Connect with us

Zdravlje

TOPLOTNA ISCRPLJENOST MOŽE DA BUDE FATALNA: Prvi znaci djeluju prolazno, ne smijete da ih ignorišete!

Znaci toplotne iscrpljenosti mogu da djeluju prolazno, a zapravo su opasni. Evo kako se manifestuje!

Visoke temperature nas poremete fizički i psihički. Toplotna iscrpljenost je rezultat produženog izlaganja toploti. To je odgovor tijela na prekomjerni gubitak vode i soli. Ipak, prvi znaci mogu da prevare, pa većina ljudi može da pomisli da će ih lako prevazići. Jedan od njih je umor, a u nastavku saznajte kako još može da se manifestuje.

Šta treba da znate o toplotnoj iscrpljenosti:

Neotkrivena i neliječena na vrijeme, toplotna iscrpljenost može pređe u teške kliničke oblike koji mogu da dovedu do toplotnog šoka i smrti.
Pojavljuje se prevazilaženjem mogućnosti prilagođavanja organizma na temperature koje ostaju povišene nekoliko dana.
Manifestuje se znacima kao što su izraženi umor, astenija, apatija, pospanost, glavobolja, vrtoglavica, praćeni simptomima kože kao što su prekomjerno znojenje, ljuskava koža, pad pritiska pri ustajanju i tahikardija.
U najvećem riziku od dobijanja toplotne iscrpljenosti su djeca i stari, pacijenti sa kardiovaskularnim oboljenjima i gojaznošću, kao i oni koji borave u toplim stanovima na posljednjem spratu ili u automobilima bez klime.
Poslije toplotne iscrpljenosti važno je sniziti tjelesnu temperaturu: pijenjem hladnih tečnosti (bez alkohola), hladnim tušem ili korišćenjem mokrih peškira i ventilacije (ne nanositi alkohol na kožu), odmorom u hladnom okruženju, sa nogama podignutim iznad nivoa srca. Ako se stanje ne poboljša, pozovite hitnu pomoć.
Da ne biste došli u ovu situaciju, ne držite otvorene prozore kada je velika vrućina i ne kuvajte u popodnevnim satima. Provjetravajte dom u prvim jutarnjim satima, izbjegavajte korišćenje aparata koji generišu toplotu. Ako nemate klima uređaj, provedite nekoliko sati svakog dana u hladnim javnim prostorima.

Zdravlje

KUGA U AMERICI? Zdravstvene vlasti nisu objavile u kakvom je stanju pacijent

U američkoj saveznoj državi Kolorado prijavljen je slučaj kuge kod čovjeka, a zdravstvene vlasti upozoravaju da je riječ o potencijalno smrtonosnoj bolesti koju prenose glodari i buve.

Američke zdravstvene vlasti nisu objavile u kakvom je stanju pacijent, niti kako se zarazio, ali podsjećaju da je kuga u srednjem vijeku usmrtila milione ljudi.

Slučaj kuge kod čovjeka je prijavljen u okrugu Pueblo, 118 milja južno od Denvera.

“Savjetujemo građanima da zaštite sebe i svoje ljubimce od kuge”, rekla je službenik zdravstvenog ođeljenja Puebla Alisija Solis.

Prema podacima epidemioloških službi, u Sjedinjenim Država je u proteklih 20 godina od kuge umrlo 16 ljudi, a posljednja žrtva zabilježena je lani na jugozapadu Kolorada.

Iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti kažu da je kod ljudi vrlo rijetka i da godišnje zabilježe prosječno sedam slučajeva zaraze.

“Bolest može da zahvati ljude svih dobi, ali polovina slučajeva uključuje pacijente od 12 do 45 godina”, navode iz Centra.

Ako se ne liječi, kuga ima stopu smrtnosti od 30 do 60 odsto, ali te brojke padaju na manje od pet odsto ako se bolest rano otkrije i liječi antibioticima.

