Društvo

EU se po niskim cijenama RJEŠAVA ZAMRZNUTOG MESA i šalje ga u BiH

Domaćim farmerima u BiH veliki problem predstavlja uvoz mesa iz Evropske unije, jer, kako kažu naši sagovornici, zbog različitih pravilnika o trajanju ispravnosti smrznutog mesa za ljudsku upotrebu, na naše tržište uvozi se nekvalitetna roba.

Naime, kako su rekli, u EU pravilnik kaže da smrznuto meso može da se koristi za ljudsku ishranu do šest mjeseci, dok je u BiH taj rok do godinu dana.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da kad istekne rok u zemljama Evropske unije, prerađivači i hladnjače traže način da se riješe tog smrznutog mesa, pa se ono izvozi u treće zemlje, odnosno u BiH.

“Domaći građani ne obraćaju pažnju na to šta konzumiraju u ishrani i najveći problem, pored isteka rokova, jeste taj zdravstveni dio, a to je što mesoprerada, da bi povratila svježinu tog mesa i plasirala ga na police, to ne radi bezazlenim sredstvima, jer se upotrebljavaju velike količine nitratne soli, što nije dobro za zdravlje ljudi”, kaže Maljčić.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da činjenica da je u Evropi tako kratak period kada je meso zamrznuto u odnosu na nas, daje mogućnost uvoznim lobijima da uvoze meso koje je duže zamrznuto.

“Za to meso postoje znatno velike i visoke takse za uništavanje nakon isteka roka upotrebe u zemljama Evropske unije i njima je znatno povoljnije da to meso daju u bescjenje i dobiju dodatne stimulanse od države nego da ga uništavaju tamo”, kazao je Marinković.

Ističe da su se domaći uvoznici dosjetili da je to idealan momenat i oni to meso uvoze.

“Mislim da to meso nije štetno za ishranu ljudi ukoliko se uvozi i koristi za preradu, a meso sa naših farmi da se koristi za svježu upotrebu”, kazao je Marinković.

Prema njegovim riječima, poljoprivredni proizvođači 15 godina upozoravaju na prekomjeran uvoz mesa, što za posljedicu ima pad naše proizvodnje.

“Uvoze se nekontrolisano velike količine, što destimuliše farmere da proširuju svoju proizvodnju”, kazao je Marinković.

Kako je rekao, domaći farmeri imaju kapacitete da povećavaju proizvodnju.

“Jasno nam je da ne možemo obezbijediti sve potrebne količine mesa, ali treba voditi računa da se uvozi samo ono što nedostaje”, kazao je Marinković.

Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera Republike Srpske, ranije je rekao za “Nezavisne novine” da se na naše tržište uvozi nekvalitetna roba.

“Svi znamo kakva roba dolazi kod nas, a kakva ide u Evropsku uniju. Često dolazimo u situaciju da nas u marketima i mesnicama upozoravaju da ne kupujemo pojedino meso, što potvrđuje činjenicu da se kod nas uvozi nekvalitetna roba”, kazao je Banjac.

Igor Gavran, ekonomista, pretpostavlja da i u našim i u EU propisima postoje neka naučna obrazloženja i argumenti zašto je to tako.

“Naravno, i meni se čini logičnim da su EU pravila stroža i sigurnija za potrošače. Ipak, mislim da je bitno spomenuti da je, bez obzira na propise, mnogo lakše lažno deklarisati starost zamrznutog mesa nego svježeg i ohlađenog, pa sami propisani rokovi ne garantuju da su deklaracije istinite”, kazao je Gavran.

Dodao je da je uvoz mesa štetan u svakom pogledu, jer meso, kako kaže, možemo i sami proizvesti i trebalo bi jedino (a i to privremeno) uvoziti žive životinje za dalji uzgoj i povećanje stočnog fonda, a kasnije od njih imati cijeli lanac domaće proizvodnje mesa “od pašnjaka do trpeze”.

“U tom slučaju se puno lakše može planirati i distribucija mesa u lancu do potrošača, gdje bi dominirala prodaja svježeg i ohlađenog mesa, a zamrznutog tek u kraćim rokovima. Uz, naravno, pozitivne ekonomske efekte, pored veće sigurnosti za zdravlje potrošača”, kazao je Gavran.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Niska oblačnost i magla

U subotu, 13. decembra 2025. godine, stanovnike Hercegovine te zapadnih i jugozapadnih dijelova Bosne očekuje pretežno sunčano vrijeme. U tim krajevima dan će proteći u stabilnim vremenskim prilikama, uz prijatne temperature i slab sjeverni do sjeveroistočni vjetar.

U ostatku zemlje preovladavaće magla ili niska oblačnost, naročito u jutarnjim satima, što može usloviti slabiju vidljivost i niže temperature. Tokom dana očekuje se da se magla mjestimično zadrži i duže.

Jutarnje temperature zraka biće u rasponu od 0 do 6 stepeni Celzijusa, dok će na jugu dosezati i do 8 °C. Dnevne temperature kretaće se između 4 i 10 stepeni, a na području juga zemlje i do ugodnih 16 °C.

Preporučuje se dodatna opreznost u saobraćaju zbog magle, posebno u sjevernim i centralnim krajevima Bosne.

Nastavi čitati

Društvo

Revolt zbog neotvaranja novog prelaza i ceste: GRADIŠKA NA GRANICI STRPLJENJA

Vozači revoltirani, građani razočarani, političari frustrirani…

Ova osjećanja pomiješana su u Gradišci nakon još jednog, sasvim neočekivanog odlaganja otvaranja novog graničnog prelaza između BiH i Hrvatske, u Čatrnji.

Adžić: Sve se desilo u najgorem periodu

Zoran Adžić, gradonačelnik grada na Savi koji je trideset godina u saobraćajnom kolapsu, oštro je reagovao na izostanak dogovora Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH o Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji, što je onemogućilo podizanje rampe na novom prelazu u Gradišci.

“To se desilo u najgorem periodu, pred božićnje i novogodišnje praznike, kada je Gradiška u saobraćajnom kolapsu a putnici u dugim kolonama.

Štete za transport robe su velike, ali je razočarenje ponajveće”, kazao je Adžić za “Nezavisne novine”. Zbog toga, razvoj Gradiške je usporen a investitori kolebljivi.

Saobraćajne barijere

“Našu lokalnu upravu i uslove investiranja na području Gradiške učinili smo veoma privlačnim, efikasnim. Međutim, apsurdno je da se, u Gradišku ne može doći zbog saobraćajnih barijera. Osjećamo se kao taoci države koja nije efikasna i ne radi u interesu građana, u koje se zaklinje”, kazao je Adžić rekavši takođe da je Gradiška “grad na granici strpljenja”.

Stav privrednika

Privrednici iz Gradiške smatraju da je odlaganje otvaranja graničnog prelaza Gradiška nedopustivo, zato što je najveći dio proizvodnje namijenjen izvozu u Evropsku uniju.

“Ponekad je lakše proizvesti robu nego je dostaviti kupcu, isporučiti na tržište. Kamioni zastanu na prvim kilometrima puta, blizu fabrike. Tu čekaju satima a ponekada i danima. Sve to košta a plaćaju privrednici, radnici, građani”, kaže Stevo Stojnić, vlasnik preduzeća za preradu drveta iz Mašića kod Gradiške.

Na isti način, ovu situaciju, komentarišu i drugi privrednici iz Gradiške i okoline, čija proizvodnja je namijenjena inostranom tržištu.

Gubi se i poslovni imidž

Zbog gužve na granici u Gradišci i predugih čekanja, kaže Savo Brkljač, prevoznik iz Nove Topole, osim štete, gubi se i poslovni imidž zato što robu nije moguće isporučiti u roku ili po dogovoru.

Marko Glušac prevozi tapacirani namještaj za renomiranu firmu iz Gradiške.

Na pitanje, kakve su posljedice odlaganja otvaranja novog graničnog prelaza i kakva su njegova iskustva sa sadašnje granice, kaže:

“Čekao sam ove sedmice 12 sati na prelazak granice, da bih isporučio tapacirani namještaj u Mađarsku. Zakasnio sam na isporuku jedan dan. Na osnovu toga, sve je jasno”.

Jovo Glušac iz Mrkonjić Grada, radi u Beču.

Često putuje preko Gradiške. Sada je došao kući u nadi da će novi granični prelaz biti otvoren i da će lakše stići. To se nije dogodilo.

“Dok se ne otvori novi granični prelaz, ne vjerujem da ću se usuditi da ponovo krenem kući. Za putnike, to je veliki problem. Političari bi jednom trebali da se dogovore. Ovako, dok oni pričaju i blokiraju, mi satima čekamo na cesti”, kazao nam je Jovo Glušac.

Zbog stalnih gužvi grad je blokiran

Mještani Gradiške imaju drugačiji problem.

Zbog stalnih gužvi, grad je blokiran. Ljubo Jejinović, radnik na obližnjoj benzinskoj stanici smatra da je odlaganje otvaranja graničnog prelaza nedopustivo i neshvatljivo:

“Grad se guši, kolaps je svakodnevan, naročito teretnih vozila. Više nema dana u sedmici, bez gužvi a šta će biti, za praznike, tek će se vidjeti”.

Privilegija za političare

Naši sagovornici komentarisali su i prelazak hrvatskog premijera Andreja Plenkovića preko mosta koji nije u funkciji.

Oni kažu da tu privilegiju ne mogu imati političari, naročito iz Hrvatske i BiH, koji su najodgovorniji za sadašnju situaciju.

Milionske štete od čekanja

Prema podacima Gradske uprave, godišnji izvoz prerađivača drveta je 100 miliona evra, što čini 90 odsto proizvodnje.

U Spoljnotrgovinskoj komori BiH izračunali su, da privreda ove zemlje godišnje trpi štetu od milijardu KM zbog dugih čekanja na granicama, koja u turističkoj sezoni ili u dane praznika, prosječno traju četri do pet sati.

U Privrednoj komori Republike Srpske smatraju da je prelaz Gradiška od presudnog značaja za privredu zapadnog dijela Republike Srpske i BiH, gdje posluje veliki broj izvozno orijentisanih kompanija.

Nastavi čitati

Društvo

CENTRALNA BANKA BIH: Gdje i kako zamijeniti povučene novčanice nakon 31. decembra 2025.

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) saopštila je da zaključno sa 31. decembrom 2025. godine, zamjena povučene novčanice se vrši u komercijalnim bankama Bosne i Hercegovine.

S obzirom na široku dostupnost poslovnica komercijalnih banaka, Centralna banka BiH poziva građane i pravna lica da zamjenu novčanica koje su povučene iz opticajam obave do kraja 2025. godine.

Podsjećaju građane da su u pitanju marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u periodu 1998–2009. godine, te da su povučene iz opticaja i prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja 31. decembra 2024. godine.

Zamjena novčanica koje su povučene iz opticaja od 1. januara 2026. godine
Od 1. januara 2026. do 31. decembra 2035. godine zamjenu će obavljati Centralna banka BiH, u skladu s Odlukom o načinu postupanja u procesu zamjene vanopticajnih KM novčanica.

Zamjena će se vršiti svakim radnim danom od 10 do 14 časova, na dvije lokacije:

• Sarajevo, Maršala Tita 25 – Odjeljenje trezora Centralnog ureda;

• Banjaluka, Vidovdanska 19 – Odjeljenje za trezorske poslove Glavne banke Republike Srpske CBBH;

Podnosilac zahtjeva za zamjenu, može biti svako fizičko i pravno lice koje posjeduje vanopticajne KM novčanice.

Centralna banka vrši zamjenu vanopticajnih KM novčanica apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM, koje su cijele, autentične, bez znakova oštećenja ili obojenja.

U zavisnosti od vrijednosti novčanica podnesenih za zamjenu, jednokratno ili u više zamjena, postupaće se na sljedeći način:

• Za iznose u vrijednosti manjoj od 5.000 KM podnosilac zahtjeva je dužan dokazati svoj identitet, a što se vrši uvidom u službeni indentifikacijski dokument;

• Za iznose u vrijednosti od 5.000 KM ili većoj, podnosilac zahtjeva je dužan uz novčanice podnijeti “Zahtjev za zamjenu vanopticajnih KM novčanica” (Obrazac 1-Z) koji će biti dostupan na internetskoj stranici Centralne banke ili na lokaciji na kojoj će se obavljati zamjena.

Za iznose 20.000 KM ili više, uz obrazac je obavezna i najava dolaska najmanje 48 sati ranije putem e-mail adresa:

– zamjena.novcanica.km.sa@cbbh.ba (za zamjenu u Sarajevu)

– zamjena.novcanica.km.bl@cbbh.ba (za zamjenu u Banjaluci)

“U postupku zamjene vanopticajnih novčanica, Centralna banka Bosne i Hercegovine, prikuplja podatake od podnosioca zahtjeva u skladu sa Odlukom o načinu postupanja u procesu zamjene vanopticajnih KM novčanica”, navode iz Centralne banke BiH i dodaju:

“Zamjena se u pravilu obavlja isti dan u jednom terminu, izuzev za iznose vanopticajnih KM novčanica u vrijednosti od 20.000 KM ili većoj i/ili radi utvrđivanja ispunjenosti uslova za zamjenu vanopticajnih KM novčanica. U tim slučajevima Centralna banka utvrđuje ispunjenost uslova za zamjenu vanopticajnih KM novčanica u roku od 60 (šezdeset) dana od dana zaprimanja i zadržavanja novčanica”.

Centralna banka će izvršiti zamjenu vanopticajnih KM novčanica samo ukoliko su kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi:

a) provjerom autentičnosti utvrđeno da su vanopticajne KM novčanice autentične;

b) utvrđeno da je podnosilac zahtjeva dostavio sve potpune podatke i učinio vjerovatnim navode o porijeklu gotovog novca.

“Nakon obavljene zamjene, podnosiocu se izdaje Potvrda o isplati, koja služi kao dokaz o izvršenoj zamjeni vanopticajnih novčanica, i ne može se koristiti kao dokaz o porijeklu novca”, navode iz banke.

Nastavi čitati