Connect with us

Svijet

NIKI HEJLI ĆE GLASATI ZA TRAMPA! Koliko je njen potez značajan za predsjedničku trku?

Bivša ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama i bivša guvernerka Južne Karoline Niki Hejli, u svom prvom javnom nastupu otkako je objavila kraj svoje republikanske kampanje za Bijelu kuću, rekla je da će glasati za bivšeg predsjednika Trampa u njegovom revanšu sa predsjednikom Bajdenom 2024. godine.

Hejlijeva, koja je bila Trampov posljednji rival na izborima unutar Republikanske stranke prije nego što je suspendovala svoju kampanju prije više od dva mjeseca, bila je gost na predavanju u konzervativnom tink tenku u Vašingtonu. Publika joj je tom prilikom postavila pitanje ko je bio čvršći po pitanjima nacionalne bezbjednosti, Bajden ili Tramp.

“Tramp nije bio savršen po ovom pitanju. To sam jasno rekla mnogo, mnogo puta. Ali Bajden je bio katastrofa. Dakle, glasaću za Trampa”, rekla je Hejlijeva.

Uprkos suspendovanoj kampanji, Hejli nastavlja da osvaja do 20 odsto glasova na republikanskim unutarstranačkim izborima dva mjeseca nakon što je okončala svoju kandidaturu. Ovom prilikom je istakla da je za Trampa važno da dopre do njenih birača takođe.

“Trampu bilo pametno da dopre do miliona ljudi koji su glasali za mene i nastavljaju da me podržavaju”, rekla je Hejlijeva

Inače, Niki Hejli je pokrenula svoju predsjedničku kampanju u februaru prošle godine, postavši prvi veliki kandidat koji se suprotstavio Trampu, te koji je svoju kandidaturu najavio tri mjeseca ranije. Ona je ujedno bila i posljednji Trampov rival, boreći se protiv bivšeg predsjednika od predizbora u Nju Hempširu krajem januara do “Superutorka” početkom marta, kada je postalo jasno da će Tramp da osvoji kandidaturu.

“Sada je na Donaldu Trampu da zaradi glasove onih u našoj stranci i van nje koji ga nisu podržali. I nadam se da će to učiniti”, rekla je Hejlijeva dok je izlazila iz trke prije dva mjeseca, piše “Fox News”.

Tramp je i u prošlim kampanjama uspijevao da od protivnika stvori saveznike

Prva kampanja u kojoj je učestvovao Donald Tramp kao kandidat je bila ona pred izbore 2016. godine. Vodeći tešku bitku sa Hilari Klinton, koja je iza sebe imala široku podršku, Tramp je imao žestoke protivnike i u samoj Republikanskoj stranci.

Diskutabilan stav republikanske javnosti prema Trampu kao biznismenu koji nije imao prethodno iskustvo u politici definitivno je promijenjen kada je na republikanskim predizborima 2016. godine odnio pobjedu ispred iskusnih republikanskih senatora iz Teksasa i Floride, Teda Kruza i Marka Rubija.

Iako poraženi od strane “novajlije” u politici, Kruz i Rubio su ipak podržali Trampa kao jedinstvenog kandidata Republikanske stranke. Njihov primjer je slijedio i Ben Karson, ali i Rend Pol, senator iz Kentakija, te bivši senator Arkanzasa Majk Hakabi i guverner Nju Džerzija Kris Kristi, što je uz poneki izuzetak bila gotovo jednoglasna podrška Republikanske stranke tada.

Na sljedećim izborima Tramp je kao predsjednik SAD bio viđen za predsjedničkog kandidata i prije samih predizbora u kojima nije imao dostojnog kandidata. Nadmoćno je osvojio nominaciju, a podrška mu je opet stigla od najjačih figura Republikanske stranke.

U kampanji za ovogodišnje predizbore u Republikanskoj stranci pored Trampa učestvovala je Niki Hejli, ali i Ron Desantis, guverner Floride, kao i Vivek Ramasvami, kandidat bez političkog iskustva, a svima im je zajedničko da su dali svoju podršku Trampu, nakon što su se povukli iz trke. Od kandidata za nominaciju Republikanaca samo je Asa Hačinson svoju podršku dao Hejlijevoj kada se povukao iz trke. Takođe, ogromna većina kandidata koji su se povukli prije učešća na samim predizborima je pružila podršku Trampu.

Jedinstvo Republikanaca po pitanju podrške jednom kandidatu bi moglo da donese rezultat

Početkom godine “Business insider” je donio analizu Trampove kampanje u momentu kada još uvijek nije bilo poznato da će on zaista i biti kandidat Republikanske stranke za izbore.

U toj analizi se navodi da sedam guvernera, 18 senatora i više od 90 članova Predstavničkog doma otvoreno podržava Trampa kao kandidat.

Osim predstavnika koji su trenutno na funkcijama, tu su opet Ben Karson, Ričard Grenel, Mark Medous, Edvin Miz, Metju Vitaker i drugi penzionisani predstavnici svih ministarstava i bivši zaposleni u Bijeloj kući.

