Connect with us

Društvo

ŠTA JE NATALIJINA RAMONDA? “Cvijet feniks” je simbol POBJEDE u Velikom ratu

Cvijet “Natalijina ramonda” je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović. Poznatiji je kao “cvijet feniks” koji simbolizuje povratak srpske vojske koja je uspjela nakon svih stradanja i gubitaka da se “podigne iz pepela” i da odnese pobjedu.

Cvijet “Natalijina ramonda” je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović. Poznatiji je kao “cvijet feniks” u botanici i simbolizuje povratak srpske vojske koja je uspjela nakon svih stradanja i gubitaka da se “podigne iz pepela” i da odnese pobjedu u Prvom svjetskom ratu. Cvijet koji predstavlja zvanični simbol Dana primirja u Prvom svjetskom ratu je endemska biljna vrsta.

Riječ je o ugroženoj i rijetkoj vrsti koja živi samo na području Centralnog Balkana, u Srbiji, Makedoniji i sjevernoj Grčkoj. Pri tome, riječ je o biljci koja ima zapanjujuću sposobnost da vaskrsava (procvjeta) nakon što je potpuno osušena. Pripada porodici “Gesneriaceae” i prostire se na nadmorskim visinima od 350 do 2.200 metara. Inače raste na izuzetno nepristupačnim mjestima, uglavnom u klisurama, na krečnjačkim stijenama, gdje je suvo i hladno.

Osim što je drevna i izuzetno izdržljiva, Natalijina ramonda ima osobinu koju među skoro 300.000 poznatih cvijetnica ima samo trideset biljnih vrsta. Naime, nakon što se u odsustvu vode sasvim osuši, ova biljka može da ponovo oživi nakon malo kiše ili zalivanja. Botaničar Pavel Černjavski je, navodno, 1928. godine slučajno prosuo vodu na herbarijum u kome se nalazio uzorak osušene Natalijine ramonde. I ona je nakon toga oživjela!

Istorija otkrića ove zanimljive biljke vezuje za oca srpske botanike Josifa Pančića. Ramonde su, inače, kao biljna vrsta poznate od tridesetih godina 19. vijeka, kada ih je francuski istraživač po kome nose ime otkrio na području današnje Španije. Pola vijeka kasnije, 1874. godine, Pančić je došao do značajnog otkrića kada je otkrio da ramonde postoje i izvan te zemlje. Otkrio ih je na teritoriji južne Srbije, ali je zaključio da je riječ o novoj vrsti koju je nazvao ramonda serbika (Ramonda serbica). Deset godina kasnije, 1884. godine, dvorski ljekar Sava Petrović otkriva da na Balkanu postoji još jedna vrsta ramonde s nešto drugačijom krunicom i listovima. Budući da je bio u službi na dvoru kralja Milana, Petrović toj vrsti daje naziv “ramonda nathaliae”, u čast kraljice Natalije.

Dan primirja u Prvom svjetskom ratu
Srbija i svijet danas obilježavaju 11. novembar, Dan primirja u Prvom svjetskom ratu, u sjećanje na 11. novembar 1918. godine. Tada je potpisano primirje kojim je okončan Prvi svjetski rat. Srbija je bila prva zemlja koja je napadnuta u Velikom ratu, ostvarila je i prve pobjede na Ceru i Kolubari, a posljednja je završila ratne operacije. Procentualno je i najviše ljudi izgubila u tom ratu. Veliku pobjedu platila je gubitkom između 1,1 i 1,3 miliona ljudi, odnosno gotovo trećine stanovništva ili 60 odsto muške populacije.

Četvorogodišnji rat, do tada najveći u istoriji, okončan je u 11 sati, 11. novembra 1918. godine, kada su sile Antante (Rusija, Francuska i Velika Britanija) potpisale primirje sa centralnim silama (Njemačkom i Austrougarskom) na teritoriji današnje Francuske. Sporazum je potpisan na liniji ratovanja, u posebnom vagonu francuskog maršala Ferdinanda Foša, u šumi u blizini Kompjenja.

Time je dogovoreno primirje na zapadnom frontu – prekid vatre, povlačenje njemačkih trupa, razmjena zarobljenika, kao i sporazum o ratnoj odšteti i uništavanje njemačkih ratnih brodova i podmornica. Srpska vojska je učestvovala na južnom frontu, gdje je postigla najveći prodor koji je jedna od sila saveznica postigla – proboj Solunskog fronta.

