Connect with us

Društvo

BIH PRIJETI ENERGETSKI KOLAPS: Elektroprivredama fali novca

Bosna i Hercegovina je prisiljena kupovati električnu energiju koju je do prije nekoliko godina izvozila, dok stručnjaci i zvanični vladini dokumenti upozoravaju na potencijalni kolaps energetskog sektora.

BiH je samo u prvih pet mjeseci ove godine potrošila više od 151 milion evra na uvoz struje, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

Od tri proizvođača struje, Elektroprivreda BiH, koja je u vlasništvu Vlade Federacije BiH, uknjižila je u protekle dvije godine gubitak veći od 197,1 milion evra.

Vlasti su, stoga, krajem juna predložile povećanje cijena struje za domaćinstva do osam posto – nakon poskupljenja od deset posto u avgustu prošle godine – i čekaju odobrenje regulatora, što će biti dodatni teret građanima uz najavljeno poskupljenje grijanja, vode, javnog prijevoza i sveopću inflaciju.

“Dok je bilo viškova mogla se postići dobra cijena struje na stranom tržištu i time ‘pokriti’ niža cijena za domaćinstva koja je ispod proizvodnih. Bilo je samo pitanje trenutka kad će tog viška struje nestati i taj trenutak je došao”, kazao je za Radio Slobodna Evropa Ognjen Marković.

Elektroenergetske kompanije su prije tri mjeseca dostavile Vladi Federacije BiH informaciju o stanju u tim poduzećima od kojih većina u proteklih pet godina posluje “u crvenom”.

U vladinom izvještaju, u koji je RSE imao uvid, se ukazuje da je kriza s kojom se suočavaju rezultat lošeg upravljanja i nedovoljnog ulaganja u prošlosti, te da raspadajuća zastarjela infrastruktura, uz potpunu zavisnost o ruskom plinu, danas prijeti energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Elektroprivredi BiH ponestaje novca

Elektroprivreda BiH od decembra 2022. godine ne može iz svoje proizvodnje podmiriti krajnju potrošnju i svega se u mjesec-dva godišnje dogodi da preostane viškova za tržišnu prodaju, prema vladinom izvještaju.

Zbog nedovoljnih isporuka uglja iz vlastitih rudnika, loše hidrološke situacije i povećanje potrošnje, Elektroprivreda BiH je samo tokom protekle zime, od oktobra 2024. do februara 2025. godine, kupila oko 65,5 miliona evra struje.

Navode da su struju nabavljali po skupljoj cijeni od one po kojoj su je isporučili domaćinstvima, budući da tarife diktira vladin regulator.

Iz Elektroprivrede BiH su upozorili da bi, ako se ne uspiju obezbijediti dodatni novac na računima, mogli postati nelikvidni u drugoj polovini 2025. godine.

“Gledajući stanje gotovine i oročenih depozita s krajem 2024. godine, sasvim je jasno da bi već tokom prošle [2024.] godine EP BiH bila nelikvidna da nije vraćen uplaćeni avans za blok 7 TE Tuzla”, navodi se u informaciji koju su uputili vladi.

Radi se o oko 127 miliona evra predujma plaćenog kineskom konzorciju u propalom poslu izgradnje novog termobloka.

Iz Elektroprivrede BiH su u informaciji za Vladu Federacije BiH naveli da ni projekcije za iduće dvije godine nisu obećavajuće.

Štoviše, navode da je “upitna mogućnost kreditnog zaduženja za potrebe financiranja redovnog poslovanja koje će u narednom periodu biti neophodno za opstanak likvidnosti”.

Elektroprivreda BiH je do 2019. godine proizvodila znatno više struje nego što su domaće potrebe. To je omogućilo unosan izvoz koji je, istovremeno, pomagao u održavanju niskih cijena za domaćinstva.

Od tada proizvodnja električne energije stalno pada.

U poređenju sa peridom od 2011. do 2018. godine termoelektrane danas proizvode skoro 30 posto manje struje, dok ukupna potrošnja raste prosječnom stopom od tri do pet posto godišnje.

Termoblokovi su u prosjeku stariji od 40 godina, smanjena im je snaga i češće se kvare, te troše više uglja.

Danas potrošnja struje u Federaciji BiH premašuje domaću proizvodnju za 11,7 posto, prisiljavajući je na uvoz kako bi zemlja izbjegla mrak.

Krizu pogoršava stanje u rudnicima.

Elektroprivreda BiH je od 2009. do 2024. godine uložila više od 383 miliona evra u sedam svojih rudnika kako bi održala njihovu likvidnost.

“Izostali su očekivani efekti ovog investiranja, kao i financijske podrške u procesu prestrukturiranje rudnika”, navode u izvještaju šest godina kasnije.

Dok je broj rudara opao, troškovi rada i dalje rastu, potaknuti višim platama i drugim pravima.

Elektroprivreda BiH je od privatnih rudnika i na tržištu zatražila kupnju 600.000 tona uglja iz drugih rudnika u zemlji ili inostranstvu jer se u njenim rudnicima “generalno bilježi pad proizvodnih parametara i produktivnosti”.

Kod nekih rudnika troškovi radne snage prelaze 90 posto ostvarenog prihoda.

Porezi i doprinosi na primanja u BiH moraju se uplatiti s isplatom plate, ali rudnici su izuzeti iz zakona i po tom osnovu duguju desetke miliona evra.

Vlada i Elektroprivreda iz svojih budžeta isplaćuju neuplaćene doprinose rudarima koji steknu pravo na penziju.

Samo jedan rudnik posluje s dobiti, a “šest od sedam rudnika ima hronične probleme u svakom aspektu poslovanja”, prema izvještaju Elektroprivrede BiH.

Kako posluje nekadašnji inženjerski gigant?

Državne kompanije koje posluju u plinskom sektoru, takođe, su u financijskom kaosu.

Energoinvest, nekada inženjerski gigant koji je bio prisutan na svim kontinentima, sada 95 posto svog poslovanja temelji na uvozu ruskog plina.

Kompanija je godinama bilježila gubitke koji su od 2017. do 2019. iznosili ukupno 14,2 miliona eura, s manjim poboljšanjima u proteklih pet godina koja su dovela poslovanje ove kompanije do “pozitivne nule”.

BH-Gas, koji upravlja s oko 200 kilometara plinovoda, prošlu godinu završio je “u crvenom”, budući da je kao i Energoinvest izgubio arbitražni spor protiv mađarskog plinovoda, nakon što je na insistiranje “Gazproma” opskrbni pravac preusmjeren na Turski tok.

BH-Gas je, također, prošle godine morao otpisati oko milion i pol eura knjigovodstvene vrijednosti plinovoda Zenica-Travnik u središnjoj Bosni, što je povećalo njegove gubitke.

U međuvremenu, kompaniji s pedesetak uposlenih povjeren je zadatak financiranja i izgradnje novog plinovoda prema Hrvatskoj kako bi se smanjila trenutna potpuna ovisnost o ruskom plinu, ali i razvoja prvog skladišta plina u BiH. Ukupna vrijednost zacrtanih projekata premašuje milijardu eura.

Energetska kriza nije ograničena samo na struju i plin.

Terminali Federacije BiH, odgovorni za uvoz i skladištenje naftnih derivata koji se aktiviraju u hitnim slučajevima, također, su u problemima.

Kompanija proteklih godina posluje s gubitkom, a njeni kapaciteti za skladištenje su neadekvatni i daleko su manji od preporuka EU.

U Federaciji BiH posluje i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna (HZHB) sa sjedištem u Mostaru koja je, takođe, u vlasništvu Vlade Federacije BiH i posluje na teritoriji koju su tokom rata kontrolirale snage Hrvatskog vijeća obrane.

