Connect with us

Svijet

ALARMANTNO UPOZORENJE STRUČNJAKA! Ovo danas ZNAČI SAMO JEDNO, svijet je NA RUBU EKONOMSKOG I DRUŠTVENOG KRAHA

Avioni su prizemljeni, vozovi su stali, televizijske stanice prestale su emitovati, problema ima i u platnom prometu, korisnici nisu mogli pristupiti nizu usluga, od bankarstva do zdravstva. Bezbroj drugih usluga bilo je u prekidu širom svijeta.

Sigurnosno ažuriranje softvera u petak izazvalo je, upravo suprotno od namjere, potpuni haos u računarskim sistemima širom svijeta. Kvar se dogodio zbog ažuriranja proizvoda globalne komapnije za kibernetičku sigurnost CrowdStrike, zbog čega je širom svijeta padao Microsoftov operativni sistem Windows.

Ostaje za vidjeti koliko će trajati prekid koji je pogodio globalne računarske sisteme. Uz malo sreće, popravak će biti brz, a šteta relativno mala, no kako god bilo, jedno je sada posve sigurno i jasno – od ukidanja gotovine do oslanjanja na pravodobnu opskrbu i pribavljanje sirovina te minimalne zalihe (just-in-time – koncept bliske saradnje s dobavljačima kako bi sirovine stizale onda za kada je proizvodnja planirana, a ne ranije, pri čemu je cilj imati minimalnu količinu zaliha pri ruci kako bi se zadovoljila potražnja, odnosno strategija smanjenja troškova u proizvodnji, gdje se proračunom postiže kraće vrijeme skladištenja dijelova, sirovina ili samo izbjegavanje skladištenja te stavljanje istih u najkraćem roku u proizvodni proces, op.a.) čovječanstvo je postalo zastrašujuće ovisno o malom broju računarskih sistema temeljenih na cloud tehnologiji.

Možda smo samo jedan kvar udaljeni od potpunog ekonomskog kolapsa – i što je najgore, uprkos svim pomodarskim pričama o ‘securonomicsu‘ (koncept po kojem nacionalna sigurnost ima prednost pred ekonomskom učinkovitošću, za razliku od ranije kada je, po zagovarateljima ovog koncepta, bilo obrnuto, op.a.) politički lideri stvar samo pogoršavaju, upozorava u svojem komentaru za The Telegraph Matthew Lynn, finansijski kolumnist i autor knjiga ekonomske i finansijske tematike, koji svoje kolumne objavljuje i u The Wall Street Journalu, The Spectatoru i drugim medijima, piše jutarnji.hr.

Jedan kvar do potpunog kolapsa

U petak je svijetom je zavladao haos. Čini se da je sve počelo u Australiji, ali se ubrzo proširilo na Sjedinjene Države, gdje su aviokompanije United, Delta i American Airlines prizemljili avione. Do sredine jutra kvar se prelio u Evropu, a čak je i televizijska mreža Sky News prekinula s emitovanjem.

Ironično, prvi su izvještaji ukazivali na to da je problem uzrokovalo ažuriranje sistema stručnjaka za sigurnosni softver kompanije CrowdStrike. Stručnjaci za informatiku i sigurnost sada će provesti sedmice procjenjujući što je pošlo po zlu i pokušavajući otkriti na koji se način njihovi sistemi mogu unaprijediti kako bi se spriječilo da se nešto u istoj mjeri ponovi.

No, ako se pogleda šira slika, navodi autor, mora postojati neka šira poenta u ovom slučaju. Ovaj globalni kolaps sistema otkriva da je čovječanstvo, svakog dana, samo jedan katastrofalni kvar udaljeno od potpunog ekonomskog kolapsa. Pravi problem je što više nemamo dovoljno mogućnosti prilagođavanja i opcija djelovanja da se nosimo s kvarovima računarskih sistema.

Mnogi se ljudi više ne mogu prebaciti nazad na plaćanje gotovinom ako čitači beskontaktnih kartica ne rade, iz jednostavnog razloga što sa sobom ne nose novčanice i kovanice, bankomati s kojih mogu podići nešto gotovine ne rade ako ne rade računari, a trgovine i autobusne stanice nemaju blagajne u koje bi prikupljale naš novac.