Simbol ovog praznika u Srbiji je upravo Natalijina ramonda jer se i srpska vojska poslije svih stradanja i gubitaka, prelaska preko Albanije, Solunskog fronta, “podigla iz pepela” i odnijela pobjedu.

Albanska spomenica, za vjernost otadžbini je državno vojno i civilno odlikovanje dodijeljeno svim pripadnicima srpske vojske koji su se u zimu 1915. i 1916. godine povlačili preko nepristupačnih prejela Albanije, do Grčke, Krfa, gdje su se uz pomoć saveznika oporavili, povratili snagu i krenuli u proboj Solunskog fronta, 1918. godine.

Ovaj dan obilježava se i u svijetu, pa je tako u Velikoj Britaniji, Kanadi, Australiji i Francuskoj, 11. novembar dan sjećanja na veterane iz Prvog, ali i iz Drugog svjetskog rata. Velika Britanija ga obilježava od prve godišnjice, 11. novembra 1919. godine, a simbol praznika u toj zemlji je crveni cvijet maka. Prvi svjetski rat je formalno završen Versajskim mirom 28. juna 1919. godine u Versaju. Nakon Prvog svjetskog rata, održana je Pariska konferencija mira (od 18. januara 1919. do 28. juna 1919. u Parizu) a mirovni ugovori zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno.

Kako su glavne sjednice konferencije održavane u palatama Versaja, ustalio se naziv: Versajski sporazum. Glavnu riječ na toj konferenciji imali su državnici velikih sila Antante, a zastupano je 27 država iz Antantine koalicije.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo oblačno sa pljuskovima, POPODNE RAZVEDRAVANJE

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se u prvom dijelu dana očekuju lokalno slabi pljuskovi, a poslije podne razvedravanje, te sunčano i toplo vrijeme.

Ujutro će biti umjereno do pretežno oblačno, ponegdje je moguća magla ili niska oblačnost, a na zapadu kiša ili pljusak koji će se zatim premiještati ka istoku i slabiti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U drugom dijelu dana očekuje se razvedravanje uz manju oblačnost i toplije. Slaba kiša je moguća samo još ponegdje na istoku.

Vjetar će biti slab do umjeren, jugozapadni, na planinama i u Hercegovini pojačan.

Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 17 u višim predjelima od devet, a najviša dnevna od 22 do 29, u višim predjelima od 17 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

U ovoj OSNOVNOJ ŠKOLI upisana su samo 3 PRVAČIĆA

U Osnovnoj školi “Branko Ćopić” u Donjem Duboviku, administrativnom centru opštine Krupa na Uni, upisana su tri prvačića, dva manje nego prošle godine.

Direktor škole Andrea Krnetić Grbić rekla je da u ovoj školskoj godini nastavu u Osnovnoj školi “Branko Ćopić” pohađaju 64 učenika

Prema njenim riječima, deveti razred završava sedam učenika.

Nastavi čitati

Društvo

ZA DJEČJU PROSLAVU POTROŠE JEDNU PLATU! Zbog rođendana se roditelji hvataju za glavu

Sendviči, grickalice, torta i hrpa djece u dnevnom boravku – tako su nekad izgledali dječji rođendani. Međutim, nepisano pravilo je postalo da se oni sada raskošno poslavljaju u igraonicama, zbog čega roditelji moraju izdvojiti i do 1.000 KM.

Nekada bi se djeca nakon torte razbježala po dvorištu, a s prvim mrakom proslava bi bila gotova. Sada se proslava rođendana ne može ni zamisliti bez igraonice, animatora, tematske zabave, pozivnica, kostima, odgovarajućih salveta, ali i još mnogo toga.

Srpskainfo je istražila kako se kreću cijene i koliko novca je potrebno odvojiti za dječiji rođendan.

Dragana P. iz Banjaluke kaže da je za proslavu rođendana svog mališana, prije nekoliko dana izdvojila više od 800 KM.

