Connect with us

Biznis

PROMET U FBIH VEĆI ČAK 13 PUTA: Evo koliko su građani POTROŠILI PARA na “Crni petak” u drugom entitetu

Potrošnja građana u Federaciji BiH veća je čak oko 13 puta nego u Republici Srpskoj – pokazuju zvanični podaci.

Promet posredstvom fiskalnih kasa 24. novembra, odnosno na dan “Crnog petka”, u Republici Srpskoj iznosio je 27,03 miliona KM, a u Federaciji BiH 345,7 miliona KM.

Kako je objavio Avaz, tokom tzv. Crnog petka u Federaciji BiH viđeni su veliki popusti u brojnim tržnim centrima. Građani u Federaciji BiH nisu štedjeli, pa je viđeno značajno uvećanje prometa u Poreskoj upravi FBiH. Tako je u odnosu na sedmicu ranije promet bio gotovo udvostručen.

– Prema podacima o evidentiranom prometu putem fiskalnih uređaja, na serveru Poreske uprave Federacije BiH ukupno evidentiran promet obveznika fiskalizacije na dan 24. novembar (petak) 345.722.560,25 KM – naveli su iz Poreske uprave.

Na „Crni petak“ prošle godine ukupni evidentiran promet obveznika iznosio je oko 54,2 miliona KM.

– S obzirom na to da je 25. novembar praznik (petak) Dan državnosti BiH i da je tada bio neradni dan za trgovačke centre, radi poređenja podataka ističemo da je dan ranije, odnosno 24. novembra 2022. ukupno evidentirani promet na serveru Poreske uprave iznosio 216.529.970,20 KM, a dan poslije, 26. novembra 2022. (subota) ukupno evidentirani promet iznosio je 83.072.080,96 KM – ističu iz Poreske uprave.

Tako se može zaključiti da je promet na „Crni petak“ ove godine bio veći i u odnosu na prošlogodišnji i u odnosu na prošli mjesec, ali i prošli petak, što nije bio slučaj u Republici Srpskoj.

Manji promet
Prema podacima Poreske uprave RS, u odnosu na prošlogodišnji „Crni petak“ i dane prije i poslije njega viđen je pad od gotovo 33,8 posto ili 25,5 miliona KM.

– Ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u RS u periodu od 24. do 26. novembra 2023. iznosio je 49.903.918 KM, dok je u periodu od 25. do 27. novembra 2022. iznosio 75.413.392 KM – naveli su iz Poreske uprave RS.

Biznis

BIVŠA DIREKTORICA GOOGLA TVRDI: Ako imate ovo u CV-ju, svi će htjeti da vas zaposle i to za velike pare

Jenny Wood je nakon 18 godina rada u Googleu, od novembra 2006. do septembra 2024., imala priliku zaposliti mnogo ljudi, posebno kada je došla do viših pozicija, poput direktorice u medijskim operacijama. Također je, kako kaže, „osnovala jedan od najvećih programa za razvoj karijere u historiji kompanije“.

Danas Wood dijeli savjete za karijeru, a izdala je i knjigu o postizanju ciljeva pod nazivom „Divlja hrabrost“. Za one koji traže posao ili više prilika u novoj godini, ona izdvaja dva ključna „zelena signala“ za dobro osmišljen CV, prenosi nova.rs.

Prvo, Wood preferira kratke opise ispod naziva radnih pozicija.

Konkretno, kaže: „Sviđa mi se kada opis ne prelazi jednu liniju.“ Iako je lako upasti u iskušenje i staviti mnogo informacija pod opis posla, zadržavanje opisa u jednom redu „pokazuje odlučnost“, objašnjava ona.

„Pokazuje sposobnost rasuđivanja i brutalnu selekciju, odbacivanje onoga što nije neophodno.“ To također pokazuje obazrivost prema osobi koja čita vaš CV. Opširni opisi oduzimaju znatno više vremena za čitanje.

„Uopšteno, izgledate kao apsolutna zvijezda kada imate opise koji se sastoje samo od jednog reda“, kaže ona.

Drugo, Wood voli da vidi dozu ličnosti na CV-ju.

