Connect with us

Zdravlje

OBRATITE PAŽNJU! Ova pojava može biti znak da vaše kosti postaju slabe

Zdrave kosti ključne su za zdravu i bezbolnu starost i nikad nije prerano ili prekasno da o njima počnete da vodite računa. Kosti često oslabe i postanu krhke bez ikakvih simptoma, a toga postanemo svjesni tek kada dođe do preloma.

“Budući da je slabljenje kostiju često neotkriveno, prvi način na koji ljudi mogu saznati koliko su im kosti zdrave jeste skeniranje gustoće kostiju ili DEXA skeniranje, koje se preporučuje svakoj ženi starijoj od 65 godina, mlađim ženama s rizikom od razvoja osteoporoze i muškarcima starijima od 70 godina”, izjavila je dr Heder L. Hofič za “The Parade”.

“Nažalost, osteoporoza i osteopenija često su tiha stanja. Većina ljudi ne osjeća ništa u svojim kostima sve dok ne dođe do preloma”, upozorila je.

Međutim, prema riječima doktorke Fišman, postoji rani znak da kosti slabe, a to je smanjivanje.

“Dok neki ljudi vjeruju da je smanjenje opsega znak slabljenja kostiju, to je zapravo manje tačan znak od gubitka visine”, napomenula je.

Ako želite da osnažite kosti i usporite njihovo slabljenje, unosite dovoljno kalcijuma. Preporučuje se unos između 1000 i 1300 miligrama kalcijuma svaki dan, u zavisnosti od godina i pola.

Hrana s visokim sadržajem kalcijuma uključuje jogurt, obogaćeni sok od narandže, sardine, losos, tofu i špinat.

“Ako ne unosite dovoljno kalcijuma samo hranom, možete se okrenuti suplementima, u dogovoru sa svojim ljekarom”, napomenula je doktorka Hoflič.

Važan je i unos vitamina D. Ako ne provodite mnogo vremena napolju ili živite na mjestu koje nije sunčano, razmislite o uzimanju dodatka ishrani. Nacionalni instituti za zdravlje preporučuju unos između 600 i 800 mikrojedinica vitamina D dnevno, u zavisnosti od godina i pola.

I na kraju, vježbajte najmanje 30 minuta dnevno. Birajte vježbe poput hodanja, trčanja, dizanja tegova, tenisa i joge.

“Ponekad je moguće povećati gustoću kostiju lijekovima. Postoje lijekovi koji će aktivnije izgraditi gustoću kostiju i lijekovi koji će pomoći da se uspore destruktivni procesi koji dovode do slabljenja kostiju”, objašnjava doktorka Fišman.

Napominje i da djuelotvornost takvih lijekova zavisi od starosti pacijenta i od drugih medicinskih stanja.

Zdravlje

VOĆE I POVRĆE SU IZVOR ZDRAVLJA, ali u nekima od njih ima MNOGO PESTICIDA, evo u kojem!

Među voćem i povrćem koje sadrži najviše pesticida nalaze se jagode, špinat , kelj, jabuke, grožđe, trešnje, breskve i paradajz.

Sada je novo istraživanje pokazalo da jedna jagoda sadrži čak 23 različite vrste pesticida.

– Izloženost pesticidima povezana je sa brojnim lošim efektima na zdravlje, uključujući ometanje hormona, toksičnost za mozak i nervni sistem – rekla je analitičarka Sindi Svenson koja je radila u ovom ispitivanju, prenose mediji.

Nedavno sprovedena studija na Harvardu pokazala je da konzumiranje hrane koja sadrži dosta pesticida može čak da poništi sve dobre efekte koje imaju voće i povrće, poput zaštite od srčanih bolesti.

Svensonova je objasnila da su naučnici utvrdili da je veća toksičnost ukoliko se koristi kombinacija dva ili više pesticida, “a to je alarmantno jer samo jedna jagoda može da ima do 23 različita pesticida”.

Pranje voća i povrća vodom prije jela je u tom smislu obavezno, ali naučnici su nešto ranije otkrili i najbolji način da ove namirnice očistite od pesticida.

Potopite ih u vodu u koju ćete dodati malo sode bikarbone i ostavite da djeluje oko 15 minuta. Nakon toga dobro isperite namirnice.

