Connect with us

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ “Banjaluka u ovom periodu dobila drugi potpuno afirmativni pozitivni zaokret” (FOTO, VIDEO)

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je za portal srpskacafe.com i emisiju Banjalučka hronika Elta televizije da je uprava Cepter hotela pokušavala 15 godina da razriješi pitanja koja se tiču hotela Palas.

– Tri godine je bilo razriješavanje imovinsko pravnih pitanja, razriješavanje svih Gordijevih čvorova da bi došli samo u onu situaciju od prošle godine, a to je da porušimo onu ruševinu, ono ruglo i onaj stari hotel Palas i da došemo u situaciju da možemo početi raditi. Onda godinu dana projekta, projekat je koštao million i dvjesto hiljada maraka, plus dvjesto hiljada evra rješenje, 22 miliona je koštao projekat. Da objasnim koliko je to veliki projekat, kada smo nosili u MUP ta protivpožarnu saglasnost, pa morate nositi u elektro za tu saglasnost, pa u toplane za saglasnost za grijanje, dakle sve te saglasnosti trebaju da bi dobili građevinsku dozvolu, projekat je vožen u dva kombija, ta cijena projekta, rušenje je koštalo dva miliona, projekat dva, znači četiri miliona da porušite i da imate papire i onda kređe gradnja na današnji dan 1. oktobra, sto jedan metar visine, 40 hiljada kvadratnih metara, hiljadu mjesta kongresna dvorana, pet zvjezdica, velnes centar, spa centar, restorani i sve to rade naše domaće kompanije. Najveći objekat u istoriji Republike Srpske, najluksuzniji, po svim svjetskim standardima, rekao je Stanivuković.

Istakao je da je Banjaluka u ovom periodu dobila drugi potpuno afirmativni pozitivni zaokret i period upotpunjen najvećim parkovima, spomenicima, najvećim kružnim tokovima, razdobljem zlatnog bana Tise Milosavljevića, vidikovcem, centralnim spomen –  obilježjem.

– Imali ste kritiku da je Ćirilični park betonizacija. Ćirilični park je devet hiljada kvadrata, i mi smo na devet hiljada kvadrata uradili pješačku stazu površine 200 kvadrata. Da li je staza od 200 kvadrata betonizacija na zelenilu od devet hiljada? Apsolutno to ne stoji, moramo da znamo prije nego što pričamo. Kad mi kažemo park Tvrtko I Kotromanić, park u tom kontekstu nije samo trava, nego to su skverovi, trgovi, to su gradski parkovi gdje je igra zelenila uz popločanje, fontanu i spomenik. Tako je svugdje u svijetu. Pa su me kritikovali kakav je to park na kružnom toku, takvih 30 primjera imate u Barseloni, 50 primjera u Parizu, 17 primjera u svim gradovima Evrope. Ono nije kružni tok, ono je ogromna raskrsnica u obliku kruga, ali svojom veličinom prevazilazi koncept tog kružnog toka. Svi kažu mi pravimo trg, ono nije trg, ono je koncept između trga i parka, to je park Tvrtko I Kotromanić, park knjige, Park oslobođenja, Ćirilični park, pravi park je Park Mladen Stojanović. Čak i on je na samoj granici da je pravi park, pravi park po definiciji je Gradski park. Mi smo u ovom gradu radili te plemenite zone, tematske zone koje jesu parkovi kako se na kraju kolokvijalno može reći, ali prostorom bi pravu definiciju mogli staviti skverovi, istakao je gradonačelnik Banjaluke.

Foto: SrpskaCafe

Stanivuković je rekao da je činjenica da je grad morao da uplati sredstva da bi se nastavila izgradnja centralnog spomen obilježja politička i bezobrazna priča Vlade RS  i Palate predsjednika.

– Na kraju grad je uradio što nije trebao da uradi, što nije naša nadležnost. Trideset godina to nije bilo pokrenuto, 30 godina nije bilo idejnog rješenja, nije bilo ništa. Uradimo idejno rješenje, međunarodno, damo 100 hiljada evra, napravimo projekat koji je prezahtjevan, nađemo imovinu vrijednu 12 miliona u centru grada, raspišemo nabavku, izaberemo izvođače i sve u taj process mi smo dali preko deset miliona. Kaže Vlada naš posao je da finansiramo i kako se krenulo praviti – nema novca, i mi damo pola miliona jer moramo dati avans. Pa opet malo, opet Vlada ni million, i onda Vlada krene nešto uplaćivati, Palata predsjednika da bi smo kroz možda osam, devet mjeseci gradnje došli doslovno do toga da se dva miliona jednom uplatilo i posljednjih, jedno četiri, pet mjeseci ni feninga. Danas je dug ustanova Republike Srpske preko dva miliona – kazao je Stanivuković.

Naglasio je da su za vrijeme njegovog mandata otvoreni vrtići u Kuljanima, Debeljacima, na Paprikovcu, u Novoseliji i Boriku, što je preko petsto mjesta.