Kontrolori vazdušnog prometa ne mogu se prebaciti na iscrtavanje ruta na kartama jer su te vještine doslovno atrofirale, a avionima ionako većinu vremena upravljaju računari. Tvornice nemaju rezervne dijelove jer su prešle na pravodobnu opskrbu i minimalne zalihe, a supermarketi nemaju skladišta sa zalihama osnovnih namirnica za sedmicu ili dvije jer su davno shvatili da je isplativije držati svoje poslovanje što je moguće prilagodljivijim s obzirom na potražnju kupaca.

Primjeri se nastavljaju unedogled. Gotovo svaka vrsta proizvoda i usluga postala je ovisna o dijelu softvera koji radi negdje u cloudu, a nikako ne pomaže to što je sam “cloud” nevjerovatno koncentrisan u malo ruku – samo tri kompanije drže dvije trećine tržišta pružatelja usluga infrastrukture clouda – Amazon ima 31, Microsoft 25 i Google 11 posto udjela u tržištu. (Kineski div Alibaba je na četvrtom mjestu, sa samo četiri posto globalnog tržišta, ali kad bolje razmislimo, vjerovatno se ne želimo potpuno oslanjati ni na tu kompaniju, napominje autor).

Ako padne sistem jednog od te velike trojke, to će uticati na sve.

Iako se može činiti lako, ali ne može se kriviti kompanije ni za što od ovoga, smatra Lynn. Kada se prebace na minimalne zalihe ili se riješe blagajni, one jednostavno maksimiziraju profit za svoje dioničare i zapravo samo rade svoj posao te se može očekivati ​​od njih da preuzmu odgovornost za održavanje stabilnosti cijelog sistema, niti postoji način da ih se za to nagradi, argumentira autor.

Ranjivost i zelene politike

Vlade su te, tvrdi, koje bi trebale riješiti kritičnu ovisnost ljudi o šačici osjetljivih računarskih sistema. Umjesto toga, oni stvar pogoršavaju – osobito nas opsjednutost s nula emisije stakleničkih plinova čini ranjivijima nego ikad, smatra Lynn. Električna vozila su prepuna softvera u toj mjeri da nije jasno bi li uopšte radila da svi centralni sistemi u cloudu ne rade. Nasuprot tome, staro dizelsko kombi vozilo radilo bi sve dok ima nešto goriva u spremniku, pa se ipak radi na zabrani prodaje novih dizelskih vozila 2035. godine.

Isto tako, ukazuje autor navodeći primjer Velike Britanije, uskoro će se Britanci u potpunosti oslanjati na National Grid (britanska multinacionalna kompanija za opskrbu električnom energijom i plinom sa sjedištem u Londonu, op.a.) za grijanje i transport, kao i za opskrbu električnom energijom, ali je sve to opet osjetljivo na računarske greške, za razliku od staromodnog kotla na ulje koji bi nastaviti raditi što god da se u svijetu događalo.

Lynn se pita hoće li vjetroturbine i solarne farme i dalje raditi ako u pozadini postoji kvar na sistemu i navodi da čak niti nova serija digitalnih telefona neće raditi kada nestane interneta ili struje, za razliku od starih sistema s bakrenom žicom.

Kada se stvar zbroji, jedna stvar je jasna – treba razraditi načine da se učini privreda i temeljno održavanje sistema zdravstva, zakona i reda te transporta, otpornijima na kvarove računarski sistema. Umjesto toga, na desetke različitih načina, čini ga se sve manje otpornim, upozorava kolumnist.

Govoreći ponovno u prvom redu o Velikoj Britaniji, autor navodi da bi umjesto da se golem novac troši na zelene projekte i s njima vezanu industrijsku strategiju skupih projekata, novac trebalo trošiti na pripremu zemlje za masovni globalni kvar računara i osiguravanje da su rezervni sistemi spremni kada se to dogodi, a nakon kolapsa u petak, potreba za tim jasnija je nego ikad, zaključuje Matthew Lynn.

Related Topics:

Svijet

NOVI UDAR NA KUĆNI BUDŽET: Cijene hrane ponovo divljaju

Svjetske cijene hrane u avgustu su porasle drugi mjesec zaredom i dostigle najviši nivo u gotovo četiri godine. Najveći mjesečni skok zabilježen je kod šećera, dok su značajno poskupjeli i žitarice, mliječni proizvodi, meso i biljna ulja.

Cijene hrane najviše od novembra 2022.

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), indeks svjetskih cijena hrane u avgustu je dostigao 133,3 poena, što je 1,9 odsto više nego u julu.