– Na rođendanu je bilo oko 30 djece i 15 odraslih. Torta od oko 50 komada je koštala 150 KM, zakup igraonice 200 KM, klovn 70 KM, meza oko 150 KM, a grickalice 30 KM. Piće nas je izašlo oko 200 KM – rekla je ova majka. Istakla je da tome treba dodati i cijenu pice. Naime, oni su kupili tri i izdvojili 45 KM. Objasnila je da je sam zakup igraonice 180 KM do 15 djece, preko tog broja djece cijena zakupa je 200 KM.

-Kada se sve sabere i stavi na papir, vidi se da nas je rođendan mnogo koštao – rekla je ona.

Starija djeca, veći troškovi

Slično iskustvo dijeli i Milica R. iz Banjaluke koja kaže da su proslave do petog rođendana nekako i podnošljive.

– Što su djeca starija i troškovi su veći. Samo zakup igraonice se kreće od 150 KM do 300 KM. Neke igraonice imaju i pakete, pa nude svoje meze, grickali i sokove, ali to nikako nije isplativo. Mi obično nakupujemo porodične pice, a cijena jedne je sada oko 25 KM – rekla je Milica. U zadnje dvije godine, kako kaže, nevjerovatno je skočila i cijena torti. Tako one sa fondanom i igračkicama koje lijepo izgledaju i za fotografisanje nema ispod 130 KM, dok su one sa šlagom nešto povoljnije.

-Za stariju djecu, sada se obično organizuju tematski rođendani, neke igre u kojima svi učestvuju. Postoje laser tag igraonice, kao i škole sporta koje organizuju „sportske rođendane“ i to je ubjedljivo najskuplje. Mi smo to jednom i nikada više – istakla je Milica.

Naglasila je da sada rođendan ne može proći bez 500 KM, a i to je minimum minimuma.

-Sada djeca hoće i tetu što oslikava lice, a to se dodatno plaća i prošle godine nas je rođendan sa svim tim izašao 700 KM. Zanimljivo je pomenuti da ni pokloni nisu kao nekada čokolade i plišane mede – rekla je ova majka.

Cijene torti

U Kozarskoj Dubici je za tortu sa fondanom u prosjeku po kilogramu potrebno odvojiti 35 KM, a sa šlagom oko 25 KM po kilogramu.

-Cijena se uređuje po količini ukrasa i vrsti torte, tačnije sastojaka koji idu u nju. Najčešće se kupuju torte sa fondanom u količinu od 3-4 kg, a likove prate trenutne aktuelne crtiće, to se svaki čas mijenja – rekla je ona.

Rođendan u dvorištu

Radeći na ovoj temi, ekipa Srpskinfo je saznala da roditelji sve češće zovu i Hidrometeorološki zavod RS (HMZ) da ih pitaju za vrijeme, jer se mnogi odlučuju za proslavu tokom ljetnjih mjeseci u parku ili dvorištu.

To nam je potvrdila i Jelena S. iz Banjaluke, koja je nećaki organizovala rođendan u dvorištu.

-Roditelji moje nećakinje (moja snaja i brat) su teška srca odlučili da našoj djevojčici ne slave rođendan, jer im se to nikako nije moglo uklopiti u kućni budžet. Onda smo se nas dvije tetke organizovale i napravile smo djevojčici rođendan u dvorištu naše kuće (srećom bilo je lijepo vrijeme). Curica već ima u dvorištu ljuljašku, trampolinu, tobogan… Mi smo napravile tortu u kućnoj radinosti i sve ostalo oganizovale, proizvod je bio “top”, a sve je koštalo oko 200 KM – rekla je ova ponosna tetka.

Prednost ovakvih rođendana je, kako kaže, i to što na ovaj način niste vremenski ograničeni, dok se u igraonici može biti svega tri sata.

-Kao mama sam dječje rođendane slavila prije 20-tak godina i moram reći da je u to vrijeme sve bilo i bolje i jeftinije. Igronice su bile veće, bolje provjetrene, imale su animatore i boravak nije bio vremenski ograničen, pa bi klinci ostajali na rođendanu satima. Danas je za proslavu dječjeg rođendana u igraonici potrebno i do 1.000 KM – rekla je ona.

Psiholozi smatraju da megalomanskim proslavama dječjih rođendana roditelji više dokazuju i ostvaruju sebe i svoje neostvarene snove nego li je to samoj djeci zaista neko veliko veselje.

Nastavi čitati

Aktuelno