Ono što je od posebnog Trampovog interesa je podrška Kruza i Rubija, senatora iz Teksasa i Floride, ali i guvernera Floride i Teksasa, Desantisa i Abota, od kojih je posljednji izuzetno bitan zbog problema ilegalnih migracija, koje i po anketama predstavljaju jedan od ključnih problema društva, a takođe su i jedan od najvažnijih faktora u odabiru kandidata.

Do predsedničkih izbora u novembru je ostalo manje od šest mjeseci, kandidati su u mnogim državama izjednačeni i pored Trampovog vođstva u šest od sedam “swing” država, te predstoji žustra borba za svaki glas, piše Euronews Srbija.

Svijet

“NAJVEĆI TRGOVAC MEĐU POLITIČARIMA”: Tramp je ovako opisao ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog

Bivši američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski možda najveći trgovac od svih političara jer svaki put kada dođe u SAD ode sa 60 milijardi dolara.

Tramp je to rekao u subotu u obraćanju na konvenciji republikanaca u Detroitu u američkoj državi Mičigen

– Ali, on je najveći trgovac svih vremena – naveo je Tramp, misleći na Zelenskog, prenio je američki medij American Wire.

vladimir zelenski
FOTO: MICHAEL BUHOLZER / POOL/EPA

Tramp je tvrdio da će moći da riješi sukob u Ukrajini između predsjedničkih izbora u SAD 5. novembra i svog prvog dana u potencijalnom drugom mandatu.

– To ću riješiti prije nego što preuzmem Bijelu kuću kao izabrani predsjednik – obećao je Tramp.

Nastavi čitati

Svijet

“IMAMO DVA PROTIVNIKA, TREBA BITI SPREMAN” Cijeli svijet u strahu zbog Stoltenbergovih riječi

Generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg, izjavio je za britanski Telegraf da članice NATO razmatraju mogućnost stavljanja nuklearnih bojevih glava alijanse u stanje borbene gotovosti.

Neću ulaziti u operativne detalje o tome koliko nuklearnih bojevih glava treba biti u borbenoj gotovosti… ali moramo se konsultovati o ovim pitanjima. To je upravo ono što radimo – piše britanski Telegraf.

Generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg, izjavio je da članice NATO razmatraju mogućnost stavljanja nuklearnih bojevih glava alijanse u stanje borbene gotovosti.

Kako prenosi ovaj list Stoltenberg je objasnio da NATO mora svijetu pokazati svoj nuklearni arsenal kako bi poslao jasan signal neprijateljima Severnoatlantskog saveza.

Stoltenberg je dodao da Kina aktivno ulaže u svoj nuklearni arsenal, koji će, prema njegovim rečima, porasti do hiljadu bojevih glava početkom 2030-ih godina.

I to znači da će NATO, u ne tako dalekoj budućnosti, vjerovatno biti suočen s nečim sa čime se ranije nije suočavao – sa dva potencijalna protivnika sa nuklearnim oružjem, Kinom i Rusijom. I, naravno, to ima svoje posljedice – prenosi list reči Stoltenberga.

Ranije, na Sankt-Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu, predsjednik Rusije, Vladimir Putin, izjavio je da Moskva ne zvecka nuklearnim oružjem. Predsjednik je upozorio da se ne smije olako pristupiti pitanju upotrebe oružja za masovno uništenje.

Scenariji u kojima bi Rusija teoretski mogla da upotrijebi nuklearno oružje navedeni su u ruskoj vojnoj doktrini i u “Osnovama državne politike u oblasti nuklearnog odvraćanja”.

Prema tim dokumentima, to bi bilo moguće u slučaju agresije na Rusiju ili njene saveznike upotrebom oružja za masovno uništenje, ili agresije upotrebom konvencionalnog naoružanja kada je ugroženo postojanje same države, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI OTKRIO PREDUSLOV za mirovne pregovore sa Rusijom

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas na kraju globalne Mirovne konferencije o Ukrajini održane u švajcarskom gradu Birgenštoku da bi Moskva trebalo da se povuče sa ukrajinske teritorije kako bi “već sutra počeli mirovni pregovori”, ali, prema njegovim riječima Rusija i njeno rukovodstvo “nisu spremni za pravedan mir”.

“Zelenski je izjavio da bi prisustvo Rusije na drugom mirovnom samitu o Ukrajini pokazalo ‘njihovu volju za mir, njihovu želju da stave tačku na rat'”, prenosi švajcarski RTS.

Ukrajinski predsjednik, prenosi Tanjug, je ukazao da bi Kina, koja je odbila da učestvuje na mirovnom samitu u Švajcarskoj, trebalo direktno da saopšti Ukrajini svoje mirovne prijedloge umjesto što to čini preko medija, prenosi Ukrinform.

On je zahvalio svim učesnicima mirovnog samita što su zajedno napravili prve korake ka miru, podsjetivši da je na skupu u Birgenštoku učestvovala 101 država i međunarodna organizacija.

Zelenski je posebno naglasio da su svi učesnici podržali teritorijalni integritet Ukrajine.

Nastavi čitati

Aktuelno