Connect with us

Zanimljivosti

NASA OTKRILA TAJNU VOJNU BAZU 35 metara ispod leda Grenlanda

Naučnici NASA otkrili su u aprilu na Grenlandu, ili bolje rečeno ispod naslaga leda na ovom ostrvu, nešto sasvim neočekivano – 65 godina staru vojnu bazu iz vremena Hladnog rata, piše Popular Mechanics.

Tokom leta iznad Grenlandske ledene ploče u aprilu, NASA-in naučnik Čad Grin je snimio radarske slike leda, a bio je zapanjen kada je otkrio ono što je ubrzo potvrđeno kao Kamp Century-65 godina staru vojnu bazu iz Hladnog rata, zakopanu na dubini od 30 metara ispod masivne ledene ploče.

– Tražili smo podlogu leda, a onda se iznenada pojavio Kamp Century – rekao je Aleks Gardner, kriosferni naučnik iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon (JPL), koji je vodio projekat i dodao: “Nismo znali šta je to u početku.”

Tajna izgradnja Kampa Century trajala je od juna 1959. do oktobra 1960. godine, a sproveo ju je Inženjerski korpus američke vojske.

Ova baza, poznata i kao “grad ispod leda”, sastojala se od 21 podzemnog tunela ukupne dužine od 3 kilometra, prema izveštaju Interesting Engineeringa. Na radarskim snimcima, mnoge strukture baze su jasno vidljive. Za proučavanje baze, NASA je koristila UAVSAR (radarsku tehnologiju sličnu LiDAR-u, ali umjesto laserskih zraka koristi radio-talase), koja se često koristi za otkrivanje skrivenih struktura, poput majanskih ruševina.

Sjedinjene Države i Danska potpisale su sporazum o odbrani Grenlanda 1951. godine, omogućivši NATO snagama da koriste objekte na Grenlandu radi odbrane sjevernoatlantskog područja. To je omogućilo SAD-u da grade baze na Grenlandu.

Čak i bez temperatura od -70 stepeni i vetrova brzine do 200 kilometara na sat, izgradnja Kampa Century bila je pravi izazov. Baza je izgrađena od 6.000 tona materijala transportovanih teškim saonicama, koje su se kretale brzinom od svega tri kilometra na sat. Materijal je prvo prebacivan do Tule na Grenlandu, a zatim na sankama do lokacije Kampa Century, što je trajalo 70 sati.

Inženjeri su prvo kopali rovove, od kojih je najduži bio prolaz od 300 metara nazvan “Glavna ulica”, prije nego što su izgradili drvene zgrade i čelične krovove koji su činili Kamp Century.

Srce baze bio je jedan od prvih nuklearnih reaktora srednje snage, PM-2, koji je, zbog ekstremnih hladnoća, morao biti pažljivo održavan da bi snabdijevao bazu energijom.

Dok su radili u bazi, naučnici su napravili značajne geološke proboje, poput proučavanja ledenih jezgara i otkrivanja drevne istorije šuma i divljeg svijeta na Grenlandu. Ali, istraživanje je bilo samo paravan.

Sam Kamp Century nije bio tajna – njegova izgradnja bila je poznata činjenica, a vojska je čak snimila promotivni video o projektu. Ipak, naučno istraživanje služilo je kao maska za veliki američki nuklearni strateški plan, poznat kao “Projekat Ledeni Crv”. Plan je predviđao da Kamp Century postane skladište balističkih raketa ispod grenlandskog leda. Planirano je 84.000 kvadratnih kilometara tunela, dovoljno za 600 raketa i 11.000 vojnika koji bi stalno živeli u ovom “gradu ispod leda”.

Ali, projekat nikada nije realizovan zbog brojnih prepreka. Do 1967. godine Kamp Century je napušten, postavši zaleđeni fosil Hladnog rata. Nuklearni plan je objavljen 1997. godine zahvaljujući Danskom institutu za međunarodne poslove.

Danas ostaci baze leže zakopani pod slojevima leda i snega. Međutim, postoji ozbiljna prijetnja. Nuklearni reaktor iz baze, iako uklonjen, ostavio je za sobom 178.000 litara nuklearnog otpada. Sada, taj otpad miruje ispod leda – koji se topi zbog klimatskih promjena.

– Mislili su da nikada neće biti izložena -rekao je Vilijam Kolgan, klimatolog i istraživač glečera sa Univerziteta Jork u Torontu, koji je vodio studiju, za The Guardian.

– U šezdesetim godinama termin ‘globalno zagrevanje’ još nije bio poznat. Ali klima se mijenja, i pitanje je sada da li će ono što je zakopano ostati zakopano – dodao je.

(Telegraf Nauka/Popular Mechanics)

Related Topics:

Zanimljivosti

Ne čekajte da propadne! SPASITE svoju ORHIDEJU uz ove jednostavne TRIKOVE

Vaš omiljeni cvijet i najljepši ukras doma, božanstvena orhideja, izgleda tromo i nikako da procvjeta. Imate utisak da se polako gasi i da joj nema spasa.

li, nemojte gubiti nadu. Postoji nekoliko jednostavnih trikova pomoću kojih ćete je brzo vratiti u život!

