Connect with us

Svijet

NIKI HEJLI ĆE GLASATI ZA TRAMPA! Koliko je njen potez značajan za predsjedničku trku?

Bivša ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama i bivša guvernerka Južne Karoline Niki Hejli, u svom prvom javnom nastupu otkako je objavila kraj svoje republikanske kampanje za Bijelu kuću, rekla je da će glasati za bivšeg predsjednika Trampa u njegovom revanšu sa predsjednikom Bajdenom 2024. godine.

Hejlijeva, koja je bila Trampov posljednji rival na izborima unutar Republikanske stranke prije nego što je suspendovala svoju kampanju prije više od dva mjeseca, bila je gost na predavanju u konzervativnom tink tenku u Vašingtonu. Publika joj je tom prilikom postavila pitanje ko je bio čvršći po pitanjima nacionalne bezbjednosti, Bajden ili Tramp.

“Tramp nije bio savršen po ovom pitanju. To sam jasno rekla mnogo, mnogo puta. Ali Bajden je bio katastrofa. Dakle, glasaću za Trampa”, rekla je Hejlijeva.

Uprkos suspendovanoj kampanji, Hejli nastavlja da osvaja do 20 odsto glasova na republikanskim unutarstranačkim izborima dva mjeseca nakon što je okončala svoju kandidaturu. Ovom prilikom je istakla da je za Trampa važno da dopre do njenih birača takođe.

“Trampu bilo pametno da dopre do miliona ljudi koji su glasali za mene i nastavljaju da me podržavaju”, rekla je Hejlijeva

Inače, Niki Hejli je pokrenula svoju predsjedničku kampanju u februaru prošle godine, postavši prvi veliki kandidat koji se suprotstavio Trampu, te koji je svoju kandidaturu najavio tri mjeseca ranije. Ona je ujedno bila i posljednji Trampov rival, boreći se protiv bivšeg predsjednika od predizbora u Nju Hempširu krajem januara do “Superutorka” početkom marta, kada je postalo jasno da će Tramp da osvoji kandidaturu.

“Sada je na Donaldu Trampu da zaradi glasove onih u našoj stranci i van nje koji ga nisu podržali. I nadam se da će to učiniti”, rekla je Hejlijeva dok je izlazila iz trke prije dva mjeseca, piše “Fox News”.

Tramp je i u prošlim kampanjama uspijevao da od protivnika stvori saveznike

Prva kampanja u kojoj je učestvovao Donald Tramp kao kandidat je bila ona pred izbore 2016. godine. Vodeći tešku bitku sa Hilari Klinton, koja je iza sebe imala široku podršku, Tramp je imao žestoke protivnike i u samoj Republikanskoj stranci.

Diskutabilan stav republikanske javnosti prema Trampu kao biznismenu koji nije imao prethodno iskustvo u politici definitivno je promijenjen kada je na republikanskim predizborima 2016. godine odnio pobjedu ispred iskusnih republikanskih senatora iz Teksasa i Floride, Teda Kruza i Marka Rubija.

Iako poraženi od strane “novajlije” u politici, Kruz i Rubio su ipak podržali Trampa kao jedinstvenog kandidata Republikanske stranke. Njihov primjer je slijedio i Ben Karson, ali i Rend Pol, senator iz Kentakija, te bivši senator Arkanzasa Majk Hakabi i guverner Nju Džerzija Kris Kristi, što je uz poneki izuzetak bila gotovo jednoglasna podrška Republikanske stranke tada.

Na sljedećim izborima Tramp je kao predsjednik SAD bio viđen za predsjedničkog kandidata i prije samih predizbora u kojima nije imao dostojnog kandidata. Nadmoćno je osvojio nominaciju, a podrška mu je opet stigla od najjačih figura Republikanske stranke.

U kampanji za ovogodišnje predizbore u Republikanskoj stranci pored Trampa učestvovala je Niki Hejli, ali i Ron Desantis, guverner Floride, kao i Vivek Ramasvami, kandidat bez političkog iskustva, a svima im je zajedničko da su dali svoju podršku Trampu, nakon što su se povukli iz trke. Od kandidata za nominaciju Republikanaca samo je Asa Hačinson svoju podršku dao Hejlijevoj kada se povukao iz trke. Takođe, ogromna većina kandidata koji su se povukli prije učešća na samim predizborima je pružila podršku Trampu.

Jedinstvo Republikanaca po pitanju podrške jednom kandidatu bi moglo da donese rezultat

Početkom godine “Business insider” je donio analizu Trampove kampanje u momentu kada još uvijek nije bilo poznato da će on zaista i biti kandidat Republikanske stranke za izbore.

U toj analizi se navodi da sedam guvernera, 18 senatora i više od 90 članova Predstavničkog doma otvoreno podržava Trampa kao kandidat.

Osim predstavnika koji su trenutno na funkcijama, tu su opet Ben Karson, Ričard Grenel, Mark Medous, Edvin Miz, Metju Vitaker i drugi penzionisani predstavnici svih ministarstava i bivši zaposleni u Bijeloj kući.

Ono što je od posebnog Trampovog interesa je podrška Kruza i Rubija, senatora iz Teksasa i Floride, ali i guvernera Floride i Teksasa, Desantisa i Abota, od kojih je posljednji izuzetno bitan zbog problema ilegalnih migracija, koje i po anketama predstavljaju jedan od ključnih problema društva, a takođe su i jedan od najvažnijih faktora u odabiru kandidata.

Do predsedničkih izbora u novembru je ostalo manje od šest mjeseci, kandidati su u mnogim državama izjednačeni i pored Trampovog vođstva u šest od sedam “swing” država, te predstoji žustra borba za svaki glas, piše Euronews Srbija.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno