Zarobljenici koji su jutros u istražnom pritvoru u Rostovu kao taoce uzeli dvojicu zaposlenih, su likvidirani, saopštila je Federalna kazneno-popravna služba.

Taoci su oslobođeni i nisu povrijeđeni, dodaju iz službe, prenosi RIA Novosti.

Ruski mediji naveli su da su među zatvorenicima koji su držali taoce bila lica povezana sa terorizmom i pristalice organizacije “Islamska država”.

В СИЗО Ростова-на-Дону несколько осужденных за терроризм арестантов взяли в заложники двух сотрудников учреждения и требовали возможность уехать. При штурме захватчиков убили. Ростов захватывают все кому не леньhttps://t.co/pJDPfit7mb

— Новости. Как есть (@nourlnews) June 16, 2024

Agencije za sprovođenje zakona ranije su saopštile da su zatvorenici tražili oružje i trasport kako bi napustili pritvor.

U blizini istražnog zatvora saobraćaj je ograničen, a sam objekat funkcioniše normalno i situacija je pod kontrolom.

Žena koja je iza rešetaka provela posljednje 43 godine, mora da bude puštena na slobodu u roku od 30 dana osim ako tužioci ne odluče da joj ponovo sude, rekao je sudija.

Žena iz Misurija koja je bila u zatvoru više od 40 godina zbog navodnog ubistva puštena je nakon što je sudija pronašao “jasan i ubjedljiv” dokaz da je ona nevina za ubistvo o kome je riječ. Sandra „Sandi“ Hem (63) je bila osuđena na doživotni zatvor za – ubistvo Patricie Jesče, bibliotekarke u Sent Džozefu, u Misuriju, 1980. godine, nakon što je Hem dala izjave policiji u kojoj je sama sebe inkriminisala dok je bila psihijatrijski pacijent. .

U petak, okružni sudija Livingstona Rajan Horsman presudio je da „dokazi direktno“ povezuju ubistvo Jesče sa lokalnim policajcem, koji je kasnije otišao u zatvor zbog drugog zločina i umro.

This is Sandra "Sandy" Hemme.

Sandy has spent the past 42 years in prison, for a crime she clearly did not commit.

In fact, it was probably committed by a police officer in the department that framed her. pic.twitter.com/NefUKspe67

— Spike Cohen (@RealSpikeCohen) April 27, 2023

Hem, koja je iza rešetaka provela posljednje 43 godine, mora da bude puštena na slobodu u roku od 30 dana osim ako tužioci ne odluče da joj ponovo sude, rekao je sudija. Presuda je donijeta nakon saslušanja u vezi sa dokazima u januaru gdje je Hemin pravni tim iznio argumente koji podržavaju njen iskaz. Njena zatvorska kazna označava najdužu poznatu pogrešnu osudu jedne žene u istoriji SAD, rekli su njeni advokati iz Projekta nevinosti – neprofitne organizacije za krivično pravo.

“Zahvalni smo Sudu što je priznao tešku nepravdu koju je gospođa Hem trpila više od četiri decenije“, naveli su njeni advokati u saopštenju. Hem se u početku izjasnila krivom za ubistvo u zamjenu za izbjegavanje smrtne kazne. Ali njena osuda je odbačena u žalbenom postupku, navodi Asošijeted pres. Ponovo je osuđena 1985. godine nakon jednodnevnog suđenja u kojem je jedini dokaz protiv nje bilo njeno „priznanje“.

U peticiji od 147 stranica u kojoj se traži njeno oslobađanje od odgovornosti, advokati su tvrdili da su vlasti ignorisale njene „divlje kontradiktorne“ i „činjenično nemoguće“ izjave dok je bila pacijent u psihijatrijskoj bolnici. Hem, tada 20-godišnja, bila je na liječenju od slušnih halucinacija, derealizacije i upotrebe droga kada je bila meta policije, rekli su njeni advokati. Veći deo svog života, počevši od 12. godine, provela je na bolničkom psihijatrijskom lečenju.

Why isn’t the a photo of Officer Michael Hoffman who resulted in Sandra Hemme spending 43 years behind bars for something he did? @TheRabbitHole84 @realchrisrufo @elonmusk @BillAckman @ConceptualJames @WhitlockJason @ThomasSowell @ChayaRaichik10 @jordanbpeterson @HPluckrose… pic.twitter.com/fMKIBIApTz

— GSchultz, Honest weights & equal measure (@guyschultz) June 15, 2024

Tokom niza višesatnih intervjua, Hemme je dala oprečne izjave o ubistvu dok je bila liječena antipsihoticima, rekli su njeni advokati. “U nekim trenucima, bila je jako pod uticajem lijekovima da nije mogla čak ni da drži glavu i bila je vezana za stolicu“, napisali su.

Detektivi su primetili da je Hem djelovala „mentalno zbunjeno“ i da nije u stanju da u potpunosti razumije njihova pitanja. Stiven Fjuston, penzionisani detektiv policije u Sent Džozefu, svedočio je da je prekinuo jedan od intervjua jer „nije delovala potpuno koherentno“. Policija je „iskoristila njenu mentalnu bolest i primorala je da daje lažne izjave dok je “bila pod sedativima i liječena antipsihoticima“, rekli su Hemeovi advokati.