Politikin magazin

Nastavi čitati

Zdravlje

UKLONITE ŠTETNE MATERIJE! Zašto orase treba potapati u vodu prije jela?

Orasi su veoma nutritivno bogate namirnice, čiji sastojci podržavaju zdravlje srca smanjujući upalu i poboljšavajući nivo holesterola.

Međutim, manje je poznato da je poželjno da se potope u vodu prije jela.

Naime, namakanje oraha prije jela je praksa koju neki ljudi slijede iz različitih razloga, jer se vjeruje da ovaj proces nudi potencijalne zdravstvene prednosti.

Poboljšava varenje
Jedan od glavnih razloga zašto bi trebali potopiti orahe jeste bolje varenje. Orašasti plodovi sadrže inhibitore enzima i fitinsku kiselinu, što nekim ljudima može otežati pražnjenje.

Poznato je da se fitinska kiselina veže za minerale poput kalcijuma i magnezijuma i na taj način smanjuje njihovu apsorpciju u organizmu.

Smanjuje se gorak ukus
Orasi sadrže jedinjenja kao što je tanin, koji doprinosi njihovom gorkom ukusu. Ukoliko ih ostavite u vodi, riješićete se gorčine. Ovo može biti naročito korisno za pojedince koji su osjetljivi na gorke ukuse ili im sirovi orasi nisu ukusni.

Poboljšana apsorpcija hranljivih materija

Potapanje oraha takođe može poboljšati apsorpciju hranljivih materija koje se nalaze u orašastim plodovima. Smanjenjem nivoa fitinske kiseline potapanje može pomoći u oslobađanju vezanih minerala, čineći ih bioraspoloživijima za apsorpciju u probavnom traktu.

Uklanjanje štetnih materija
Još jedna potencijalna korist od potapanja oraha jeste uklanjanje plijesni, bakterija i drugih štetnih materija koje mogu biti prisutne na površini oraha. Vjeruje se da potapanje oraha u vodi s dodatkom soli ili sirćeta pomaže u dezinfekciji i čišćenju oraha, smanjujući rizik od bolesti koje se prenose hranom.

B92

Nastavi čitati

Zdravlje

DA LI NEMIR MOŽE DA IZAZOVE INFARKT? Kardiolog objašnjava posljedice akutnog stresa na srce

Da li zbog stresa može da se doživi infarkt i šta se tačno u tijelu dešava kada trpimo pritiske…

Nerijetko umemo da kažemo nekome ko nas iznervira, uplaši ili nam nanosi bol i patnju da će nam izazvati infarkt. Može li srčani udar zaista da se dobije od stresa?

Šta je zapravo infarkt?
Prvo da ukratko objasnimo šta je to infarkt. Srčani udar ili infarkt (zvanično – akutni infarkt miokarda), predstavlja oštećenje i izumiranje ćelija i tkiva srčanog mišića koje se javlja usljed prekida cirkulacije u njima, tzv. ishemijske nekroze miokarda.

Kardiološkinja Faina Lobžanidze objasnila je za ruski portal “Attention, plus” šta stres može da znači za srce. Stručnjakinja je primetila da nervna rastrojstva, šokovi, izloženost prevelikom pritisku i slično, zaista negativno utiču na funkcionisanje kardiovaskularnog sistema.

“Godinama su ljudi vjerovali i danas vjeruju da je stres uzrok svih srčanih bolesti. U tome ima istine jer su hronični i emocionalni stres faktori rizika za nastanak arterijske hipertenzije i infarkta miokarda”, objasnila je dr Lobžanidze.

“Što se tiče akutnih stresnih situacija, one mogu da dovedu do takozvanog ‘sindroma slomljenog srca’. Po svojim manifestacijama, ovaj sindrom je sličan infarktu miokarda: iznenada se pojavljuje jak bol u grudima, koji može da se proširi na lijevu ruku, vrat, donju vilicu, kao i na leđa i ispod lopatice.

Ali, ako je uzrok srčanog udara začepljenje srčane arterije krvnim ugruškom, onda je u slučaju sindroma slomljenog srca ovo stanje uzrokovano visokim nivoom hormona stresa na miokardu. Pouzdano se može utvrditi šta se dešava tek u bolnici nakon tako ozbiljne intervencije kao što su koronarna angiografija i ehokardiografija”, rekla je kardiološkinja.

Nastavi čitati

Aktuelno