Cijene nafte tipa Brent premašile su 80 dolara za barel, nakon napada SAD na nuklearne objekte Irana, prenosi agencija Bloomberg.

“Cijena nafte je naglo skočila nakon što su Sjedinjene Države izvele napad na tri ključna iranska nuklearna objekta i zapretile novim udarima, čime je dodatno produbljena kriza na Bliskom istoku i izazvani bojazni da bi isporuke energenata iz regiona mogle biti ugrožene. Cijena nafte tipa Brent porasla je za 5,7 odsto i dostigla 81,4 dolara po barelu”, navodi se u saopštenju.

Prema mišljenju stručnjaka, ako Iran u znak odmazde zatvori Hormuški moreuz čak i na jedan dan, cijena nafte mogla bi naglo skočiti na 120 ili čak 150 dolara po barelu.

Moguće zatvaranje Hormuškog moreuza od strane Teherana neće poštedjeti Sjedinjene Države, već će dovesti do “globalnog naftnog šoka“, izrazio je šef Ruskog fonda za direktna ulaganja, specijalni predstavnik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju, Kiril Dmitrijev.

“Cijene nafte rastu širom svijeta. Zatvaranje Hormuškog moreuza neće poštedjeti Sjedinjene Države. Niko nije imun od globalnog naftnog šoka – cijene nafte će porasti“, napisao je Dmitrijev na Iksu.

SAD su u noći 22. juna izvele napade na tri iranska nuklearna objekta — u Natanzu, Fordu i Isfahanu. Prema izjavama Vašingtona, napad je bio usmjeren na uništavanje ili ozbiljno slabljenje nuklearnog programa Irana.

Prema riječima američkog predsjednika Donalda Trampa, Teheran mora pristati da “okonča ovaj rat“, inače će se suočiti sa mnogo težim posljedicama. Uprkos tome, potpredsjednik SAD Džej Di Vens je izjavio da se SAD ne nalaze u ratnom stanju s Islamskom Republikom, iako su napade u Iranu tamošnje vlasti ocijenile kao varvarske i zločinačke.

Ministar spoljnih poslova Irana Abas Arakči je istakao da “vrata diplomatiji uvijek moraju biti otvorena, ali sada… nije takav trenutak“. Prema njegovim riječima, upravo su SAD izdale diplomatiju. Iran će preduzeti sve neophodne mjere kako bi zaštitio svoju bezbjednost i nacionalne interese, zaključio je on, a prenosi Sputnjik.

Bosna i Hercegovina ima skoro najgori ekonomski rast od zemalja kandidata za prijem u Evropsku uniju, pokazuju zadnji podaci Evropske komisije.

Kako se navodi u ovom izvještaju, realni rast BDP-a u BiH porastao je na 2,7%, dok je međugodišnji rast prema preliminarnim procjenama 1,7 odsto.

Tako je jedino Sjeverna Makedonija imala slabiji rast, koji je u zadnjem kvartalu prošle godine iznosio 0,9 odsto, a u prvom kvartalu ove 1,2 odsto.

Crna Gora je u posljednjem kvartalu prošle godine imala rashod od 4,3 odsto, a u prvom ove godine 4,4 odsto.

Albanija je takođe imala veći rast od BiH. U zadnjem kvartalu 2023. godine on je iznosio 3,8 odsto, a u prvom ove godine 3,6 odsto.

Što se tiče Srbije, ona je imala rast od 3,8 odsto u zadnjem kvartalu prošle godine, a 4,7 odsto u prvom kvartalu ove.

“U pogledu rashoda, glavni pokretač rasta bilo je snažno povećanje bruto investicija za 49,8%, doprinoseći 7,5 poena do rasta. Međutim, nema informacija u kojoj mjeri je ovo povećanje bilo vođeno stalnim ulaganjem, zalihama ili statističkim odstupanjima. U isto vrijeme, pad izvoza, koji je počeo u drugom kvartalu 2023. godine, produbljen je na 14,9% u odnosu na isti period prethodne godine. Privatna potrošnja, obično glavni izvor rasta, porasla je za 2,7% u odnosu na isti period prethodne godine, doprinoseći 2,2 odsto do ukupnog rasta proizvodnje”, piše u izvještaju Evropske komisije.

Dalje se navodi da je rast uvoza nakon toga postao pozitivan poslije tri uzastopna kvartala smanjenja.

