Connect with us

Društvo

UMJESTO NEPRIJATNOSTI NA CARINI! Provjerite šta se SMIJE NOSITI preko granice

Gotovo pred svake praznike i/ili blagdane, kada ljudi putuju u inostranstvo, postavlja se pitanje šta se legalno smije, a šta ne smije nositi preko granice, koliko paklica cigareta smije biti u autu, hoće li vam „zalijepiti“ kaznu ako u prtljažniku nađu dva koluta sira i „tablu“ slanine, da li je dozvoljeno prenijeti jednaku količinu piva i vina, šta je sa žestokim alkoholnim pićima…

Ima tu nekih nelogičnosti, iz nekih zemalja možete unijeti neograničene količine ribe, iz drugih ni gram mesa; sa slatkišima nećete imati problema nigdje, ali sa hranom za bebe hoćete. Upravo zbog svih tih pravila kojih je toliko da ih ponekad nije lako zapamtiti ni samim carinicima, donosimo spisak svih stvari koje smijete, odnosno ne smijete unositi u Hrvatsku.

Prvo treba napomenuti da se ovaj spisak odnosi na uvoz robe iz zemalja koje se nalaze van EU, sa izuzetkom Švajcarske, Islanda, Norveške, San Marina, Andore i Lihtenštajna. Dakle, za ove posljednje države važe ista pravila kao da prevozite robu unutar EU, te tu nema nikakvih ograničenja. Još neka posebna pravila važe za Farska ostrva i Grenland, ali da ne komplikujemo ionako dugi spisak, te dvije države ćemo ovdje izostaviti. Ukratko, ako uvozite robu iz trećih zemalja (npr. BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija itd.), limit za uvoz robe ne smije po osobi premašiti 430 evra u pomorskom i vazdušnom prometu, te 300 evra u svim ostalim vrstama prevoza, odnosno 150 evra za putnike mlađe od 15 godina, bez obzira na prevozno sredstvo kojim putuju, piše Večernji list.

Putnici u vazdušnom prevozu u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duvanskih proizvoda nego oni koji putuju drugim oblicima prevoza. Oni u vazdušnom prevozu mogu unijeti 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara i 250 grama duvana za pušenje. Osobe koje putuju drumskim ili železničkim prevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara i 50 grama duvana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama zagrejanog duvanskog proizvoda, 10 mililitara e-tečnosti i 50 grama tzv. novih duvanskih proizvoda iz člana 94. stav 2. Zakona o akcizama.

Alkoholna pića

Kada su u pitanju alkoholna pića, ista pravila važe i za putovanja drumskim, vazdušnim i pomorskim prevozom – svima je dozvoljeno unijeti 16 litara piva, četiri litre vina i dvije litre alkoholnih pića koja sadrže manje od 22% alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića.

Ako želite plaćati akcize, moguće je, uz uslov da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara, kilogram duvana, 10 litara žestine, 90 litara vina, 110 litara piva i 100 mililitara e-tečnosti, a sve preko toga nećete moći unijeti čak ni uz plaćanje.

Meso, riba, sir, mlijeko, jaja…

Carinski službenici obavljaju službene kontrole proizvoda životinjskog porijekla koji čine dio ličnog prtljaga putnika, tako da uopšte nije dozvoljeno unijeti meso i mleijko te proizvode od mesa i mlijeka. Dozvoljeno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuvane, usoljene ili dimljene ribe, škampa, rakova i školjki. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih bataka, tu je dozvoljeno unijeti do dva kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krompira, smijete unijeti do pet kilograma.

Ostali proizvodi

Putnici iz trećih zemalja mogu u Hrvatsku unijeti do dva kilograma mleka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i specijalne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga, kao i hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga, uz uslov da ne zahtijeva držanje u frižideru prije otvaranja.

Bez ograničenja ili u količini za ličnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti hljeb, kolače, kekse, vafle i oblande, dvopek, tostirani hljeb i slične prepečene proizvode sa manje od 20% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi. Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolade i slatkiša (uključujući bombone) sa manje od 50% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani upakovanih za krajnjeg potrošača koji sadrže manje količine (ukupno manje od 20%) prerađenih proizvoda životinjskog porijekla, masline punjene ribom, tjestenine i rezance, koncentrate supe i poboljšivače ukusa.

Kada je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara istog goriva kao ono koje se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prevoza dizela ako vozite benzinca.

Unos lijekova

Unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uslov da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prepisa istorije bolesti, potvrde ljekara). Unošenje lijekova koji sadrže drogu, takođe za lične potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše pet dana, i to takođe uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnog lijeka.

Ako se ipak odlučite rizikovati, znajte da vas mogu „udariti“ po džepu s kaznom koja može iznositi do 13.300 evra. Konkretno, kada se određuje visina kazne, bitno je šta i koliko toga ste pokušali prokrijumčariti. Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe, ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz člana 64. stav 1. tačka 11. Zakona o sprovođenju carinskog zakonodavstva EU, propisana je novčana kazna za fizičko lice od 265 do 6.600 evra.

Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne prirode ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, član 63. stav 1. Zakona o sprovođenju carinskog zakonodavstva EU propisana je novčana kazna za fizičko lice od 400 do 13.300 evra.

Poznati primjeri kazne iznosili su 5.100 kuna za pokušaj unošenja dvije vreće, odnosno oko 15 kg kupusa, 3.500 kuna za tri bundeve, 4.000 kuna za tri akumulatora, te čak 22.000 kuna za šest kilograma svježeg i pet kilograma suvog mesa.

Related Topics:

Društvo

NESTABILNO VRIJEME U REPUBLICI SRPSKOJ: Smjena sunca, oblaka i lokalnih pljuskova

U Republici Srpskoj i BiH danas će preovladavati promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane intervale, ali i mogućnost lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom, posebno u poslijepodnevnim časovima. Temperature će biti prijatne za ovo doba godine i kretaće se uglavnom između 24 i 29 stepeni Celzijusa.

Jutro će biti svježije, uz temperature od 12 do 16 stepeni, dok će tokom dana biti toplo i sparno. U većem dijelu zemlje očekuje se umjeren vjetar južnih i jugoistočnih smjerova. Meteorolozi najavljuju da će se nestabilno vrijeme zadržati i narednih dana, uz svakodnevnu mogućnost lokalnih padavina.

Građanima se savjetuje oprez prilikom planiranja aktivnosti na otvorenom, jer se pljuskovi mogu razviti veoma brzo, naročito u brdsko-planinskim predjelima. Uprkos povremenim padavinama, zadržaće se ugodno toplo vrijeme karakteristično za početak juna.

Nastavi čitati

Društvo

MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.

IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.

Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.

Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.

Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.

Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.

Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.

Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.

Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.

Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE DIVLJAJU, VLAST ĆUTI: Koliko košta život u Republici Srpskoj?

Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak. Kada to pomnožimo sa četiri člana porodice, dolazimo do cifre od preko 650 KM mjesečno – samo za jedan jutarnji obrok u pekari.

A šta je sa svim ostalim obrocima i osnovnim životnim namirnicama bez kojih se ne može?

Ovo je realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju građani Republike Srpske, dok prebiraju po novčanicima pokušavajući da prežive od prvog do prvog u mjesecu.

Svaki odlazak u market je novi šok

Dovoljno je da prošetate između rafova u bilo kojoj prodavnici da biste shvatili koliko je novca potrebno za najosnovnije potrebe. Prema trenutnom stanju, cijene izgledaju ovako:

Mlijeko (1 litar): 2,60 KM

Pavlaka (300 grama): 2,80 KM

Krem sir (200 grama): 4,00 KM

Pileća salama: 4,30 KM

Kilogram pilećeg filea: 13,00 KM

Banane (1 kilogram): 3,00 KM

Slana kašica za bebu: 3,40 KM

Slatka (voćna) kašica za bebu: oko 2,40 KM

Sir (300 grama): 5,80 KM

Kafa (200 grama): 7,20 KM

Ulje (1 litar): 3,54 KM

Brašno (10 kilograma): 12,00 KM

Kada se ovaj spisak stavi na papir, jasno je da za jednu sasvim običnu nabavku, koja uključuje tek osnovno meso poput piletine čija je cijena dostigla 13 – 15 KM po kilogramu, građani moraju izdvojiti pozamašnu svotu novca.

Borba za goli opstanak

Uzmimo u obzir prosječnu četveročlanu porodicu. Djeci su svakodnevno potrebni mlijeko, voće, užine za školu (ili hrana za bebe), dok su brašno, ulje, kafa, sir i meso redovni artikli u svakom domaćinstvu.

Ako porodica za skroman doručak i večeru (mlijeko, salama, sir, pavlaka, hljeb) potroši samo 15 KM dnevno, to je 450 KM mjesečno.

Ako za ručak (uz piletinu od 13 KM po kilogramu, plus povrće i ulje) izdvoje u prosjeku 25 do 30 KM dnevno, to je dodatnih 750 do 900 KM mjesečno.

Dodajte na to kafu, voće, sredstva za higijenu i svakodnevne potrebe za najmlađe (gdje samo jedna slana kašica košta 3,40 KM, a slatka oko 2,40 KM).

Brzom računicom dolazimo do zaključka da je jednoj prosječnoj četveročlanoj porodici potrebno između 1.300 i 1.600 KM mjesečno isključivo za hranu i osnovne namirnice.

Kada se u obzir uzme porodica u kojoj, na primjer, jedan roditelj radi sa srednjom spremom za minimalac, a drugi je nezaposlen ili takođe na minimalcu, oni su u konstantnom i dubokom minusu.

Čak i sa dvije minimalne plate sa srednjom spremom, što ukupno iznosi 2.200 KM, porodici nakon kupovine hrane ostane svega nekoliko stotina maraka. A gdje su troškovi stanovanja, struja, voda, grijanje, odjeća, obuća, lijekovi, oprema za školu ili prevoz?

Vlast zamajava narod

I dok se javni prostor svakodnevno zatrpava “visokom politikom”, nacionalnim temama, prepucavanjima i raspravama koje nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnim životom običnog čovjeka, građani se tiho guše pod teretom poskupljenja.

Narod se svjesno zamajava apstraktnim političkim krizama kako se ne bi vidjelo sa čim se zapravo suočava svaki građanin u Republici Srpskoj čim kroči u prodavnicu.

Ovo su životna pitanja o kojima bi trebalo da se priča svakoga dana. I ne samo da se priča, već da se hitno i ozbiljno pristupi rješavanju problema, ublažavanju ove ekonomske krize i konkretnoj zaštiti stanovništva – jer to je upravo ono za šta je narod ove političare i birao.

Vlast ćuti dok cijene divljaju. Umjesto sistemskih rješenja, ograničavanja marži na osnovne životne namirnice i adekvatnih subvencija koje bi zaštitile standard građana, prepušteni smo sami sebi i slobodnom tržištu koje odavno ne poznaje milost.

Kada je dosta?

Pitanje koje se sada glasno postavlja jeste – kada je dosta? Ima li kraja ovim svakodnevnim poskupljenjima i, još važnije, ima li kraja strpljenju građana?

Hoće li narod i dalje ćutke stezati kaiš, ili će konačno preuzeti rješavanje ovih egzistencijalnih problema u svoje ruke? Građani imaju izbor.

Mogu na više načina, kroz javni pritisak i građanski aktivizam, već danas zatražiti jasnu odgovornost onih koje su izabrali.

Ili će, s druge strane, i dalje čekati izbore, pa taj ključni potez za promjene povući sami, tamo gdje političare jedino i boli – olovkom na glasačkom listiću.

Vrijeme je za buđenje, jer puko preživljavanje više ne može i ne smije biti jedini cilj.

Nastavi čitati

Aktuelno