Ovo može biti predstavljeno na različite načine. Na primjer, ona ima ikone mafina i mikrofona u sekciji „strasti“ na svom CV-ju, kako bi prikazala svoju ljubav prema slatkišima i muzici. Također je primijetila odlične primjere specifičnosti kada kandidati spominju svoje hobije.

Navodi primjer jedne žene, koju opisuje u svojoj knjizi. Kada je aplicirala za posao u Googleu, u posljednjem redu njenog CV-ja pisalo je: „u stalnoj potrazi za savršenim receptom za ovsene kolačiće s grožđem“, priča Wood.

Ovo je pružilo uvid u njenu ličnost, pokazalo spremnost da rizikuje s nekonvencionalnim pristupom i naglasilo njenu znatiželju i želju za učenjem. U moru kvalifikovanih kandidata, ova žena je time privukla pažnju. Nakon što je proces intervjua potvrdio da je podjednako kvalifikovana i zabavna, kao što je njen CV nagovijestio, dobila je posao.

„U konkurentnom bazenu kandidata, gdje mnogi imaju slične vještine, iskustvo i obrazovanje, ličnost postaje razlikovna tačka“, zaključuje Wood.

Nastavi čitati

Biznis

NEDOVOLJNO ZAPOSLENIH, A MILIONSKI POSLOVI: Koncesionari love u mutnom uz prećutnu podršku države

Nedovoljno zaposlenih, a milionski poslovi. Dugovanje obaveza ili nerealno prikazivanje prihoda. Eksploatacija prirodnih resursa bez ugovora ili dodjeljivanje ugovora bez javnih nadmetanja.

To su samo neki od problema koji prate oblast koncesija u BiH, iz kojih se može zaključiti da koncesionari love u mutnom, a sve to uz prećutnu podršku države.

Iz iskustva “Transparency Internationala BiH” proističe da u ovoj oblasti vlada haos koji odgovara svima, o čemu svjedoči i podatak da registri koncesija nisu izrađeni na brojnim nivoima vlasti, a i tamo gdje jesu – imaju nedovoljno podataka. I godinama se, manje-više, ništa ne mijenja.

“Imate slučaje ‘profesionalnih čuvara’ koncesija – to su firme koje su dobile koncesiju, ne eksploatišu, već čuvaju ta prava za dolazak investitora kojem se te koncesije onda prodaju. Postoje brojni takvi primjeri”, kaže Srđan Traljić, menadžer za odnose sa javnošću u “Transparency Internationalu BiH”.

Kod koncesija koje se ne realizuju, dodaje, postoje brojni korupcijski rizici.

“Imate sada slučaj ‘Viaduct’. Imate firmu sa jednim zaposlenim koja je dobila koncesiju pod ko zna kakvim okolnostima, država je izašla iz te priče, ali sada moramo da platimo odštetu”, podsjetio je Traljić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Događa se, dodao je, i to da koncesionari prikazuju prihode koji nisu realni, a koncesiona naknada se plaća na prikazane prihode.

“Država naplaćuje koncesionu naknadu vjerujući u ono što koncesionar prikaže u svom izvještaju. A šta se zapravo dešava? Mi smo poredili cijene, recimo, aluminijuma na svjetskom tržištu, koje su, kada je počeo rat u Ukrajini, značajno porasle, a prihodi države ostali su isti”, argumentuje Traljić.

Na sceni je, potvrđuje, i pojava da se eksploatacija resursa radi bez zaključenih koncesionih ugovora, ali i da se ugovori dodjeljuju bez javnih nadmetanja.

“U oblasti koncesija nismo došli ni do nivoa osnovne transparentnosti – da imamo na jednom mjestu podatke ko su koncesionari, šta rade, koliko zarađuju i koliko prihoda od toga ima država”, kaže Traljić.

Mlađen Mandić, bivši pravobranilac BiH, smatra da su koncesije u Srpskoj zapravo način da se uzmu pare od naroda, a da se upropaste javna dobra.

“Ono što radi Republika Srpska, to nije zabilježeno u istoriji nijedne države, koliko ja znam. Mi umjesto da imamo koristi od tih koncesija, non-stop smo u minusu. Evo, uzmite slučaj ‘Viaduct’, uzmite slučaj ‘Serdarov’. Ja ne znam nijednu koncesiju u kojoj Republika Srpska ima koristi. Mi smo stalno u minusu pored tolikih bogatstava. Prema tome, koncesije u Republici Srpskoj služe za pljačkanje naroda i za bogaćenje pojedinaca koji su na vlasti”, rekao je Mandić za “Nezavisne novine”.

Branislav Borenović, predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kaže da je oblast koncesija najprofitabilnija za sivu zonu.

“Tu se, u suštini, radi o uzimanju koncesija kroz neke političke kombinacije i potom razne preprodaje, ustupanja, pa čak i pokušaje arbitražnih procesa u kojima ljudi koji dobiju koncesije ništa ne završe, ali dobiju desetine ili stotine miliona maraka kroz vrlo čudne pravosudne okolnosti. Tu je najveća odgovornost ubjedljivo na pravosuđu. U pitanju su vrlo mutne radnje i to je oblast koju treba detaljno provjeriti, kroz pravosudne institucije pročešljati i staviti tačku na čerupanje narodnog novca. Svaki probisvjet koji se pojavi ovdje kod nas uzme 50 miliona, 100 miliona, 200 miliona, a to ne može bez političke podrške”, naveo je Borenović za “Nezavisne novine”.

Đorđe Vučinić, član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kaže da se u svjetlu afera koje se odnose na koncesije ne može retroaktivno djelovati, ali, svakako, posla ima za pravosuđe.

“Možemo da djelujemo u budućem okviru, ali je pitanje da li u ovom momentu postoji zainteresovana većina koja bi išta mijenjala. Slučaj ‘Viaducta’ je možda najbolji pokazatelj da neko čeka da što više dana prođe i da se nabere što više kamate kako bi se što više novca izvuklo iz budžeta Republike Srpske. Sve ovo je mnogo veće pitanje za pravosuđe, koje se pravi nijemo i slijepo na sve ovo što se dešava”, naglasio je Vučinić za “Nezavisne novine”.

Podsjećanja radi, koncesija u slučaju “Viaduct” će građane Srpske koštati više od 110 miliona maraka. Rok za izmirenje duga prema slovenačkom “Viaductu” istekao je, što znači da će BiH, tačnije Srpska, na osnovni dug od oko 110 miliona KM morati da plati i kamate, koje zasad iznose oko dva miliona KM. Srpska će, naime, morati da slovenačkoj kompaniji isplati odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

Nastavi čitati

Biznis

I NJIH STIGLI DUGOVI! „Prijedorputevi“ traže na berzi četiri miliona KM

Preduzeće „Prijedorputevi“ ide u prvu emisiju dugoročnih obveznica kojom planira da se na berzi zaduži četiri miliona KM, a novac će, između ostalog, iskoristiti i za vraćanje duga prema Investiciono – razvojnoj banci RS.

U javnom pozivu investitorima navedeno je da preduzeće u vlasništvu Igora Čorokala, emituje 4.000 obveznica, pojedinačne nominalne vrijednosti 1.000 KM.

Dospijeće emisije je sedam godina od dana upisa emisije u Centralni registar hartija od vrijednosti, a investitorima se nudi kamata od 5,5 odsto na godišnjem nivou.

„Sredstva dobijena prodajom obveznica koristiće se za redovno poslovanje emitenta. Cilj emisije je refinansiranje dospjelog duga prema Fondu za razvoj i zapošljavanje RS u iznosu glavnice od 1,96 miliona KM te pripadajućih troškova kamate obveznicama sa dužim rokom dospjeća, diverzifikacija izvora finansiranja te prikupljanje sredstava za investicije u novu, moderniju opremu čime će se povećati produktivnost društva i tržišni udio“, navodi se u javnom pozivu.

Upis i uplata obveznica počinje 19. maja i trajaće mjesec dana, do 19. juna.

Emisija će se smatrati uspješnom ako se proda najmanje 60 odsto od ukupnog broja ponuđenih obveznica.

Garant emisije je povezano preduzeće „Kozaraputevi“.
Capital

Nastavi čitati

Aktuelno