– Mi smo sada uvećali subvencije na 150 maraka, jesu i privatnici povećali, sad ćemo mi na 200, i doći do 250 – 275, znači napravićemo jednu ekonomsku vrijednost. Znači, ovako ćemo ići, ekonomska cijena koštanja vrtića je 435, 375, 410 maraka, nađe se, znači po ekonomskoj cijeni Centra za predškolsko i privatnih, nađe se neka srednja vrijednost, znači nekih 400 maraka. Javni vrtić košta 165 maraka, 400 minus 165, e taj iznos, recimo 250 maraka mi dajemo i šta roditelja briga ako mu je 250 KM javni i 250 privatni, znači on dobije tu jednakost, što znači da mu mi nadoknađujemo onu razliku od 165 do 400, do te ekonomske. To je koncept koji zastupamo, koji ćemo sprovesti i u koji vjerujemo. Razumjeli ste me, 20 vrtića privatnih prosječna ekonomska vrijednost je 400 maraka, evo 150 maraka da je javni, zaokružujem, 150 maraka da je razlika ta, to mi plaćamo. Mi planiramo da potpuno izjednačavanje bude u narednih šest mjeseci, dodao je Stanivuković.

 

SrpskaCafe

Banjaluka

ĐACI IZ BANJALUKE prikupili skoro 12.000 KM za Roditeljsku kuću „Iskra“ i BOLESNOG DJEČAKA!

U moru sumornih vijesti o podjelama, krizama i nebrizi, ponekad se pojavi priča koja podsjeti da empatija još nije potrošena. Ovog puta, došla je iz školske učionice – i to od onih najmlađih. Uvremenu kada nas svakodnevno zapljuskuju loše vijesti, slika iz Osnovne škole „Georgi Stojkov Rakovski“ u Banjaluci djelovala je gotovo ljekovito. Djeca nižih razreda, uz podršku svojih učiteljica, roditelja i škole, organizovala su prošle sedmice svoj prvi Novogodišnji humanitarni sajam pod nazivom „Djeca za djecu“ događaj koji je pokazao da se solidarnost može učiti, ali i živjeti, od najranijeg uzrasta.

Školski hodnici pretvoreni su u male kreativne radionice. Na štandovima su se našle rukotvorine koje su djeca sama pravila – ukrasi, čestitke i sitnice nastale iz igre, mašte i iskrene želje da pomognu. Roditelji su u velikom broju došli da podrže ovu ideju, a atmosfera je više ličila na zajednički praznik nego na klasičan školski događaj.

Rezultat te večeri bio je više nego simboličan. Prikupljeno je skoro 12.000 konvertibilnih maraka, s tim što je sajam bio produžen na još par dana tako da je taj iznos sigurno i mnogo veći, a sav prihod biće doniran u humanitarne svrhe – Roditeljskoj kući „Iskra“ iz Banjaluke i dječaku Relji Bokanu, koji boluje od rijetkog oboljenja i trenutno se, uz pomoć Fonda solidarnosti „Duša djece“, liječi u inostranstvu. Ova sredstva biće dodatna podrška njegovim roditeljima u borbi za bolju i sigurniju budućnost njihovog djeteta. Direktorica Fonda solidarnosti „Duša djece“ Jasminka Vučković istakla je da je riječ o gestu koji ima daleko veći značaj od same novčane pomoći.

– Ovo je divan gest. Zahvaljujem se djeci, roditeljima, školi i upravi jer svi mi možemo dati bar malu podršku onima koji to zaslužuju – poručila je Vučković, naglašavajući koliko je važno razumijevanje i bliskost sa porodicama djece koja boluju od rijetkih bolesti.

– Nemojte ih žaliti, jer oni su veliki, veći od svih nas koji ‘mislimo da imamo probleme’. Oni zaslužuju divljenje i podršku – dodala je, ističući da će prikupljeni novac otići u prave ruke.

Sličnu poruku uputila je i Ljiljana Simurdić, predsjednica Udruženja „Iskra“, koje godinama pruža smještaj i podršku roditeljima djece oboljele od malignih bolesti dok se liječe u Banjaluci.

– ‘Iskra’ svakog mjeseca iznova balansira između velikih troškova i velikih potreba. Ali zahvaljujući ljudima koji vjeruju u našu misiju, ova kuća i dalje svijetli – navela je Simurdić.

Posebno je zahvalila djeci, roditeljima i rukovodstvu škole, ističući da u „Iskri“ svaki dan počinje istom nadom – da će djeca imati bar malo predaha od onoga što prolaze, a roditelji djelić osjećaja doma, iako su daleko od svog.

Ideju humanitarnog sajma podržali su Savjet roditelja i uprava škole, uz želju da ovaj događaj preraste u tradiciju. Ne samo kao priliku da djeca pokažu talenat i kreativnost, već kao lekciju koja se ne nalazi u udžbenicima – da solidarnost nije apstraktan pojam, već konkretan čin.