Svjetska zdravstvena organizacija godišnje zabilježi 1.000 do 2.000 slučajeva kuge, uglavnom u ruralnim područjima Afrike, Azije, Južne Amerike i Sjedinjenih Država, , prenosi “Jutarnji list”.

Simptomi uključuju iznenadnu pojavu groznice, jaku glavobolju, bolove u mišićima, mučninu, povraćanje i otečene limfne čvorove.

Bakterija kuge obično se prenosi sa glodara i buva na ljude ugrizom, dodirivanjem ili deranjem kože zaraženih životinja. Takođe, može se prenijeti na ljude ako udišu kapljice sline zaražene osobe ili životinje.

Procjenjuje se da je sredinom 14. vijeka kuga ili “crna smrt” usmrtila 25 miliona ljudi u Evropi.

Dugo se vjerovalo da su je prenijeli pacovi, sve dok izvještaj iz 2018. godine sa univerziteta u Oslu i Ferrari nije pokazao da su vaške i buve najviše odgovorne za širenje bolesti kod ljudi.

Nastavi čitati

Zdravlje

SZO “Toplomjeri sa živom postaju prošlost”

Toplomjeri i drugi mjerni uređaji koji koji sadrže živu, a koriste se u medicinskim ustanovama u Crnoj Gori postaju prošlost, poručeno je sa prvog sastanka Upravnog odbora projekta „Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama“.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) rekli su da je time započela realizacija globalnog projekta u Crnoj Gori koji SZO sprovodi uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).

Navodi se da su dosadašnja istraživanja, neosporno potvrdila da je živa jedan od najtoksičnijih elemenata i da može izazvati veoma ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi i životne sredine.

Kako se dodaje, živa spada u grupu neurotoksina, a izloženost visokim koncentracijama može štetiti mozgu, srcu, bubrezima, mišićima, plućima i imunološkom sistemu kod ljudi svih uzrasta.

“Stoga je Minamata konvencija postavila ambiciozne ciljeve za smanjenje i na kraju eliminisanje upotrebe žive u različitim industrijama, uključujući i medicinsku”, kaže se u saopštenju.

Jedan od ključnih ciljeva konvencije je, kako se dodaje, postepeno ukidanje upotrebe žive u medicinskim uređajima kao što su termometri i sfigmomanometri, a upravo je to cilj projekta.

Iz SZO su rekli da brojne aktivnosti koje će biti realizovane do kraja 2028. godine, okupiće sve kljčnu aktere iz oblasti zdravstva i zaštite životne sredne, akademsku zajednicu, medicinske ustanove, nevladine organizacije.

“Uklanjanjem mjernih uređaja koji sadrže živu iz zdravstvenih ustanova – Crna Gora će biti korak bliže ka ispunjavanju pretpristupnih obaveza na putu ka Evropskoj uniji (EU), poštujući i preuzete obaveze iz ratifikovane Minamata konvencije”, dodaje se u saopštenju.

Državni sekretar u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Nenad Vitomirović, govorio je o značaju sprovođenja načela Minamata konvencije u Crnoj Gori kao i o značaju usvojenog novog Zakona o upravljanju otpadom i donošenju novog državnog plana upravljanja otpadom.

On je najavio donošenje novog Akcionog plana za implementaciju Minamata konvencije za period 2025-2026, za kraj godine.

Vitomirović je, kako se dodaje, naglasio da su u Ministarstvu svjesni toksičnosti žive i posljedica koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i životne sredine.

On je potvrdio da predano na uspostavljanju adekvatnog pravnog osnova koji je usklađen sa EU legislativom.

Generalna direktorica direktorata za javno zdravlje u Ministarstvu zdravlja, Ivana Živković, istakla je važnost uspostavljanja sistema za bezbjedno upravljanje opasnim otpadom koji sadrži živu u medicinskim ustanovama.

“Uklanjanje žive iz medicinskih uređaja nije samo pitanje zakonodavstva, već i pitanje zaštite pacijenata i zdravstvenih radnika”, rekla je Živković.