Time su globalne cijene osnovnih prehrambenih proizvoda dostigle najviši nivo još od novembra 2022. godine.

U odnosu na avgust prošle godine, vrijednost indeksa veća je za 2,5 odsto, dok je i dalje znatno ispod istorijskog maksimuma zabilježenog u martu 2022. godine. Tada su cijene bile čak 16,8 odsto više nego danas.

Posebno zabrinjava činjenica da je poskupljenje u avgustu zabilježeno u svih pet glavnih kategorija proizvoda koje FAO prati.

Šećer napravio najveći skok

Najizraženiji rast zabilježen je kod šećera.

FAO indeks cijena šećera povećan je za čak 11,9 odsto, na 106,4 poena, čime je dostignut najviši nivo od juna 2025. godine.

Prema FAO, tržište sve više brine o globalnoj ponudi šećera u proizvodnoj sezoni 2026/27.

Dugotrajno toplo i suvo vrijeme nepovoljno je uticalo na očekivane prinose šećerne repe u Evropskoj uniji. Istovremeno, vremenski obrasci povezani sa fenomenom El Ninja dodatno utiču na proizvodne prognoze u pojedinim važnim azijskim proizvođačima.

Upravo kombinacija vremenskih nepogoda i neizvjesnosti oko proizvodnje vrši pritisak na cijene ovog proizvoda.

Poskupjele i žitarice

Značajan rast zabilježen je i kod žitarica.

FAO indeks cijena žitarica porastao je 2,2 odsto, na 116,3 poena, što predstavlja najviši nivo od maja 2024. godine.

U avgustu su porasle međunarodne cijene svih glavnih žitarica. Na tržište su uticali snažna potražnja, zabrinutost zbog vremenskih uslova u ključnim poljoprivrednim područjima, ali i neizvjesnost u vezi sa izvozom preko Crnog mora.

U odnosu na isti period prethodne godine:

pšenica je skuplja 2,6 odsto,
kukuruz 2,5 odsto,
sirk 3,9 odsto,
ječam 2,6 odsto.

Ovakva kretanja posebno su značajna za tržišta koja zavise od uvoza žitarica, jer cijene sirovina mogu uticati na troškove proizvodnje brašna, stočne hrane i brojnih drugih prehrambenih proizvoda.

Skuplji mliječni proizvodi i meso

FAO indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 2,3 odsto, na 119,2 poena.

Rast su prvenstveno predvodile više cijene mlijeka u prahu i sira.

Istovremeno, indeks cijena mesa povećan je za 1 odsto, na 127,9 poena. Poskupjeli su živinsko, svinjsko i ovčije meso.

Rast nije zaobišao ni biljna ulja.

Njihov indeks povećan je za 0,6 odsto, na 196,9 poena, što je najviši nivo od juna 2022. godine.

Biodizel dodatno podigao cijene ulja

Na tržištu biljnih ulja posebno su porasle cijene palminog i sojinog ulja.

FAO navodi da je na njihov rast uticala snažna potražnja povezana sa proizvodnjom biodizela u Indoneziji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Istovremeno, pad cijena ulja repice i suncokretovog ulja ublažio je ukupni rast ove kategorije.

Najnoviji podaci FAO pokazuju da se globalno tržište hrane ponovo suočava sa rastućim pritiscima, prije svega zbog vremenskih prilika, proizvodnih prognoza, potražnje za energentima i neizvjesnosti u međunarodnoj trgovini.

Iako su cijene još uvijek ispod rekordnih nivoa iz 2022. godine, činjenica da su u dva uzastopna mjeseca u porastu ponovo skreće pažnju na pitanje stabilnosti globalnog snabdijevanja hranom.

Nastavi čitati

Svijet

UN IZGLASALE NOVU MAPU SVIJETA: Podržana nova projekcija koja preciznije prikazuje Afriku

Tradicionalna karta vijekovima je stvarala pogrešnu sliku o veličini kontinenata, pa Afrika na njoj izgleda gotovo kao Grenland iako je od njega 14 puta veća.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala je rezoluciju kojom se podržava zamjena tradicionalne karte svijeta novom projekcijom koja znatno preciznije prikazuje veličinu Afrike.

Rezoluciju “Ispravimo mapu” predložio je Togo, uz podršku članica Afričke unije. Za njeno usvajanje glasale su 164 države, uključujući Francusku i Veliku Britaniju.

Sjedinjene Američke Države bile su jedina država koja je glasala protiv, dok je šest zemalja bilo uzdržano.

Promjena se odnosi na široko rasprostranjenu Merkatorovu projekciju, koja se koristi još od 16. vijeka. Ona znatno uvećava države i kontinente bliže polovima, dok područja u blizini ekvatora prikazuje manjim nego što zaista jesu.

Zbog toga Afrika na tradicionalnim kartama izgleda približno iste veličine kao Grenland, iako je u stvarnosti čak 14 puta veća, piše BBC.

Zašto dosadašnja mapa nije precizna?
Merkatorovu kartu napravio je 1569. godine flamanski kartograf Gerard Merkator kako bi evropskim moreplovcima olakšao plovidbu i određivanje pravca.

Problem je nastao zato što površinu Zemljine kugle nije moguće potpuno precizno prenijeti na ravnu, dvodimenzionalnu kartu. Svaka projekcija zato mora da napravi određeni kompromis i izobliči oblik, veličinu ili udaljenost između pojedinih teritorija.

Merkatorova projekcija sačuvala je pravce važne za navigaciju, ali je istovremeno drastično uvećala teritorije udaljene od ekvatora. Tako Evropa, Severna Amerika i Grenland na karti izgledaju mnogo veći u odnosu na Afriku i Južnu Ameriku nego što zaista jesu.

Kritičari smatraju da ovakvo prikazivanje nije samo geografski problem. Prema njihovom mišljenju, umanjivanje Afrike na kartama može da utiče na način na koji ljudi doživljavaju značaj, potencijal i razvojne potrebe tog kontinenta.

Afrika 14 puta veća od Grenlanda
Jedan od najočiglednijih primjera pogrešne predstave jeste odnos Afrike i Grenlanda. Na Merkatorovoj karti njihove površine djeluju slično, iako Afrika zauzima približno 30,3 miliona kvadratnih kilometara, a Grenland oko 2,16 miliona.

Kako bi otklonili takva izobličenja, kartografi su 2018. godine napravili projekciju “Jednaka Zemlja”, odnosno “Equal Earth”. Ona čuva relativne površine kontinenata i država, zbog čega znatno vernije prikazuje njihove stvarne međusobne veličine.

Svih 54 članice Afričke unije prihvatile su ovu kartu u februaru, navodeći da ona “preciznije predstavlja veličine svih kontinenata, a posebno Afrike”.

“Pravedan svijet počinje pravednom mapom”
Ministar spoljnih poslova Togoa Robert Dise poručio je uoči glasanja da način na koji se svet prikazuje na kartama utiče i na način na koji ljudi doživljavaju čitave kontinente.

“Pravedan svijet počinje pravednom mapom”, rekao je Dise za Rojters.

On je prethodno na sastanku u Ujedinjenim nacijama objasnio da geografske karte nikada nisu potpuno neutralne.

“Mapa nikada nije neutralna. Ona oblikuje percepciju i utiče na način na koji razumemo mesto naroda i kontinenata u svijetu”, rekao je ministar Togoa.

Rezolucija Generalne skupštine UN nije pravno obavezujuća, pa države neće morati odmah da menjaju sve karte u školama, atlasima i zvaničnim dokumentima.

Ipak, očekuje se da odluka podstakne međunarodne institucije, obrazovne ustanove i druge organizacije da postepeno počnu da koriste novu projekciju svijeta, na kojoj će Afrika i ostali kontinenti biti prikazani u znatno realnijim razmjerama.

Nastavi čitati

Svijet

ŠAMAR EVROPSKOJ UNIJI! Fico zagrmio: „Slovačka neće biti vaša marioneta, ne primamo naređenja!“

Slovačka neće prihvatiti pokušaje da se ograniči pravo veta na odluke u određenim oblastima EU niti će biti zemlja koja će primati naređenja od drugih, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

“Pokušaji nekih zemalja EU da ograniče pravo veta u nekim oblastima, kao što su porezi, budžet, odbrana, spoljna politika i migracije, za nas predstavljaju crvenu liniju. Ne mogu da zamislim da idemo u Brisel kao zemlja koja će primati naređenja od drugih”, rekao je Fico na konferenciji za novinare nakon razgovora sa bugarskim premijerom Rumenom Radevim.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je da veće članice EU sve dogovore, a da na manjim državama bude samo da prihvate. On je dodao da pravo veta garantuje održivost EU i njenu sposobnost da postigne važne kompromise.

Nastavi čitati

Aktuelno