Connect with us

Svijet

ZDRAVSTVENI SISTEM U EU PRED KOLAPSOM: Stare medicinske sestre, stari pacijenti, a kadra sve manje

Zdravstveni sistemi širom Evrope suočavaju se s ozbiljnom kadrovskom krizom – medicinske sestre i ljekari ubrzano stare, dok broj pacijenata, naročito starijih raste.

Zdravstveni sistemi širom Evrope suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom medicinskog kadra, posebno u sektoru dugotrajne njege.

Problem dodatno pogoršava starenje stanovništva i samih zdravstvenih radnika.

Prosječna starost medicinskih sestara u nekim zemljama prelazi 49 godina, a značajan broj ih je pred penzijom.

U Francuskoj, Bugarskoj i Španiji sve je više sestara starijih od 55 godina, dok se u Italiji 77% ljekara opšte prakse bliži penzionisanju.

Nedostatak kadra znači duže liste čekanja, preopterećenost osoblja i veći rizik od grešaka i sagorjevanja na poslu.

Ruralna i siromašnija područja posebno pate zbog neravnomjerne raspodele medicinara.

U Hrvatskoj i Sloveniji veliki broj ljekara i sestara napustio je zemlju u potrazi za boljim platama i uslovima rada, najčešće odlazeći u Njemačku, Austriju i Švedsku.

EU programi poput “EU4Health”, koji predviđa 4,4 milijarde evra pomoći zdravstvu do 2027. godine, pokušavaju da stabilizuju sistem, ali pitanje je da li će ta sredstva biti dovoljna da zaustave odlazak kadra i obezbjede adekvatnu njegu sve starijem stanovništvu.

Stanovništvo je sve starije
Demografske promjene širom EU su intenzivne, pri čemu se udio stanovništva starijeg od 65 godina povećao sa 16 posto 2000. na preko 21 posto 2023.

Predviđanja upućuju na dodatni rast tog procenta na gotovo 30 posto do 2050.

Podaci iz Italije predviđaju upravo takav razvoj situacije. Prema izvještaju, to bi ugrozilo zdravstveni sistem. Na starije osobe danas otpada oko 60 posto nacionalnog izdvajanja za zdravstvo, iako one čine tek 25 posto stanovništva.

Stari i pacijenti – ali i medicinske sestre
Francuska agencija DREES upozorava da će zbog starenja stanovništva i rasta hroničnih bolesti do 2040. godine potrebe za zdravstvenom njegom porasti za 55%, što će daleko nadmašiti broj dostupnih medicinskih sestara.

Nova njemačka ministarka zdravlja Nina Varken pozvala je na poboljšanje uslova rada u zdravstvu, jer pored starijih pacijenata stari i zdravstveni radnici.

U Francuskoj je u martu registrovano preko 565.000 medicinskih sestara, od kojih je prosječna starost oko 40 godina, a više od 12.000 ih je starije od 60.

Manjak ljekara van gradova i odlazak u inostranstvo
Zdravstveni radnici i bolnice uglavnom su koncentrisani u urbanim sredinama, dok ruralni i pogranični krajevi širom Evrope imaju manjak ljekara i medicinskih sestara.

U Francuskoj i Bugarskoj, mnogi zdravstveni radnici rade u glavnim gradovima, dok su udaljenije oblasti zapostavljene.

U Hrvatskoj i drugim zemljama broj ljekara po stanovniku djeluje zadovoljavajuće, ali su oni neravnomerno raspoređeni, a nedostaje ih naročito u selima i na ostrvima.

Problem dodatno pogoršavaju niske plate, loši uslovi rada i ograničene mogućnosti za napredovanje, što mnoge tjera da pređu u privatni sektor ili emigriraju.

Related Topics:

Svijet

“IRAN PRISTAO DA PREDA URANIJUM, RAT MOŽE DA SE ZAVRŠI”: Oglasio se Tramp, evo kada bi mogli da počnu pregovori

Teheran je, prema tvrdnjama Trampa, pristao da preda obogaćeni uranijum, dok bi novi pregovori mogli početi već za vikend. Iran se zasad nije oglasio.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Teheran pristao da preda obogaćeni uranijum, jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima, te dodao da bi novi krug razgovora mogao početi već ovog vikenda. Govoreći na događaju u Las Vegasu, Tramp je ocijenio da rat ide “izvrsno” i da bi uskoro mogao da se završi.

Ranije je u Bijeloj kući rekao da je Iran pristao da ne razvija nuklearno oružje i da preda ono što je nazvao “nuklearnom prašinom”, odnosno obogaćeni uranijum za koji tvrdi da je skriven pod zemljom nakon prošlogodišnjih američko-izraelskih napada.

Iran se zasad nije oglasio o tim tvrdnjama. Tramp je dodao i da nije siguran da li će biti potrebno produžiti primirje, koje ističe za pet dana.

Nastavi čitati

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Aktuelno