Orhideja nije od onih biljaka koje sve vrijeme cvjetaju. Jednom ili dva puta godišnje, sa periodom cvjetanja koji traje između šest i deset nedjelja, u zavisnosti od vrste. U našim krajevima to se odnosi na vrijeme od maja do septembra, kada je obično pod vedrim nebom. Ali, ako o kraljici cvjetnog carstva brinete kao da je Kleopatra lično, ili pak Marija Antoaneta, imaćete priliku da i tokom ovih hladnih dana uživate u pogledu na njene raskošne latice. Sklonili ste je na sigurno, obezbjedili ste joj toplo mjesto gdje ima dovoljno svjetlosti, ne direktne, redovno je prehranjujete… A opet, imate utisak da ne reaguje na vašu pažnju. To što se pupoljak koji toliko očekujete još nije probudio ne znači da je biljka “na izdisaju” i da ste negdje pogriješili s njegom. Moguće je da je orhideja samo u fazi mirovanja. Pauza u cvjetanju je veoma važna da bi prikupila novu snagu i ostala zdrava.

Kako oživjeti cvijeće orhideje?

Uz podsjećanje da ovo elegantno cvijeće najbolje uspjeva na temperaturama između 14 i 17 stepeni, skrećemo vam pažnju i na zalivanje. Ne pretjerujte s tim, nikako. Korijenje ne bi smjelo da pluta po vodi, a ne zaboravite i da biljku s vremena na vrijeme presadite. Moć jabuke i banane

Takođe, orhideja ne treba da stoji blizu voća, poručuje “Bunte”. Međutim, jabuka, poznata po brojnim zdravstvenim benefitima, i u ovom slučaju može da učini čuda. Isjecite nekoliko kriški i poređajte ih u saksiju, jer gasovi iz jabuke ubrzavaju proces pupljenja. No, uklonite ih prije nego što orhideja procvjeta, kako lišće ne bi izgubilo svoje lijepe zelene boje.

Vjerovatno već znate za trik sa korom od banane? Savršeno za prehranu sobnih biljaka! Isjecite kore od dvije banane na sitne komadiće, prelijte ih sa dvije litre proključale vode i ostavite da odstoje najmanje dva dana. Procijedite tečnost i razblažite je sa vodom u odnosu 1:1. Zalivajte orhideje ovim eliksirom svakih 15 dana, i desiće se čudo!

Koru od banane možete koristiti i za čišćenje. Nežno pređite unutrašnjom stranom preko listova orhideje, to će im dati sjaj i obezbjediti im korisne hranljive materije. Ako vam je ostalo taloga od kafe, nemojte da ga bacate. Skupljajte ga i ostavljajte da se osuši, a kad budete imali dovoljno za dvije šoljice, sipajte ih u dva litra vode i ostavite da odstoji preko noći. Tim rastvorom zalivajte orhideju. Talog kafe je odličan izvor azota, neophodnog za rast biljaka.

Djeluje i crni čaj, provjereno. Prelijte jednu kesicu čaja sa dva decilitra vrele vode i ostavite da se ohladi na sobnoj temperaturi. Dodajte dvije kašike “napitka” direktno na supstrat, svakih nedjelju dana, i vidjećete šta će se desiti. Crni čaj je idealno sredstvo za “oživljavanje” korijena, jer taninska kiselina koju sadrži stimuliše njegov rast, prenosi Blicžena.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NEVJEROVATAN PODUHVAT: Pretrčao 42 kilometra svirajući harmoniku (VIDEO)

Nevjerovatan poduhvat napravio je slovenački trkač i muzičar Anže Zavrl na nedavnom maratonu u Ljubljani, gdje je 42 kilometra pretrčao svirajući harmoniku. Prvi je na svijetu koji je istrčao maraton na takav način.

Zavrl, koji je član benda Gadi, instrument je izradio specijalno za ovu priliku. Kako je otkrio, harmonika koju je nosio lakša je od standardne.

„Trebalo je da pravim pauzu od pet minuta na svakih sat vremena trčanja, ali sam zaboravio na to. Tako da sam svirao sve vrijeme“, rekao je on po završetku.

Anže Zavrl, koji se prethodno sa harmonikom na grudima popeo na Triglav, najavio je početkom septembra da će biti prva osoba na svijetu koja će pokušati da pretrči 42 kilometra svirajući harmoniku. Uspio je, te je postavio Ginisov rekord za najbrže maratonsko trčanje sa harmonikom, koju je nazvao Maratonika.

Maraton je istračao za četiri sata i 42 minuta, a na rukama je imao rukavice, jer je bilo hladno

Nastavi čitati

Zanimljivosti

“POSLJEDNJA TVRĐAVA PALA”: Komarci prvi put u istoriji pronađeni na Islandu

Prvi put u istoriji komarci su pronađeni na Islandu, a tri primerka vrste ”Culiseta annulata” pronašao je ranije ovog meseca u svojoj bašti u Kjosu Bjorn Hjaltason, prenose islandski mediji.

Hjaltason je za Island monitor rekao da takve insekte nikada ranije nije video.

“Odmah sam mogao da kažem da je ovo nešto što nikada ranije nisam video”, rekao je Hjaltason, koji je uhvatio insekta, za koga se ispostavilo da je ženka.

On je od 16. do 18. oktobra uhvatio još dva komarca, jednog mužjaka i još jednu ženku, nakon čega je poslao tri insekta na identifikaciju entomologu u Islandskom institutu za prirodnu istoriju Matijasu Alfredsonu, koji je potvrdio da su to komarci vrste Culiseta annulata.

U svojoj objavi na Fejsbuku, Hjaltason je napisao da je “poslednja tvrđava pala”, jer se Island do sada nije smatrao jednom od zemalja u kojima su komarci autohtoni.

On je kazao da sumnja da su komarci u njegovu baštu stigli iz luke Grundartangi, koja je udaljena samo šest kilometara, gde stižu brodovi i kontejneri u kojima je moguće da su stigli i komarci.

Nastavi čitati

Aktuelno