Oni su tvrdili da su vlasti u to vrijeme potisnule dokaze koji su uključivali Majkla Holmana, tada 22-godišnjeg policajca koji je pokušao da iskoristi kreditnu karticu žrtve. Holmanov kamion je primijećen u blizini mesta zločina, a par minđuša koje je identifikovao otac ubijene bibliotekarke pronađen je kod Holmana.

Holman je u to vrijeme bio osumnjičen i ispitan je. Mnogi detalji otkriveni tokom istrage o Holmanu nikada nisu dati advokatima osuđene žene. Holman je bio pod istragom zbog prevare u osiguranju i provala i proveo je vrijeme u zatvoru. Umro je 2015. godine. U svojoj presudi u petak, Horsman je napisao da “nikakvi dokazi osim nepouzdanih izjava gospođe Hem ne povezuju je sa zločinom”, dodajući da su te izjave “uzete dok je bila u psihijatrijskoj krizi i fizičkim bolovima”.

Nasuprot tome, „ovaj sud smatra da dokazi direktno povezuju Holmana sa ovimzločinom“, napisao je Horsman. On je rekao da tužioci nisu uspjeli da objelodane dokaze koji bi pomogli odbrani Hem i da je njen branilac na suđenju pao “ispod profesionalnih standarda”.

Kancelarija državnog tužioca Misurija, koja se borila da potvrdi njenu osudu, nije odmah prokomentarisala odluku sudije, prenio je Kanzas Siti Star.

Najveće groblje automobila se nalazi u Americi, 300.000 automobila, koji su odbačeni kao posljedica “Volkswagen” afere “Dizelgejt”.

U današnjem svijetu gdje se tehnološki napredak neprestalno ubrzava fotografije napuštenih vozila i olupina automobila postaju sve učestalije. Velike grobnice automobila nisu samo prizor iz postapokaliptičnih filmova, one su stvarnost našeg vremena. Jednostavno kroz godine ekonomskih kriza, ratova, prirodnih katastrofa i promjena u industriji brojna vozila ostaju napuštena i zaboravljena na otpadima.

Kroz svoje rapsadajuće ostatke ta mjesta podsjećaju na prolaznost i krhkost svega što gradimo, dok istovremeno postavljaju mnoga pitanja o održivosti i odgovornosti prema okolini.

“Volkswagenovo” groblje
Sigurno ste se zapitali barem jednom kako to izgleda vidjeti par hiljada automobila parkiranih jedan do drugog, u ovom slučaju 300.000. Ovo je groblje od 300.000 automobila koji su odbačeni kao posljedica “Volkswagen” afere “Dizelgejt”:

Tokom ove afere na otkup svojih automobila, sa spornim prljavim dizel motorima u SAD, “Volkswagen” je potrošio oko 7,4 milijarde dolara. Od 500.000 prljavih dizelaša čak oko 350.000 takvih automobila je otkupljeno od njihovih vlasnika i parkirano na improvizovanim odlagalištima u SAD. Prema nekim informacijama na tlu Amerike je oko 37 velikih odlagališta na kojima se mogu naći uredno parkiranih 300.000 automobila, koje bi mi Balkanci odmah kupili i vozili da možemo, ali ne možemo.

Šta će biti sa tolikim automobilima?
“Volkswagen” ih je tu parkirao i čeka odobrenje vlade SAD da na tim vozilima izvrši dodatne obrade kako bi ispunjavali trenutno važeće ekološke norme o izduvnim gasovima. Međutim, veliko je pitanje hoće li za to dobiti dozvolu, a iako je nekim slučajem dobiju sasvim je sigurno da im neće biti dozvoljeno da te automobile prodaju na teritoriji SAD, pa će “Volkswagen” morati da ih transportuje u neku drugu državu u svijetu. BIlo kako bilo, kakvo god rješenje da bude na kraju potrebno je mnogo novca.

Za otkup ovih vozila, plaćanja kazni, te odšteta “Volkswagen” je u SAD sveukupno na “Dizelgejt” aferu potrošio više od 25 milijardi dolara. Ukupno je “Volkswagen” trebao otkupiti oko 500.000 spornih dizel automobila. Tokom 2017. godine otkupljeno je oko 335.000 vozila, od čega je samo 13.000 prepodato, a 28.000 je uništeno. Dakle, trenutno se 294.000 preostalih automobila nalazi na groblju u Americi.

Dizelgejt
“Volkswagen” skandal emisije gasa, poznat kao “Dizelgejt” ili “Emišngejt” započeo je u septembru 2015. godine, kada je Agencija za zaštitu životne sredine Sjedinjenih Država izdala obavještenje o kršenju Zakona o čistom vazduhu njemačkom proizvođaču automobila “Volkswagen” grupa.

Agencija je otkrila da je “Volkswagen” namjerno programirao dizel motore sa turbo punjenjem i direktnim ubrizgavanjem goriva da aktiviraju kontrolu emisije samo tokom laboratorijskog testiranja emisija, što je dovelo do toga da ispuštanje NOx (azot-oksida) iz  vozila zadovolji američke standarde tokom regulatornog testiranja, dok su motori zapravo emitovali do 40 puta više azot-oksida u stvarnoj vožnji. “Volkswagen” je primijenio ovaj softver u oko 11 miliona automobila širom svijeta, uključujući 500.000 automobila u Sjedinjenim Državama, sa modelima iz perioda od 2009. do 2015. godine.