Ona struju proizvodi u hidroelektranama i jednom vjetroparku. Poslovanje joj ovisi, uglavnom, o nivou vode na branama.

U BiH posluje i Elektroprivreda Republike Srpske koja je u vlasništvu vlade Republike Srpske, a koja se, takođe, suočava s problemima u radu zbog izgubljenih tužbi po potraživanjima za prijeratna ulaganja vrijednim više od 897 miliona evra.

Republika Srpska nema svoje naftne terminale.

Gasovodom dužine oko 60 kilometara upravljaju dvije kompanije čija dobit iznosi oko pola miliona evra godišnje.

Related Topics:

Društvo

DOK SE REGION HVALI REKORDIMA: Zašto turisti zaobilaze Republiku Srpsku?

Turistička sezona u regionu ulazi u puni zamah, a zemlje okruženja već bilježe rast dolazaka i prihoda. Dok se milioni turista preusmjeravaju ka sigurnijim destinacijama zbog nestabilnosti na Bliskom istoku, Republika Srpska i dalje ostaje van glavnih turističkih tokova.

Umjesto planskog razvoja i ozbiljne promocije, sve češće smo usputna destinacija za jednodnevnu kupovinu i jeftin ručak.

Geografski položaj i prirodne ljepote Republike Srpske predstavljaju ogroman potencijal, ali se on, prema ocjeni gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, ne koristi na adekvatan način, niti se dovoljno ulaže u razvoj turizma.

Stanivuković kaže da neadekvatna putna infrastruktura i nepovezanost gradova odbija turiste.

„Ako hoćemo da imamo pravi turistički potencijal, da ljudi lako kroz zemlju putuju, da posjete svaki grad, da neko ko danas dođe na tri – četiri dana u Banjaluku i da, ako mu je cijeli dan u putovanju od Banjaluke do Trebinja, onda to nije baš tako zgodno, a odete u drugu zemlju gdje su takvi gradovi jednako udaljeni, a treba vam 45 minuta ili sat vremena vozom.

Banjaluka mora raditi i na dodatnim smještajnim kapaciteima, mi imamo situaciju da nam više ljudi dolazi nego što može da noći“, kaže Stanivuković.

Višegrad, smješten na obalama rijeke Drine, u blizini Zlatibora, Tare i drugih atraktivnih destinacija, ima sve preduslove za razvoj ozbiljnog turizma, kaže ekonomista Brane Smiljić. Ipak, upozorava da ovaj grad za većinu posjetilaca ostaje tek usputna stanica. Razlog je kaže, loša strategija ulaganja od strane vlasti.

„Manjkavost za razvoj turizma je taj granični prelaz koji je prema Srbiji, Vardištu, koji u toku vikenda, toliko napravi se gužve, da se čeka i sa jedne i sa druge strane tri do pet sati.

Mi imamo tu i hotele, imamo restorane, kafiće u kojima rade, evo odgovorno tvrdim, momci koji uopšte nisu ni završili ugostiteljske škole. Grad kao što sam rekao ima Turističku organizaciju.

U toj Turističkoj organizaciji treba da bude rukovodstvo sa visokoobrazovnom školom iz smjera turizma, a evo sada da pogledamo, da ne nabrajamo kakve tu struke ima“, poručuje Smiljić.

Građani širom Republike Srpske smatraju da se u turizam ulaže premalo. Dok u popularnim ljetovalištima naši građani plaćaju skupe aranžmane, smještaj i prateće sadržaje, u Republici Srpskoj turisti se najčešće zadržavaju kratko, tek za kafu, ručak ili usputni predah, ostavljajući iza sebe minimalnu zaradu lokalnoj privredi.

Dok se god prilike budu propuštale, a turistički potencijali ostajali samo na papiru, Republika Srpska teško će zauzeti ozbiljnije mjesto na turističkoj mapi regiona. Ukoliko resorno ministarrstvo ne počne da radi svoj posao, umjesto bogate sezone, i dalje ćemo brojati prolaznike, saglasni su naši sagovornici.

