Connect with us

Tržište

Uništeno skoro 35.000 flaša “Šampanjca” (FOTO)

Francuska granična policija uništila je skoro 35.000 flaša gaziranog pića koje je nosilo naziv “Šampanjac”.

Carinski službenici u sjevernoj luci Le Avr rekli su da flaše potiču s Haitija i da sadrže “jarko narandžastu tekućinu”.

Zaplijenjeni su u oktobru 2021. nakon što je carina uočila njihovu etiketu “Voćna kruna Šampanjca”.

Titulu mogu koristiti samo proizvodi od pjenušavih vina iz francuske regije Šampanja.

Naziv je označen prema francuskom sistemu Appellation d’Origine Contrôlée (AOC), koji bi im trebao omogućiti isključivu upotrebu riječi u zemljama koje slijede zakone EU-a o oznakama razlike geografskog porijekla.

Trenutno postoji više od 121 zemlje koje slijede odluku o korištenju imena, prema trgovačkom udruženju Šampanja.

Grčka feta, italijanski parmezan i britanski stilton plavi sir takođe su zaštićeni takvim pravilima.

Francuska carina rekla je da su flaša narandžastog pića bile namijenjene prodaji na francuskom tržištu.

U oktobru 2022. pariški je sud presudio da se flaše trebaju uništiti jer krše propis o AOC-u.

Šarl Gomere, glavni direktor Odbora za šampanjac, rekao je da njihovo uništavanje pojačava važnost odluke.

“Ovakva upotreba pridonosi slabljenju ugleda naziva. Borba protiv zloupotrebe imena Šampanjac započela je 1844. i od tada nije prestala” rekao je Gomere.

Prije nego što je zaplijenjen zbog kršenja naslova “šampanjca”, isti je proizvod bio predmet istrage francuske Uprave za tržišno takmičenje, potrošnju i suzbijanje prevara.

Povučen je zbog prevelike količine benzijeve kiseline – uobičajnog konzervansa koji se koristi u hrani i piću.

Ali uništenje narandžaste gazirane vode nije prvi put da su pića doživjela sudbinu zbog korištenja imena Šampanjac.

U aprilu je u Belgiji na zahtjev Odbora za šampanjac uništeno više od 2000 flaša američkog piva, nazvanog “Šampanjac pivo”, prenosi “BBC“.

Tržište

Evropska centralna banka SMANJILA KAMATNU STOPU

Evropska centralna banka izvršila je danas prvo smanjenje kamatne stope od 2019. godine, uz napomenu da je ostvaren napredak u borbi protiv inflacije, ali i da je ta borba daleko od kraja.

Depozitna kamatna stopa smanjena je na 3,75 odsto sa rekordno visokih četiri procenta. ECB nije dala naznake da li će nakon ovoga uslijediti dalje ublažavanje u julu.

ECB očekuje da će inflacija u prosjeku iznositi 2,2 odsto u 2025. godini, što je više u odnosu na prethodnu procjenu od dva procenta, a što je cilj koji ova institucija želi da postigne.

Inflacija u 20 zemalja koje koriste evro pala je na 2,6 odsto sa više od 10 odsto krajem 2022. godine, uglavnom zahvaljujući nižim cijenama goriva i ublažavanju zastoja u snabdijevanju nakon pandemije.

Ovaj napredak usporio je u posljednje vrijeme i sada izgleda da bi povišena inflacija mogla da traje duže nego što se očekivalo.

“Ne obavezujemo se unaprijed na određeni kamatni kurs”, rekla je predsjednik ECB Kristin Lagard na konferenciji za novinare.

Ona je dodala da su pritisci na cijene i dalje snažni, jer je rast plata povišen i da će inflacija vjerovatno ostati iznad cilja od dva odsto i tokom sljedeće godine.

Nastavi čitati

Tržište

UVOZ ČETIRI PUTA VEĆI OD IZVOZA: BiH najviše uvozila žitarice, meso, vodu..

U BiH je poljoprivredno-prehrambeni sektor tokom devet mjeseci zabilježio deficit u iznosu od 2,6 milijardi KM i povećan je za sedam odsto u odnosu na deficit u ovom industrijskom sektoru u istom periodu 2022. godine, rečeno je u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Deficit je prošle godine iznosio oko 2,4 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom u prva tri kvartala iznosila je 23,9 odsto.

Iz Sektora privrede navedeno je da je vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za devet mjeseci iznosio nešto više od 816 miliona KM, što predstavlja 6,3 odsto ukupnog izvoza BiH, dok je uvoz iznosio oko 3,4 milijarde KM, sa učešćem od 16,1 odsto u ukupnom uvozu zemlje.

Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri BiH u razmjeni za pomenuti period su zemlje Cefte i EU i to Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Njemačka, kada je riječ o izvozu, dok se najviše uvozilo iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije.

Kada se posmatra struktura izvoza u prva tri kvartala, iz Komore su istakli da vrijednosno najveći udio u izvozu poljoprivredno-prehrambenog sektora čine mlijeko i razni mliječni proizvodi i jaja koji su se najviše izvozila u Crnu Goru, Hrvatsku, Makedoniju, te Srbiju.

Tu su još i med koji čini 12,9 odsto ukupnog izvoza ovog sektora, proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi koji su se najviše izvozili u Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Crnu Goru, a predstavljaju 12,6 odsto ukupnog izvoza.

Jestiva biljna ulja čine 12,5 odsto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenog sektora, a vodeće zemlje izvoza su Austrija, Izrael, Njemačka i Srbija, bezalkoholna, alkoholna pića i vode su se najviše izvozili u Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru i predstavljaju 9,6 odsto ukupnog izvoza ovog sektora.

“Ako posmatramo strukturu izvoza količinski, najveći udio u izvozu čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode – 26,2 odsto ukupnog izvoza, mlijeko i razni mliječni proizvodi, jaja, med 13,6 odsto, te jestiva biljna ulja i masnoće 9,8 odsto ukupnog izvoza”, istakli su iz Komore.

Analizirajući izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, iz Komore naglašavaju da je značajni rast izvoza vrijednosno zabilježen kod mlijeka i mliječnih proizvoda i to za 21,8 odsto, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda za 18,8 odsto, u konditorskom sektoru, kod proizvoda keks i vafli 32,8 idsti, te bezalkoholnih i alkoholnih pića 16,2 odsto.

“Kada govorimo o padu izvoza u prvih devet mjeseci najveći pad vrijednosno zabilježen je kod voća i orašastih plodova i to za 28,9 idsti, te šećera i proizvoda na bazi šećera 26,2 odsto”, rekli su iz Komore.

Prema strukturi grupa proizvoda, vrijednosno najveći udio u uvozu poljoprivredno-prehrambenog sektora čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode sa 12 odsto ukupnog uvoza, dok su vodeće zemlje uvoza Hrvatska, Srbija, Slovenija i Mađarska.

U velikim količinama uvozilo se meso i klaonički proizvodi 10,8 odsto ukupnog uvoza ovog sektora, a vodeće zemlje uvoza su Italija, Holandija, Poljska, Austrija, Njemačka, zatim razni prehrambeni proizvodi i dodaci prehrani /9,5 odsto ukupnog uvoza, vodeće zemlje uvoza Srbija, Hrvatska, Slovenija/, kao i proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi koji čine 7,7 odsto ukupnog uvoza, dok su vodeće zemlje uvoza Srbija, Hrvatska, Turska i NJemačka.

Količinski posmatrano, najviše su se uvozile žitarice, i to 20,8 odsto ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenog sektora, zatim bezalkoholna, alkoholna pića i vode 19 odsto, te hrana za životinje i preparati koji se koriste u ishrani životinja 21,1 odsto ukupnog uvoza.

Kada se analizira ukupna vrijednost spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenog sektora za tri kvartala ove godine, primjetan je rast obima spoljnotrgovinske razmjene za pet odsto u odnosu na referentni period godinu ranije.

“Ovo povećanje obima odnosi se samo na vrijednost, a ne na količinu, jer ukoliko sagledamo spoljnotrgovinsku razmjenu količinski u odnosu na isti vremenski period u 2022. godini primjećujemo pad od 1,7 odsto”, zaključuju u Spoljnotrgovinskoj komori.

(Srna)

Nastavi čitati

Tržište

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE NAFTE: Rastu cijene barela, trgovci zabrinuti

Raste cijena nafte zbog rata u Izraelu.

Cijene nafte danas su na međunarodnim tržištima porasle iznad 93 dolara pošto su trgovci zabrinuti zbog signala iz Izraela o neposrednoj invaziji na Gazu, koja bi mogla da proširi sukob na Bliskom istoku i ugrozi snabdijevanje.

Na londonskom tržištu cena barela posle podneva bila je viša za 88 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 93,26 dolara. Na američkom tržištu, barel sa isporukama u novembru trgovao se za 95 centi više od 90,32 dolara. Aktivnije se trgovalo buradima sa rokom isporuke u decembru, po cijeni od 89 centi, sa 89,26 dolara.

Cijene su juče oštro oscilirale pošto je zabrinutost oko snabdevanja zbog sukoba između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas nakratko ugušena najavom da će SAD ublažiti sankcije Venecueli i dozvoliti da se njena nafta vrati na svjetska tržišta.

Vašington je izdao šestomjesečnu dozvolu za transakcije sa venecuelanskim energetskim sektorom nakon što su se vlada u Karakasu i opozicija dogovorili o izborima 2024. godine. Ali Venecueli će biti potrebno vrijeme da poveća proizvodnju, zbog slabih investicija u sektoru.

Krajem godine ponovo je preovladala zabrinutost oko snabdevanja sa Bliskog istoka, nakon talasa protesta u arapskim zemljama, Iranu i Turskoj zbog napada na bolnicu u kojem je poginulo skoro 500 ljudi. Tel Aviv je najavio kopnenu invaziju na Gazu, a izraelski ministar odbrane Joav Galant rekao je vojnicima u blizini granice u četvrtak da će uskoro videti palestinsku enklavu “iznutra”, što ukazuje na skoru vojnu operaciju. Strah od sukoba dodatno je podstakla najava Pentagona da su SAD presrele rakete ispaljene iz Jemena prema Izraelu preko Crvenog mora.

“Cijene nafte su značajno porasle od juče zbog naznaka neminovne izraelske kopnene ofanzive u Pojasu Gaze. U Londonu se barel vratio na 93 dolara. Međutim, situacija sa snabdijevanjem se do sada nije promijenila”, napisali su analitičari Komercbanke u bilješci o petak.

U prilog cijenama govore i procene većeg manjka ponude u četvrtom tromjesječju, nakon što su vodeći proizvođači Saudijska Arabija i Rusija odlučile da do kraja godine stave manje barela na tržište. Niske zalihe, posebno u SAD, za njih su dodatni podsticaj, prenosi Index pisanje Hine.

Vašington planira da kupi šest miliona barela sirove nafte u decembru i januaru kako bi popunio iscrpljene strateške rezerve, saopštilo je juče Ministarstvo energetike. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) je zasebno izvijestila da je barel naftne korpe njenih članica u četvrtak pao za 83 centa na 93,63 dolara.

Nastavi čitati

Aktuelno