Prema njenim riječima, upotreba uređaja koji sadrže živu predstavlja rizik ne samo zbog mogućnosti curenja žive, već i zbog neadekvatnog odlaganja tih uređaja na kraju njihovog životnog vijeka.

Ona je rekla da su digitalni termometri i aneroidni sfigmomanometri već postali standard u mnogim zdravstvenim ustanovama, smanjujući tako rizik od izloženosti živi.

Živković je navela da osim tehničkih aspekata zamjene uređaja, edukacija igra ključnu ulogu.

“Zdravstveni radnici moraju biti svjesni opasnosti koje nosi živa i pravilno obučeni za korišćenje novih, sigurnijih tehnologija”, smatra Živković.

Ona je rekla da je potrebno obezbijediti da pacijenti budu informisani o rizicima žive i prednostima novih uređaja, što se, kako je dodala, nadaju da će se kroz ovaj projekat postići.

“Na ovom putu, međutim, suočavamo se i sa izazovima. Zamjena svih uređaja koji sadrže živu zahtijeva značajna finansijska sredstva i logističku podršku. Ipak, smatram da je ulaganje u zdravlje naših građana i zaštitu životne sredine prioritet koji nema cijenu”, rekla je Živković.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Milan Gazdić, naglasio je da je realizacija projektnih aktivnosti važan korak naprijed na putu Crne Gore u EU.

“Nema dileme u vezi sa činjenicom da je živa jedna od najopasnijih supstanci koje se koriste u različitim industrijama, uključujući i medicinsku”, rekao je Gazdić.

On je kazao da taj metal, poznat po svojoj toksičnosti, ima dugotrajan i štetan uticaj na životnu sredinu i ljudsko zdravlje.

“Ukoliko živa dospije u životnu sredinu, može kontaminirati vodene ekosisteme, zemljište i vazduh, a ulazeći u lanac ishrane direktno i indirektno ugrožava i ljude i životinje”, naveo je Gazdić.

On je, kako se dodaje, istakao značaj adekvatnog upravljanja otpadom koji sadrži živu i koji je kao takav kategorisan kao opasni otpad.

Gazdić je rekao da izazovi i dalje postoje u pogledu nedovoljne infrastrukture, nedostatka specijalizovanih postrojenja za tretman otpada, i ograničene svijesti javnosti o pravilnom rukovanju opasnim otpadom, kao i činjenica da u Crnoj Gori ne postoji deponija za opasni otpad.

On je dodao da će Agencija pružiti potrebnu podršku ovom projektu, jer je misija Agencije da štiti i unapređuje kvalitet životne sredine u Crnoj Gori.

Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori, Mina Brajović, pozdravila je posvećenost Vlade implementaciji Minamata konvencije i globalnom konsenzusu o združenom i ciljanom djelovanju na smanjenju prijetnji i opasnosti od zagađenja živom.

Brajović je rekla da je Crna Gora kredibilan partner u realizaciji ratifikovane Konvencije.

“Crna Gora je identifikovana kao jedna od pet zemalja na globalnom nivou koje će biti korisnice globalnog projekta Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama – kako bi se smanjile emisije žive iz sektora zdravstva”, rekla je Brajović.

Ona je Brajović istakla da ukupna količina žive koja se realizacijom projektnih aktivnosti planira eliminisati na globalnom nivou, uz učešće Crne Gore, iznosi 29,2 tone.

To će se, kako je dodala, postići kroz regulisanje pitanja nabavki i adekvatna rešenja za upravljanje otpadom koji sadrži živu.

“Svjedoci smo da od početka industrijske revolucije raste nivo otpuštanja i koncentracije žive u životnu sredinu”, rekla je Brajović.

Ona je dodala da vremenom taj teški metal postaje teško breme i veliki izazov savremenog društva dominantno zbog ponašanja i aktivnosti čovjeka.

“Bilo da je riječ o sagorijevanju fosilnih goriva, koja se koriste u industriji ili domaćinstvima, spaljivanju otpada, rudarenju u potrazi za zlatom, živom ili drugim metalima i tako zapravo živa dospijeva u životnu sredinu i zagađuje vazduh, vodu, zemljiste i ekosisteme”, dodala je Brajović.

Ona je rekla da kada jednom na taj način dospije u prirodu, za živu više ne postoje granice.

“Ona se daleko transportuje hemisferom prije nego se deponuje. U zavisnosti od forme, živa može da ostane u vazduhu do godinu”, navela je Brajović.

Ona je podsjetila je da je do kraja marta, 148 zemalja ratifikovalo Minamata konvenciju, uključujući i 40 zemalja EURO regiona, među kojima je i Crna Gora.

Brajović je, kako se navodi, izrazila zadovoljstvo što je SZO prepoznata kao pouzdan partner na globalnom nivou zadužen za implementaciju projekta.

“Ovo je još jedna važna prilika da se kroz snažnu multisektorsku saradnju, uloži napor u stvaranju održive budućnosti i razvoja po mjeri zdravlja svakog građanina, i ubrza proces EU integracije Crne Gore i napravi novi korak na planu zelene transformacije u funkciji zaštite zdravlja životne sredine i zdravlja čovjeka”, rekla je Brajović.

Nastavi čitati

Zdravlje

Uživajte na godišnjem i zapamtite: PLIVANJE U MORU ima bar 6 benefita za vaše zdravlje

Kupanje u moru može donijeti brojne zdravstvene koristi zahvaljujući kombinaciji fizičke aktivnosti, izlaganja suncu i morskoj vodi.

Evo nekoliko pozitivnih aspekata vezanih za kupanje u moru.

Fizička aktivnost

Plivanje i kretanje u vodi predstavljaju odličan oblik fizičke aktivnosti. Aktiviranje različitih mišićnih grupa pomaže u jačanju mišića, poboljšanju cirkulacije i kardiovaskularnog sistema i jačanju kondicije.

Smanjuje stres

Voda ima smirujući efekat i može pomoći u smanjenju stresa i napetosti. Zvuk talasa i osjećaj vode mogu imati opuštajući efekat na tijelo i um.

Izlaganje suncu

Umjereno izlaganje suncu pomaže tijelu da proizvodi vitamin D, koji je važan za zdrave kosti, imuni sistem i opšte zdravlje.

Koža

Morska voda i so mogu blagotvorno uticati na kožu. So pomaže u pilingu kože, uklanjanju mrtvih ćelija i podstiče obnavljanje kože. Međutim, nakon kupanja, važno je isprati so sa kože kako ne bi izazvala suvoću ili iritaciju.

Disanje i pluća

Plivanje u moru može pomoći u poboljšanju kapaciteta pluća i jačanju respiratornog sistema. Tijelo mora da prilagodi svoje disanje da bi preživjelo u vodi, što može biti od koristi za pluća.

Cirkulacija

Hladna voda može da stimuliše cirkulaciju jer tijelo reaguje na nagle promjene temperature povećanjem protoka krvi na površini tijela. Ovo može poboljšati protok kiseonika i hranljivih materija do ćelija.

Zabava i opuštanje

Aktivnosti na vodi, kao što su plivanje, skakanje talasa ili ronjenje, mogu pružiti osjećaj zabave i avanture, što može doprinjeti emocionalnom blagostanju i opuštanju.

Ko treba da bude pažljiv?

Važno je napomenuti da osobe sa određenim zdravstvenim stanjima ili alergijama mogu biti osjetljive na morsku vodu, so i sunce i treba da se konsultuju sa svojim ljekarom prije nego što se upuste u duže i intenzivnije kupanje u moru. Takođe, važno je poštovati bezbjednosna pravila na plaži i u vodi kako biste izbjegli povrede ili opasnost, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Aktuelno