“Proizvodnja u industriji, koja je oko 20% ukupne bruto dodate vrijednosti, opala je već sedmi uzastopni kvartal. Za 2023. godinu, privremeni podaci ukazuju na rast proizvodnje od oko 1,6% u 2023. godini, u poređenju sa 3,9% godinu dana ranije”, dodaje se, između ostalog, u ovom izvještaju.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, kaže za “Nezavisne novine” da se Bosna i Hercegovina suočava s nizom strukturnih izazova koji koče njen ekonomski rast, čineći je jednom od zemalja s najnižim rastom među kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji.

“Postavlja se pitanje zašto je to tako. Razlozi su mnogobrojni i kompleksni. Prvo, politička nestabilnost i složenost sistema u BiH značajno usporavaju sprovođenje reformi. Sporost u donošenju odluka, česta politička previranja i nedostatak koordinacije između različitih nivoa vlasti, naročito u komunikaciji kantonalnih s federalnim ministarstvima, onemogućavaju stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja koje bi moglo podstaknuti investicije i ekonomski rast. Drugo, BiH se suočava s velikim deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni. Struktura ekonomije je takva da je u velikoj meri zavisna od uvoza, dok je izvozna baza slaba i nedovoljno diverzifikovana. Treći faktor je smanjena potražnja iz EU, koja je najveći trgovinski partner BiH. Ekonomske turbulencije unutar EU, kao i globalni ekonomski izazovi, utiču na smanjenje izvoza iz BiH. Ovo dodatno otežava situaciju, jer slabija tražnja iz EU znači manje prihoda za domaće kompanije koje već imaju problema s konkurentnošću”, naveo je Pepić.

Dodao je da bi Evropska unija trebalo aktivnije da podržava BiH, ne samo kroz finansijsku pomoć, već i kroz tehničku, te prenos znanja kako bi se unaprijedili administrativni kapaciteti i efikasnost vlasti.

“Kako doći do boljih rezultata? Prvo, potrebno je jačati političku stabilnost i unaprediti vladavinu prava. Ovo bi stvorilo povoljnije poslovno okruženje i privuklo strane investicije. Drugo, nužno je raditi na diverzifikaciji ekonomije i unapređenju izvozne baze. Takođe, potrebno je jačati regionalnu saradnju i bolje iskoristiti prednosti koje donosi blizina velikih tržišta poput EU. Za kraj, BiH mora raditi na unapređenju infrastrukture i obrazovnog sistema kako bi stvorila uslove za dugoročni održivi rast”, objasnio je Pepić.

Ekonomista Igor Gavran istakao je da ovo, nažalost, i nije iznenađenje, s obzirom na to koliko se već dugo praktično ništa ne preduzima ni na ekonomskom reformama ni na podršci privredi ni na privlačenju ulaganja.

“U EU integracijama smo također zadnji u regiji, dok istovremeno odbacujemo i poklone, odnosno novac koji nam EU nudi bespovratno jer nam vlasti nisu u stanju usaglasiti čak ni trivijalna pitanja poput pozivnog broja za hitne situacije. A da o političkoj nestabilnosti i destrukciji i ne govorimo. Jednostavno, ovi statistički podaci su realan pokazatelj stanja i skoro da je veće iznenađenje da rasta uopšte ima nego da je tako nizak”, zaključio je Gavran.

Nezavisne novine

Evropska centralna banka izvršila je danas prvo smanjenje kamatne stope od 2019. godine, uz napomenu da je ostvaren napredak u borbi protiv inflacije, ali i da je ta borba daleko od kraja.

Depozitna kamatna stopa smanjena je na 3,75 odsto sa rekordno visokih četiri procenta. ECB nije dala naznake da li će nakon ovoga uslijediti dalje ublažavanje u julu.

ECB očekuje da će inflacija u prosjeku iznositi 2,2 odsto u 2025. godini, što je više u odnosu na prethodnu procjenu od dva procenta, a što je cilj koji ova institucija želi da postigne.

Inflacija u 20 zemalja koje koriste evro pala je na 2,6 odsto sa više od 10 odsto krajem 2022. godine, uglavnom zahvaljujući nižim cijenama goriva i ublažavanju zastoja u snabdijevanju nakon pandemije.

Ovaj napredak usporio je u posljednje vrijeme i sada izgleda da bi povišena inflacija mogla da traje duže nego što se očekivalo.

“Ne obavezujemo se unaprijed na određeni kamatni kurs”, rekla je predsjednik ECB Kristin Lagard na konferenciji za novinare.

Ona je dodala da su pritisci na cijene i dalje snažni, jer je rast plata povišen i da će inflacija vjerovatno ostati iznad cilja od dva odsto i tokom sljedeće godine.