BN

Nastavi čitati

Društvo

NAGLA PROMJENA VREMENA: Nakon 32 stepena stižu olujni pljuskovi i grmljavina

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) danas će biti oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom i jačim vjetrom, a ponegdje će biti vedro.

Jutro će biti promjenljivo oblačno, ponegdje na istoku je moguća slaba kiša, dok će na zapadu biti vedrije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Od podneva se očekuje nestabilno uz razvoj oblačnosti i prolaznom kišom i pljuskovima sa grljmavinom, uglavnom od jugozapada ka istoku. Uveče će biti promjenljivo oblačno, u Krajini lokalno sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom, a na jugu se očekuje vedro vrijeme.

Duvaće slab do umjeren vjetar, na istoku i pojačan zapadnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 10 do 17, u višim predjelima od šest, a dnevna od 26 do 32, u višim predjelima od 21 stepen Celzijusov.

Nastavi čitati

Društvo

ZAŠTO FBiH DOBIJA POVOLJNIJE KREDITE? Investitori više vjeruju Federaciji nego Republici Srpskoj?

Federacija BiH na Londonskoj berzi zadužila se za 800 miliona evra uz kamatnu stopu od pet odsto, što je daleko manje nego zaduženje Republike Srpske koje je bilo po kamati od 6,25, odnosno 6,375 odsto, a što je jasan znak da Federacija BiH bolje stoji i ima jaču ekonomiju.

-Investitori su procijenili da je rizik vraćanja kredita u Republici Srpskoj veći nego u Federaciji BiH. Činjenica je da je Federacija ostvarila manju kamatu u odnosu na prošlu godinu, kada je globalna situacija bila mnogo povoljnija, i činjenica je da investitori procjenjuju da je u Federaciji BiH manje rizika, ali i da je ekonomski potencijal u Federaciji BiH za vraćanje kredita daleko veći.

Federacija bolje stoji, ima jaču ekonomiju, ima jaču privredu i još je manje zadužena po glavi stanovnika – smatra ekonomista, prof. dr Milenko Stanić.

On za kaže da će biti interesantno vidjeti kako će reagovati predstavnici Ministarstva finansija Republike Srpske i predstavnici vlasti koji su se hvalili velikom potražnjom za obveznicama i to predstavljali kao uspjeh.

-Analize su pokazale da je to najskuplje plaćen kredit u odnosu na sve zemlje regiona. Ne postoji nijedan razlog za zadovljstvo, a to govori i zaduženje Federacije i kako mi stojimo u odnosu na njih u tom jedinstvenom ekonomskom prostoru – rekao je Stanić za Nezavisne.

Podsjećanja radi, Republika Srpska se krajem marta na Londonskoj berzi zadužila 500 miliona evra uz fiksnu kamatu od 6,25 odsto sa dospijećem u aprilu 2031. godine. Samo nekoliko dana kasnije, Vlada Republike Srpske zadužila se za novih 250 miliona evra s tim da je ovaj put kamata bila nešto veća i iznosila je 6,375 odsto.

Tada su se u Vladi Republike Srpske pohvalili da je interes investitora bio daleko veći i da su mogli prodati mnogo više obveznica, te da je kamata od 6,25 odsto odlična i nije prevelika.

Međutim, zaduženje Federacije BiH to je demantovalo.

-Ukupna potražnja investitora iznosila je oko 2,5 milijardi evra, što predstavlja više od tri puta veći iznos od inicijalno planiranog iznosa i svrstava ovu emisiju među najuspješnije evroobvezničke transakcije u segmentu zemalja u razvoju u 2026. godini – rekli su u Vladi Federacije BiH.

Naveli su i da je posebno značajno da je ostvarena kamatna stopa od pet odsto, niža u odnosu na prvo istorijsko zaduženje evroobveznicama iz jula 2025. godine, kada je kamata iznosila 5,5 odsto.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno