Connect with us

Društvo

Vještačka inteligencija polako ulazi u svakodnevne poslove

Izvršni direktor Kursera, provajdera za online učenja, Džef Mađonkalda rekao je da je, kada je prvi put isprobao ČetGPT, bio “zapanjen”. Sada je to dio njegove svakodnevne rutine.

On novi moćni AI četbot alat koristi za slanje e-pošte, izradu govora “prijateljskim, optimističnim, autoritativnim tonom s miješanom kadencom”. On ga čak koristi da pomogne u odlučivanju velikih strateških pitanja kao što je “Kako bi kompanija trebala pristupiti uključivanju alata umjetne inteligencije kao što je ČetGPT u svoju platformu”.

– Koristim ga kao pomoćnika u pisanju i kao misaonog partnera – rekao je Mađonkalda za Si-En-En.

Mađonkalda je jedan od mnogih poslovnih lidera, političara i akademika koji su se ove sedmice okupili u Davosu u Švicarskoj na Svjetskom ekonomskom forumu. Na dnevnom redu je niz hitnih pitanja koja opterećuju globalnu ekonomiju, od energetske krize do rata u Ukrajini i promjena u trgovini, ipak tema kojima mnogima privlači najviše pažnje je ČetGPT.

Alat, koji je kompanija za istraživanje umjetne inteligencije OpenAI stavila na raspolaganje široj javnosti krajem prošle godine, izazvao je polemike o tome kako “generativne AI” usluge koje mogu pretvoriti upite u originalne eseje, priče, pjesme i slike nakon što pristupe ogromnim onlajn skupovima podataka mogu radikalno promijeniti način na koji živimo i radimo.

Neki tvrde da će to ostaviti bez posla umjetnike, učitelje, programere i pisce pa i novinare. Drugi su optimističniji, pretpostavljajući da će to omogućiti zaposlenima da se bolje bave svojim obavezama ili da se fokusiraju na zadatke višeg nivoa.

Kristijan Lang, izvršni direktor digitalnog lanca snabdijevanja Trejdšift, rekao je da je bio oduševljen mogućnostima koje je prikazao ČettGPT, čak i nakon što je godinama bio izložen informacijama u Silicijumskoj dolini.

On je također koristio platformu za pisanje e-mejlova i tvrdi da niko nije primijetio razliku. Čak joj je dao da obavlja neke računovodstvene poslove, uslugu za koju Trejdešift trenutno zapošljava skupu firmu za profesionalne usluge.

Do danas je ČetGPT uglavnom tretiran kao razonoda i predznak onoga što dolazi. Oslanja se na OpenAI-jev GPT-3.5 jezički model, koji je već zastario; naprednija GPT-4 verzija je u izradi i mogla bi biti objavljena ove godine.

Kritičari, kojih ima mnogo, ističu da griješi, bolno je neutralan i pokazuje očigledan nedostatak ljudske empatije. Jedna tehnološka novinska publikacija, na primjer, bila je prisiljena objaviti nekoliko značajnih ispravaka za članak koji je napisao ChatGPT. A javne škole u Njujorku zabranile su učenicima i nastavnicima da ga koriste.

Ipak, softver, ili slični programi konkurenata, uskoro bi mogli osvojiti poslovni svijet.

Majkrosoft, investitor u OpenAI, objavio je ove sedmice da su alati kompanij, uključujući GPT-3.5, pomoćnik za programiranje Kodeks i generator slika DALL-E 2 sada uopšteno dostupni poslovnim klijentima u paketu pod nazivom Azure OpenAI Service. ČetGPT će uskoro biti dodan.

– Vidim da ove tehnologije djeluju kao kopilot, pomažući ljudima da učine više sa manje – rekao je izvršni direktor Majkrosofta Saja Nadela publici u Davosu.

Mađonkalda ima slično mišljenje. Želi integrisati generativnu umjetnu inteligenciju u ponudu Kursera ove godine, videći priliku da učenje učini interaktivnijim za učenike koji nemaju pristup ličnoj nastavi u učionici ili jedan na jedan sa stručnjacima iz predmeta.

On priznaje da izazove kao što su sprečavanje varanja i osiguravanje tačnosti treba riješiti. Zabrinut je da sve veća upotreba generativne AI možda neće biti u potpunosti dobra za društvo, ljudi mogu postati manje agilni mislioci.