U društvu koje često zakazuje kada je najpotrebnije, najmlađi đaci OŠ „Georgi Stojkov Rakovski“ su nas krajem prošle sedmice podsjetili na jednostavnu istinu: promjene ne moraju uvijek početi velikim riječima i politikama. Ponekad je dovoljno nekoliko dječijih ruku, malo boje, kartona i – mnogo srca.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUKA SPREMA ŽURKU ZA NAJMLAĐE! Za Dječiju novu godinu pripremljena sjajna zabava

Tradicionalni doček dječije Nove godine, uz Djeda Mraza, svečano odbrojavanje i bogat muzički program biće organizovan i ove godine 31. decembra u Parku „Petar Kočić“.Демографски подаци

Program proslave počinje u 11.00 i trajaće do 13.00 časova.

Za mališane, kao i njihove roditelje pripremljen je najveseliji program u kojem će, između ostalog, učestvovati: Dječiji hor „Vrapčići“, Đurđevdanske zvjezdice, hor „Mali princ“, Učesnici festivala „Mali kompozitor“ i „Dječije carstvo“, plesni klubovi „Blok“, „Gema“ i „La tambora BL“, DIS teatar, „Ježurko“ i još mnogi drugi učesnici. Tradicionalno, baš kao i ranijih godina, u podne će biti organizovano odbrojavanje, uz Djeda Mraza i baku Mrazicu.

Nastavi čitati

Banjaluka

NIŠTA OD NOVOGODIŠNJEG VATROMETA: Stanivuković najavio uvođenje oštrih mjera zbog zagađenja vazduha

Novogodišnjeg vatrometa na Trgu Krajine u Banjaluci neće biti, jer pirotehnika dodatno narušava kvalitet vazduha. Uz to, ugradnja filtera u sve dimnjake će biti obavezna, a gradska vlast će se potruditi da nabavi električne autobuse za gradski prevoz.

Ovo su samo neke od mjera, koje je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najvaio zbog povećane zagađenosti vazduha.

Sve ove mjere će biti na dnevnom redu vanredne sjednice Skupštine Grada, koju , kako poručuje gradonačelnik, treba sazvati hitno.

– Kada je riječ o najvažnijoj temi, ne samo u našem gradu, već i u cijeloj zemlji – kvalitetu vazduha, želim jasno da kažem: čujemo vašu zabrinutost, vidimo i razumijemo svako vaše pitanje, kritiku i sugestiju – poručio je Stanivuković.

Dodaje da se danima u Gradskoj upravi održavaju intenzivni sastanci sa stručnjacima, te da je situacija ozbiljna, pa je primoran da uvede nove mjere.

– Filteri na dimnjacima svih individualnih i kolektivnih ložišta biće obavezni. Po utvrđivanju konačne cijene, razmotrićemo mogućnost njihovog subvencionisanja. Ovo je neophodna mjera kako bismo direktno smanjili emisije iz individualnih ložišta, koja tokom zime imaju najveći uticaj na zagađenje – poručuje Stanivuković.

Tokom novogodišnjih praznika nećemo koristiti pirotehniku, odnosno vatromet, jer je dokazano da ona dodatno narušava kvalitet vazduha. Apelujem i na sugrađane da postupe isto. Radićemo i na uvođenju električnih autobusa i na povećanju subvencija za javni prevoz, kako bismo smanjili broj automobila u saobraćaju. Insistiraćemo na pooštravanju tehničkih pregleda motornih vozila. Uz strože kontrole emitera gasova, biće pojačane i inspekcije svih potencijalnih zagađivača – bez izuzetaka – kategoričan je gradonačelnik Banjaluke.

Nastavljamo izgradnju zelenih barijera i drvoreda, kao i širenje sistema daljinskog grijanja – dodao je Stanivuković.

Ovaj set mjera će, kako navodi, predložiti na posebnoj sjednici Skupštine Grada, “koja mora biti zakazana po hitnom postupku”.

– Želim jasno da naglasim: ni u prethodnim godinama nismo sjedili skrštenih ruku. Grad Banjaluka je kontinuirano sprovodio mjere koje doprinose čistijem vazduhu – od sadnje hiljada stabala, formiranja zelenih barijera i novih drvoreda, do promocije električnih bicikala, trotineta i javnog prevoza, kao i izgradnje novih parkova, biciklističkih staza i unapređenja urbane mobilnosti – istakao je Stanivuković.

Napominje da osim geografskog položaja Banje Luke i kotline u kojoj se nalazi, jedan od najvećih problema nastao je nakon izgradnje hidrocentrale u Bočcu, kada je narušeno prirodno strujanje vazduha.

– Ipak, to ne može i ne smije biti izgovor da ne djelujemo. Moramo tražiti konkretna rješenja koja imaju samo jedan cilj: čist vazduh – poručio je gradonačelnik Banjaluke.

Kako je naglasio – Banjaluka je spremna da, “uz jasnu volju na republičkom nivou i u saradnji sa nadležnim institucijama”, radi na sistemskim i dugoročnim rješenjima.

– Čist vazduh nije pitanje politike, već pitanje zdravlja. Banja Luka mora i može biti grad u kojem se diše punim plućima – ne samo zbog nas danas, već i zbog generacija koje dolaze – zaključio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno