Connect with us

Društvo

NOVI NAČIN ŠTEDNJE KOJI ZISTA DJELUJE! Evo kako da za šest mjeseci SAČUVATE 900 EVRA

Viks Manro (59) iz engleskog Somerseta, koja radi kao finansijska savjetnica, otkrila je pametan i jednostavan trik pomoću kojeg je u periodu od šest mjeseci uspjela da uštedi više od 900 evra (1.800 KM) za božićni šoping, piše “San”.

Viks uvijek smišlja različite načine štednje, a posljednjih šest i po mjeseci provela je isprobavajući trik “posljednjeg broja”.

“Mnogi ljudi štede jedan evro dnevno ili deset evra sedmično, ali meni se sviđa metoda ‘posljednjeg broja’ jer je malo drugačija i štednju čini zabavnijom. To je jednostavan način za izgradnju navike štednje. Primjenom ovog trika uspjela sam da uštedim više od 900 evra. To je novac koji mogu ostaviti za božićne troškove i da možemo uživati ​​sljedeći mjesec”, otkrila je.

Štednja putem metode “posljednjeg broja” vrlo je jednostavna.

Trebate samo provjeriti stanje vašeg računa na kraju svakog dana, a zatim dodati posljednji broj na vaš štedni račun ili u vašu teglicu ili kovertu.

Na primjer, ako na računu imate 375 evra, tada na račun koji vam služi za štednju stavite 50 centi ili 5 evra.

Svakom evru dajte svrhu
Kada štedite metodom “posljednjeg broja”, biće dana kada ne morate ništa da štedite jer stanje vašeg računa završava s nulom.

“Ali biće i dana kada ćete morati spremiti 9 evra na štedni račun”, rekla je Viks koja je sedmično prosječno uštedjela oko 35 evra, što je mjesečno iznosilo oko 140 evra.

Viks od maja ove godine štedi metodom “posljednjeg broja”.

“Tokom sedmica i mjeseci novac se počinje nakupljati. Sviđa mi se činjenica da sam završila s više od 900 evra ušteđevine prije decembra”, rekla je.

Viks je otkrila i kako steći naviku stavljanja novca na stranu.

“Postoji mnogo različitih metoda, pa morate pronaći onu koja vam najviše odgovara. Štednja putem trika ‘posljednjeg broja’ vrlo je izvodiva, ali takođe pomalo podsjeća na igru. Ako štednju možete učiniti zabavnom, tim bolje”, rekla je.

Ključ je, dodaje Viks, redovno odlaganje novca.

“Ušteda po malo i često čini velike troškove puno pristupačnijim. Ipak, važna je stvar osigurati da svoju ušteđevinu držite odvojeno od svoje svakodnevne potrošnje. Inače postoji rizik da ćete posegnuti za svojom ušteđevinom”, istakla je.

Viks tvrdi da je dobar način da se otkloni to iskušenje da se svakom evru da svrha.

To znači da svojim kovertama ili teglicama u kojima držite ušteđevinu date određeni naziv kako biste tačno znali za šta štedite.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo nestabilno sa kišom i pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti nestabilno, pretežno oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima, praćenim grmljavinom uglavnom u južnim predjelima, dok se kraći sunčani intervali očekuju pretežno na sjeveru i krajnjem jugu.

Jutarnja temperatura vazduha biće između devet i 14, u višim predjelima od pet, a najviša dnevna između 15 i 23, u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab vjetar, istočnog i sjeveroistočnog smjera, u Hercegovini jugo, prognoza je Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

POTPUNO NEZADOVOLJNI! Evo na šta se najviše žale ZATVORENICI u BiH?

I oni koji su lišeni slobode zbog kršenja određenih zakona ili narušavanja nečijih prava – imaju prava, pa su se tako lani zatvorenici u zatvorima širom Bosne i Hercegovine žalili više Ombudsmanu za ljudska prava BiH nego godinu ranije.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” potvrđeno u Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH, tokom 2022. godine u Odjelu za praćenje prava lica lišenih slobode zaprimljeno je 77 žalbi, dok je u 2023. godini evidentirano 86 žalbi, što je povećanje u odnosu na 2022. godinu od 11,69 odsto.

“Analiza registrovanih žalbi pokazuje da su se one kao i ranijih godina najčešće odnosile na pravo na korištenje vanzavodskih pogodnosti, posjete osuđenim licima, ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i uslove smještaja u ustanovi”, istakli su iz ove institucije.

Kako su dodali, statistički podaci pokazuju da su prošle godine najveći broj žalbi uputila osuđena lica iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica.

Upravo zbog toga smo se obratili zeničkom Kazneno-popravnom zavodu, odakle su nam objasnili da osuđene osobe koje kaznu zatvora izdržavaju u Kazneno-popravnom zavodu zatvorenog tipa Zenica imaju zakonsko pravo da žalbe i pritužbe na rad zaposlenih, kao i uslove izdržavanja kazne upućuju direktoru Zavoda, Ministarstvu pravde FBiH, kao i ombudsmanima BiH.

“Pritužbe i žalbe se shodno podzakonskim aktima Zavoda rješavaju u trostepenom postupku ulaganja pritužbe i žalbe, pri čemu se nivoi odnose na sljedeće: prvi nivo – upućuje se direktno zaposleniku na kojeg se odnosi, drugi nivo – upućuje se rukovodiocu sektora u kojem zaposlenik radi, i treći nivo – upućuje se direktoru Zavoda”, ističu iz KPZ Zenica.

Kako navode, ukoliko osuđena osoba nije zadovoljna ishodom rješavanja, tada ima mogućnost da se obrati Federalnom ministarstvu pravde te Instituciji ombudsmana.

“Tokom 2022. godine ukupno je zaprimljeno 60 pritužbi, a u 2023. ukupno 123 pritužbe, pri čemu se ističe da je najveći dio njih riješen u prva dva nivoa podnošenja”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

Kako su objasnili, pritužbe se odnose najvećim dijelom na uslove izdržavanja kazne zatvora, na postupanje zaposlenika prema osuđenoj osobi, kao i na zdravstvenu zaštitu.

“Najveći dio istih je bio neutemeljen”, ističu iz KPZ Zenica.

A upravo je nedavno na adresu našeg medija stiglo pismo jednog od zatvorenika iz zeničkog Kazneno-popravnog zavoda čiji je identitet poznat redakciji.

U pismu se žali na zdravstvenu zaštitu, tačnije ističe da im nedostaje lijekova.

“Obolio sam od raznovrsnih neizlječivih bolesti, a ušao sam potpuno zdrav, te zbog toga imam paniku”, ističe on u pismu.
Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

ZASTRAŠUJUĆA ČINJENICA! Srpska tri decenije bez imunologa, uskoro dobija dva

Republika Srpska već tri decenije nema niti jednog imunuloga zbog čega je otežano liječenje pacijenata koji boluju od autoimunih bolesti. Međutim, nadležni uvjeravaju da će se trenutno stanje ubrzo promijeniti.

Neke od pomenutih bolesti su reumatoidni artritis, sistemski eritemski lupus, Hronova bolest, multipla skleroza, dijabetes tip 1, Hašimoto sindrom, reumatska polimialgija, psorijaza, celijaklija, Sjögrenov sindrom, autoimuni hepatitis i druge.

Direktor Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić kaže kako će ova ustanova uskoro dobiti dva imunologa. Dva ljekara su, dodaje on, na specijalizaciji iz imunologije.

„Mi imamo specijalističku ambulantu za reumatologiju. Imamo reumatologa. Oblast imunologije bila je adekvatno i kvalitetno ‘pokrivena’. To nikada nije sporno. Mi mislimo da smo državetina, ali smo zapravo mali i tačno znamo šta nam treba. Nama treba svega par imunologa“, rekao je Đajić.

Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko Škrbić kaže da ova visokoškolska ustanova radi na tome da dobije imunologe. On ističe da su dva ljekara koja su nedavno završila Medicinski fakultet izabrala upravo imunologiju kao specijalizaciju.

„U narednim godinama ćemo dobiti imunologa. Ipak, to nije pitanje za mene, nego za rukovodioce zdravstvenih ustanova. Zašto nemaju potrebu za imunolozima? Na medicinskom fakultetu imunolozi svakako trebaju. Izaći će klinička spacijalizacija i mi ćemo to imati, ali će za to trebati najmanje četiri godine“, kazao je Škrbić.

Predsjednica Saveza za rijetke bolesti Srpske Biljana Kotur kaže kako ne zna zašto Srpska nema imunologa, ali zna da ga mnogi pacijenti trebaju.

„Nekoliko puta su me kontaktirali i tražili imunologa, ali nisam mogla da im pomognem. Sigurno je da postoji potreba. Postoje rijetke imunološke bolesti zbog kojih bi nam trebao imunolog, ali ga nemamo“, rekla je Kotur.

Iz Ministarstva zdravlja Republike Srpske ističu da zdravstene ustanove zapošljavaju radnike u skladu sa potrebama za određenim kadrom i mogućnostima, kao i da doktori imaju mogućnosti specijalizacije i supspecijalizacije.

„Pravilnikom o planu i programu specijalizacija i supspecijalizacija propisane su specijalizacije alergologija i klinička imunologija u trajanju od pet godina, kao i imunologija, takođe u trajanju od pet godina. Godišnjim planom specijalizacija i supspecijalizacija za 2022. godinu odobrene su dvije specijalizacije iz imunologije za Univerzitetski klinički centar Republike Srpske“, kažu iz resora zdravstva.

Ukoliko se neki pregled ne može obaviti u Republici Srpskoj, osiguranici imaju mogućnost da se, na prijedlog Univerzitetskog-kliničkog centra, liječe u zdravstvenim ustanovama izvan Srpske sa kojima Fond ima potpisan ugovor, kao što je slučaj sa Srbijom. U tom slučaju neophodan je prijedlog UKC RS koji razmatra i stručna komisija Fonda i osiguranik sa rješenjem Fonda ima mogućnost da se liječi u zdravstvenim ustanovama u Srbiji. Ukoliko je oslobođen plaćanja participacije sa rješenjem Fonda ne plaća, a ukoliko je riječ o kategoriji koja nije oslobođena plaćanja participacije, učestvuje u troškovima liječenja deset odsto, piše MojaHercegovina.

Nastavi čitati

Aktuelno