– Svako ko ovo ne koristi uskoro će biti u teškom položaju. Kao, uskoro. Kao, vrlo brzo – rekao je Mađonkalda.

“Samo razmišljam o svojim kognitivnim sposobnostima s ovim alatom. U odnosu na ranije, mnogo je veći, a moja efikasnost i produktivnost su mnogo veće”, prenosi CNN.

Društvo

PORAŽAVAJUĆE: Srpska za godinu dana “izgubila” više manjih opština

Već više od 20 godina Republika Srpska ima negativan prirodni priraštaj, a takav trend nastavljen je i u prošloj godini, kada je Srpska “izgubila” nekoliko manjih opština poput Krupe na Uni, Jezera, Istočnog Starog grada i Istočnog Mostara zajedno, jer je broj umrlih lani bio veći za 4.199 u odnosu na broj rođenih.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, tokom 2023. godine u Srpskoj je rođeno 9.309 beba, dok je broj umrlih mnogo veći, odnosno 13.508. Tako je u odnosu na 2022. godinu, lani situacija bila malo bolja. Naime, u 2022. godini je u matičnu knjigu rođenih upisano 9.118 beba, a u matičnu knjigu umrlih 16.263 osobe.

Uzimajući u obzir podatke iz popisa iz 2013. godine, manje od 4.199 stanovnika imaju opštine: Donji Žabar, Han Pijesak, Ljubinje, Novo Goražde, Oštra Luka, Berkovići, Trnovo (RS), Kalinovik, Krupa na Uni, Jezero, Istočni Stari grad, Petrovac, Kupres (RS), Istočni Mostar i Istočni Drvar.

“Od 2002. godine prirodni priraštaj Republike Srpske je negativan. Kontinuitet pada prirodnog priraštaja ukazuje na sve veći broj umrlih, a manji broj živorođenih. Stopa prirodnog priraštaja u 2023. godini iznosila je -3,7 promila”, naveli su iz Zavoda za statistiku Srpske dodajući da je ipak u 2023. godini zabilježena najviša stopa ukupnog fertiliteta.

Stevo Pašalić, demograf, ističe da veći problem predstavlja odseljavanje stanovništva nego negativan prirodni priraštaj, koji je, kako kaže, u 2023. godini bio povoljniji u odnosu na prethodne. Kako navodi, statistika ne uzima u obzir spoljne migracije, a cijeli region je upravo negativan kada se govori o tom pitanju.

“Za ovih 10 godina nakon popisa zaključno sa 2023. godinom, došao sam do broja od 104.000 odlazaka, to je u prosjeku oko 10.430 odlazaka godišnje. Takođe, imamo i unutrašnje migracije u BiH, gdje je Republika Srpska pozitivna”, kaže Pašalić za “Nezavisne novine”.

Kako ističe, raduje ga podatak da je u Srpskoj rođeno više od 9.000 beba, mada je i to malo, te da se mjerama mora povećati broj rođenih bar na 10.000.

Pašalić navodi da je potrebno donijeti mjere koje neće biti populističke niti političke, već stručne i da akcenat treba da bude na kvalitetu, a ne samo na kvantitetu.

“Ne trebaju klasična davanja, ona daju najmanje efekata. Ona svakome dobro dođu, ali ne daju efekte”, kaže on za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim podacima, na kraju prošle godine Srpska je imala oko milion i sedam hiljada stanovnika.

Vladimir Vasić, sociolog, ističe za “Nezavisne novine” da se u današnje vrijeme porodica samo deklarativno stavlja na prvo mjesto, ali i da pad nataliteta nije samo karakterističan za bh. društvo, već da sa tim probleme vode i druge zemlje.

“Jedan od razloga jeste taj što veliki broj mladih ljudi u najreproduktivnijoj životnoj dobi napušta državu, dakle, odlaze iz BiH i ona floskula da ćemo postati država staraca čini mi se da se obistinila. Dosta ljudi, odnosno i žena i muškaraca, napušta državu, odlaze i samim tim odnose ljudski resurs, odnosno, rađaju život van granica BiH i te generacije koje se tamo rađaju, one, nažalost, ostaju tamo”, kaže on.

Takođe, kako ističe, danas je često karijera na prvom mjestu.

“Granica ulaska u brak i kod muškaraca i kod žena se pomjerila. U dubokim tridesetim godinama stupamo u brak i rađamo jedno ili dvoje, maksimalno troje djece, što, već vidimo, utiče na negativni prirodni priraštaj”, ističe Vasić za “Nezavisne novine”.

Kako navodi, problem su i odluke koje su često samo “kozmetičke”, a ne suštinske.

“Dakle, da bi se dugoročno riješio ovaj problem, država treba aktivno da se uključi i da se stvore neki realni socijalni uslovi za sklapanje brakova, za rađenje novog života”, smatra on.

Nastavi čitati

Društvo

POSLJEDICA MANJKA ZANATLIJA U SRPSKOJ: Majstori dnevno zarade i više od 300 KM

Rad zanatlija iz godine u godinu je sve bolje plaćen, ali je i dalje veoma teško pronaći majstore koji će na kvalitetan način obavljati svoj posao, saglasni su naši sagovornici, koji ističu da takvo stanje podiže cijenu usluga, ali samim tim i zaradu zanatlija.

Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da Srpska muku muču sa manjkom zanatlija svih profila i da to godinama sve više dolazi do izražaja.

“Keramičari, zidari, moleri, varioci, vodoinstalateri, mesari i vozači su radnici kojih bukvalno nema ni za lijeka”, kazao je Bratić i istakao da je veliki broj obučenih zanatlija otišao u inostranstvo, u potragu za boljom platom, ali naglašava da uopšte nemaju potrebe za time.

“Danas nijedan keramičar neće raditi za platu zato što njegova dnevna zarada može preći i 300 KM, jer je njegova dnevnica od 25 do 30 maraka po kvadratu”, kazao je Bratić i istakao da je dnevnica zidara odavno prešla 100 KM.

“Vodoinstalateri nemaju dnevnicu po kojoj rade, nego oni naplaćuju po izlazu na teren i to košta oko 200 KM”, kazao je Bratić i dodao da je dobrog majstora potrebno čekati nekada i po nekoliko sedmica.

Ističe da danas majstori mogu jako pristojno da žive od svog rada i da su zanatski poslovi mnogo lakši nego prije.

“Mnogo je lakše sada raditi nego prije, jer sada imamo razne mašine koje majstorima pomažu u radu”, rekao je Bratić.

Naglasio je da se u odnosu na prethodni period ništa nije promijenilo, odnosno da je zainteresovanost kod mladih i dalje jako mala.

Da već godinama na tržištu Srpske nedostaje zanatlija svih profila kaže i Vladimir Blagojević, direktor Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka.

“Tako da sâm odnos ponude i potražnje definiše cijenu njihovih usluga”, kazao je Blagojević.

Dodao je da dobar zanatlija može danas da zaradi mnogo više od prosječene plate u Srpskoj, što, kako kaže, upućuje na to da je potrebno da se značajnije promoviše samo zanatstvo.

“Učenici koji su završili srednju školu, neki od zanatskih smjerova, mogu odmah po završetku školovanja dobiti siguran posao i mnogo veća primanja nego što je to prosječna plata u Srpskoj”, kazao je Blagojević.

Kako je rekao, u Srpskoj trenutno ne postoji nijedna grana privrede, ali ni djelatnosti u kojoj ne nedostaje adekvatne radne snage, odnosno ljudi koji znaju kvalitetno da rade.

Keramičar Siniša Vasić iz Prijedora, koji svoje usluge nudi putem oglasa, kaže da postavljanje keramike po kvadratu košta 25 KM i da ima pune ruke posla.

“Ne mogu ni postići sve poslove za koje me ljudi zovu “, kaže Vasić.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! I dalje nestabilno sa povremenim pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz moguće slabe lokalne pljuskove, te temperaturu vazduha do 22 stepena Celzijusova.

Jutro će biti pretežno vedro uz malu do umjerenu oblačnost, a oko rijeka i po kotlinama sa prolaznom maglom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće malo toplije uz sunčane periode i uslijediće postepeno nablačenje od juga i zapada koje će donijeti kišu uglavnom na jugu i zapadu. Tokom poslijepodneva kratkotrajna kiša moguća je i ponegdje na sjeveru.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od dva do sedam, u višim krajevima od minus dva, a dnevna od 15 do 22, u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab vjetar, većinom južnog, a na sjeveru sjevernog i sjeveroistočnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno