovni ugovori zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno.

Kako su glavne sjednice konferencije održavane u palatama Versaja, ustalio se naziv: Versajski sporazum. Glavnu riječ na toj konferenciji imali su državnici velikih sila Antante, a zastupano je 27 država iz Antantine koalicije.

Related Topics:

Društvo

IRB REKAO „NE“: Procijenjeno da je preuzimanje imovine Banke Srpske previše rizično

Prijedlog stečajnog upravnika Gorana Radivojca na juče održanom ispitnom ročištu nije dobio podršku povjerilaca.

Poreska uprava Republike Srpske i Elektroprivreda su bili uzdržani dok su Ministarstvo finansija i IRB bili protiv.

Radivojac je predlagao da se, kada se steknu zakonski uslovi, kreditni portfolio banke i imovina prebaci na upravljanje IRB-ovom Fondu za upravljanje nekretninama i potraživanjima te da se tako u cijelosti namire sva povezana lica sa stečajnim dužnikom.

„Smatramo da se ne radi o konkretnom prijedlogu jer postoji dosta neizvjesnih okolnosti u pogledu realizacije tog prijedloga. Stečajni upravnik bi trebao da sačini više prijedloga u kom pravcu bi se kretao dalji tok postupka na koji bi se izjasnili povjerioci“, kazala je Vera Sukara, koja je na ročištu zastupala IRB.

Da podsjetimo, da bi došlo do preuzimanja bilo bi potrebno promijeniti statut Fonda i uputi u proceduru prijedlog za izmjenu i dopunu Zakona o Fondu za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništvu RS.

Takođe, potrebno bi bilo mijenjati i Zakon o imovini i potraživanjima kojima upravlja Fond na način da mu se omogući da upravlja imovinom koju su Srpska ili njena preduzeća i institucije stekle kao stečajni povjerioci.

Uz sve to, problem predstavlja i stav koji je zauzeo Ustavni sud BiH, a prema kojem kupovina i preuzimanje potraživanja ne daje automatsko pravo novom povjeriocu da nastavi već pokrenuti izvršni postupak.

To je očigledno bio preveliki rizik za IRB i resorno ministarstvo pa su prijedlog odbili.

Oboreni i ostali prijedlozi stečajnog upravnika

Inače, pored toga što ovaj prijedlog nije prihvaćen, odbijeno je i preostalih pet koje je Radivojac predložio.

Povjerioci su mu po drugi put u nizu oborili Izvještaj o ekonomsko finansijskom položaju stečajnog dužnika, ovog puta za period od 1. marta do kraja maja ove godine.

On je predložio da se u posebnim okolnostima Odboru povjerilaca odobri da neposrednom pogodbom može prodavati imovinu banke kao i da Odbor donosi odluke o nagodbi, modelu naplate, otpisu i načinu izmirenja obaveza što je takođe odbijeno.

Podsjećamo, Banka Srpske je otišla je u stečaj 2017. godine nakon čega je veliki dio potraživanja ostao nenaplaćen.

– Investiciono – razvojna banka Republike Srpske (IRB) nije zainteresovana za preuzimanje kreditnog portfolija Banke Srpske u stečaju i njene pokretne i nepokretne imovine.

IRB odbio prijedlog o preuzimanju imovine Banke Srpske
Prijedlog stečajnog upravnika Gorana Radivojca na juče održanom ispitnom ročištu nije dobio podršku povjerilaca.

Poreska uprava Republike Srpske i Elektroprivreda su bili uzdržani dok su Ministarstvo finansija i IRB bili protiv.

Radivojac je predlagao da se, kada se steknu zakonski uslovi, kreditni portfolio banke i imovina prebaci na upravljanje IRB-ovom Fondu za upravljanje nekretninama i potraživanjima te da se tako u cijelosti namire sva povezana lica sa stečajnim dužnikom.

-Smatramo da se ne radi o konkretnom prijedlogu jer postoji dosta neizvjesnih okolnosti u pogledu realizacije tog prijedloga. Stečajni upravnik bi trebao da sačini više prijedloga u kom pravcu bi se kretao dalji tok postupka na koji bi se izjasnili povjerioci-kazala je Vera Sukara, koja je na ročištu zastupala IRB.

Da podsjetimo, da bi došlo do preuzimanja bilo bi potrebno promijeniti statut Fonda i uputi u proceduru prijedlog za izmjenu i dopunu Zakona o Fondu za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništvu RS.

Takođe, potrebno bi bilo mijenjati i Zakon o imovini i potraživanjima kojima upravlja Fond na način da mu se omogući da upravlja imovinom koju su Srpska ili njena preduzeća i institucije stekle kao stečajni povjerioci.

Uz sve to, problem predstavlja i stav koji je zauzeo Ustavni sud BiH, a prema kojem kupovina i preuzimanje potraživanja ne daje automatsko pravo novom povjeriocu da nastavi već pokrenuti izvršni postupak.

To je očigledno bio preveliki rizik za IRB i resorno ministarstvo pa su prijedlog odbili.

Oboreni i ostali prijedlozi stečajnog upravnika

Inače, pored toga što ovaj prijedlog nije prihvaćen, odbijeno je i preostalih pet koje je Radivojac predložio.

Povjerioci su mu po drugi put u nizu oborili Izvještaj o ekonomsko finansijskom položaju stečajnog dužnika, ovog puta za period od 1. marta do kraja maja ove godine.

On je predložio da se u posebnim okolnostima Odboru povjerilaca odobri da neposrednom pogodbom može prodavati imovinu banke kao i da Odbor donosi odluke o nagodbi, modelu naplate, otpisu i načinu izmirenja obaveza što je takođe odbijeno.

Podsjećamo, Banka Srpske je otišla je u stečaj 2017. godine nakon čega je veliki dio potraživanja ostao nenaplaćen.

Capital

Nastavi čitati

Društvo

NI TREĆA SREĆA: Propala prodaja zemljišta „Pošta Srpske“ vrijednog tri miliona KM

– „Pošte Srpske“ ni iz trećeg pokušaja nisu uspjele da prodaju zemljište u banjalučkom naselju Petrićevac, vrijedno tri miliona KM.

Ovo preduzeće je nedavno održalo licitaciju, na kojoj je, između ostalog, po treći put bilo ponuđeno zemljište od 8.500 kvadrata u ovom banjalučkom naselju.

Međutim, ni sada nije bilo zainteresovanih kupaca, potvrdio je za CAPITAL Direktor „Pošta“ Miladin Radović.„Uradićemo novu procjenu jer očigledno nije realna vrijednost čim se niko ne javlja. Bilo je dosta onih koji su se raspitivali, ali se niko nije prijavio“, rekao je Radović.

Podsjećamo, ovo zemljište prvi put je na prodaju ponuđeno 2024. godine kada je firma „Slavuljica petrol“ iz Teslića na licitaciji ponudila 2,12 miliona marka, ali je nakon toga odustala od kupovine. To ih je koštalo 50.000 maraka, jer je uprava javnog preduzeća zadržala kauciju.

Zemljište je ponovo ponuđeno na licitaciji krajem iste godine i po cijeni većoj za 600.000 KM nego na prvoj, ali se tada, kao ni na ovoj posljednjoj prodaji niko nije prijavio.

(Capital) Foto: Capital

 

Nastavi čitati

Društvo

NOVA PRAVILA NA GRANICAMA EU: Evo šta će se promijeniti za putnike iz BiH

Evropski sistem za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) trebao bi početi s radom u posljednjem kvartalu 2026. godine. Iako tačan datum još nije objavljen, sistem će promijeniti način putovanja građana Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije.

ETIAS odobrenje biće obavezno za državljane zemalja koje imaju bezvizni režim s EU, što znači da će i državljani BiH s biometrijskim pasošem morati imati odobrenje za putovanja u zemlje Šengena, poput Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke i Italije.

Odobrenje će se odnositi na kratkotrajna putovanja do 90 dana u periodu od 180 dana. Ne radi se o novoj vizi, već o elektronskoj dozvoli za putovanje. Naknada će iznositi 20 evra i plaćaće se jednokratno prilikom podnošenja zahtjeva.

ETIAS će u pravilu važiti tri godine ili do isteka pasoša s kojim je zahtjev podnesen. Tokom tog perioda putnici će moći više puta ulaziti u EU, uz poštivanje pravila o dužini boravka. Od plaćanja takse biće oslobođeni mlađi od 18 i stariji od 70 godina, kao i određene kategorije članova porodica građana EU.

Građani BiH koji već imaju regulisan boravak u Evropskoj uniji neće morati imati ETIAS. Izuzeti su i nosioci važećih boravišnih dozvola, boravišnih karti i nacionalnih dugoročnih viza.

Cijeli proces biće digitalizovan, a zahtjevi će se podnositi putem zvanične internet stranice ili mobilne aplikacije EU. Većina prijava trebala bi biti obrađena u roku od nekoliko minuta, dok bi u složenijim slučajevima provjere mogle trajati duže.

Evropska unija upozorava građane na lažne internet stranice koje nude navodne ETIAS prijave. Za sada zahtjevi još nisu otvoreni, pa se putnicima savjetuje oprez.

Odobren ETIAS neće automatski garantovati ulazak u EU, jer konačnu odluku i dalje donosi granična policija nakon provjere pasoša i drugih uslova za prelazak granice.

(Vijesti.ba) Foto: Ilustracija

Nastavi čitati

Aktuelno