Takozvani bijeli hljeb, odnosno mogućnost da izabrani ili imenovani funkcioneri i nakon isteka mandata imaju plaćenu višemjesečnu naknadu u istom iznosu koju su imali tokom svog mandata i ove godine će i te kako biti privlačna za te funkcionere, a Nezavisne saznaju da je već devet doskorašnjih poslanika u Narodnoj skupštini RS podnijelo zahtjev za ovaj benefit.
„Nezavisne“ nezvanično saznaju da su to: Milan Tubin, Miladin Stanić, Duško Ivić, Mirko Sovilj, Goran Jerinić, Radenko Čupić, Pero Petrović i Nedeljko Glamočak.

Oni su se na taj način pridružili Nevenki Marilović, koja je, zanimljivo, svega 15-ak dana bila narodni poslanik, jer je tek krajem oktobra 2022. godine, ušla u Narodnu skupštinu umjesto Kostadina Vasića, kome je Centralna izborna komisija BiH poništila poslanički mandat. Podsjećamo, Marilovićeva je odmah nakon polaganja zakletve podnijela Administrativnoj komisiji NS RS zahtjev za zasnivanje profesionalnog statusa koji će joj omogućiti pravo na „bijeli hljeb“.

Poslanici se odlučuju na ovaj korak zbog činjenice da će tokom šest mjeseci nerada imati primanja kao da su i dalje u foteljama, tačnije oko tri hiljade KM mjesečno.

„Po Pravilniku o platama i naknadama, imenovano lice ima pravo na bruto platu i po prestanku funkcije u trajanju do šest mjeseci. Bruto plata narodnog poslanika u stalnom radnom odnosu, s porezima i doprinosima, iznosi 4.910,40 KM“, rekli su za „Nezavisne novine“ iz NS RS.

Osim pomenutih, još 20-ak poslanika bivšeg saziva ima ovu mogućnost, ali treba napomenuti da to ne znači da će je svi oni i iskoristiti.

„Budući da radna tijela 11. saziva još nisu formirana, pa tako ni Administrativna komisija koja donosi odluku, zahtjevi narodnih poslanika o ostvarenju ovog zakonskog prava tek su počeli da stižu“, kazali su iz NS RS.

Poslanici na svim nivoima (RS, FBiH, BiH) imaju pravo na „bijeli hljeb“. Ali, istu privilegiju mogu iskoristiti i predsjednici, premijeri, ministri, savjetnici ili drugi koji su izabrani. Ovaj benefit može se zatražiti čak i ako je funkcioner svega jedan dan proveo u mandatu, kao i oni koji su smijenjeni sa svojih pozicija.

Iako je do sada više puta traženo da se ovo pravo u potpunosti ukine, jer je, kako tvrde predlagači, nepravedno prema građanima koji su nezaposleni i nemaju nikakva primanja, to nije i zaživjelo u Republici Srpskoj, te i većem dijelu BiH.

Jedan od onih koji se trudio da „bijeli hljeb“ postane prošlost je i Milan Petković, potpredsjednik Ujedinjene Srpske i poslanik u Predstavničkom domu PS BiH, koji za „Nezavisne“ kaže da radnici u drugim djelatnostima nemaju ovakva prava.

„Niko nema pravo na šest mjeseci takvog rada. Takođe, radnicima kojima istekne ugovor o radu na određeno vrijeme prestaju sva prava iz radnog odnosa. Smatrao sam da i političari imaju jednu vrstu ugovora na određeno vrijeme“, kaže Petković, koji je ipak uvjeren da bi se ovdje nešto moglo promijeniti čak i u ovom sazivu.

„Mislim da je sazrela svijest političara i mojih kolega da se to pravo ukine. Mislim da bi idealno bilo u prvoj godini mandata da se krene u priču, posebno jer to nije ni izborna godina, da bi svi znali da neće više imati pravo na to. Jedno rješenje, koje sam takođe predlagao, jeste da ta naknada traje najduže mjesec dana, jer to je dovoljno da oni koji očekuju mandat ili posao na drugoj poziciji povežu radni staž“, istakao je Petković.

Dok političari zadovoljno trljaju ruke zbog benefita, zaposleni u BiH koji ostanu bez posla, da bi ostvarili pravo na jednogodišnju novčanu pomoć od države, moraju da imaju najmanje 15 godina radnog staža. Oni koji godinama prate ovu problematiku ističu da bi političari morali da se solidarišu s građanima i da usklade svoja primanja, kao i privilegije poput „bijelog hljeba“, sa stanjem u državi.

Prilikom rasporeda budžeta trebalo bi da imaju isti pristup i ka drugim kategorijama stanovništva. Generalno, u izazovnim vremenima treba da se odnose prema javnom budžetu kao dobri domaćini i novac troše efikasno i ekonomično, uz određene uštede. Tu treba da počnu s privilegijama“, kaže za „Nezavisne“ Ana Lučić iz Centara civilnih inicijativa (CCI).

Ono što je činjenica, trenutno u BiH nije ograničeno koliko puta jedna osoba može koristiti ovo pravo. Treba istaći i da su do sada tri kantona u FBiH ukinula ovo pravo, a to su Tuzlanski, Unsko-sanski i Kanton Sarajevo.

Nezavisne