U BiH je poljoprivredno-prehrambeni sektor tokom devet mjeseci zabilježio deficit u iznosu od 2,6 milijardi KM i povećan je za sedam odsto u odnosu na deficit u ovom industrijskom sektoru u istom periodu 2022. godine, rečeno je u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Deficit je prošle godine iznosio oko 2,4 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom u prva tri kvartala iznosila je 23,9 odsto.

Iz Sektora privrede navedeno je da je vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za devet mjeseci iznosio nešto više od 816 miliona KM, što predstavlja 6,3 odsto ukupnog izvoza BiH, dok je uvoz iznosio oko 3,4 milijarde KM, sa učešćem od 16,1 odsto u ukupnom uvozu zemlje.

Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri BiH u razmjeni za pomenuti period su zemlje Cefte i EU i to Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Njemačka, kada je riječ o izvozu, dok se najviše uvozilo iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije.

Kada se posmatra struktura izvoza u prva tri kvartala, iz Komore su istakli da vrijednosno najveći udio u izvozu poljoprivredno-prehrambenog sektora čine mlijeko i razni mliječni proizvodi i jaja koji su se najviše izvozila u Crnu Goru, Hrvatsku, Makedoniju, te Srbiju.

Tu su još i med koji čini 12,9 odsto ukupnog izvoza ovog sektora, proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi koji su se najviše izvozili u Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Crnu Goru, a predstavljaju 12,6 odsto ukupnog izvoza.

Jestiva biljna ulja čine 12,5 odsto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenog sektora, a vodeće zemlje izvoza su Austrija, Izrael, Njemačka i Srbija, bezalkoholna, alkoholna pića i vode su se najviše izvozili u Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru i predstavljaju 9,6 odsto ukupnog izvoza ovog sektora.

“Ako posmatramo strukturu izvoza količinski, najveći udio u izvozu čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode – 26,2 odsto ukupnog izvoza, mlijeko i razni mliječni proizvodi, jaja, med 13,6 odsto, te jestiva biljna ulja i masnoće 9,8 odsto ukupnog izvoza”, istakli su iz Komore.

Analizirajući izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, iz Komore naglašavaju da je značajni rast izvoza vrijednosno zabilježen kod mlijeka i mliječnih proizvoda i to za 21,8 odsto, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda za 18,8 odsto, u konditorskom sektoru, kod proizvoda keks i vafli 32,8 idsti, te bezalkoholnih i alkoholnih pića 16,2 odsto.

“Kada govorimo o padu izvoza u prvih devet mjeseci najveći pad vrijednosno zabilježen je kod voća i orašastih plodova i to za 28,9 idsti, te šećera i proizvoda na bazi šećera 26,2 odsto”, rekli su iz Komore.

Prema strukturi grupa proizvoda, vrijednosno najveći udio u uvozu poljoprivredno-prehrambenog sektora čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode sa 12 odsto ukupnog uvoza, dok su vodeće zemlje uvoza Hrvatska, Srbija, Slovenija i Mađarska.

U velikim količinama uvozilo se meso i klaonički proizvodi 10,8 odsto ukupnog uvoza ovog sektora, a vodeće zemlje uvoza su Italija, Holandija, Poljska, Austrija, Njemačka, zatim razni prehrambeni proizvodi i dodaci prehrani /9,5 odsto ukupnog uvoza, vodeće zemlje uvoza Srbija, Hrvatska, Slovenija/, kao i proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi koji čine 7,7 odsto ukupnog uvoza, dok su vodeće zemlje uvoza Srbija, Hrvatska, Turska i NJemačka.

Količinski posmatrano, najviše su se uvozile žitarice, i to 20,8 odsto ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenog sektora, zatim bezalkoholna, alkoholna pića i vode 19 odsto, te hrana za životinje i preparati koji se koriste u ishrani životinja 21,1 odsto ukupnog uvoza.

Kada se analizira ukupna vrijednost spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenog sektora za tri kvartala ove godine, primjetan je rast obima spoljnotrgovinske razmjene za pet odsto u odnosu na referentni period godinu ranije.

“Ovo povećanje obima odnosi se samo na vrijednost, a ne na količinu, jer ukoliko sagledamo spoljnotrgovinsku razmjenu količinski u odnosu na isti vremenski period u 2022. godini primjećujemo pad od 1,7 odsto”, zaključuju u Spoljnotrgovinskoj komori.

(Srna)

Raste cijena nafte zbog rata u Izraelu.

Cijene nafte danas su na međunarodnim tržištima porasle iznad 93 dolara pošto su trgovci zabrinuti zbog signala iz Izraela o neposrednoj invaziji na Gazu, koja bi mogla da proširi sukob na Bliskom istoku i ugrozi snabdijevanje.

Na londonskom tržištu cena barela posle podneva bila je viša za 88 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 93,26 dolara. Na američkom tržištu, barel sa isporukama u novembru trgovao se za 95 centi više od 90,32 dolara. Aktivnije se trgovalo buradima sa rokom isporuke u decembru, po cijeni od 89 centi, sa 89,26 dolara.

Cijene su juče oštro oscilirale pošto je zabrinutost oko snabdevanja zbog sukoba između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas nakratko ugušena najavom da će SAD ublažiti sankcije Venecueli i dozvoliti da se njena nafta vrati na svjetska tržišta.

Vašington je izdao šestomjesečnu dozvolu za transakcije sa venecuelanskim energetskim sektorom nakon što su se vlada u Karakasu i opozicija dogovorili o izborima 2024. godine. Ali Venecueli će biti potrebno vrijeme da poveća proizvodnju, zbog slabih investicija u sektoru.

Krajem godine ponovo je preovladala zabrinutost oko snabdevanja sa Bliskog istoka, nakon talasa protesta u arapskim zemljama, Iranu i Turskoj zbog napada na bolnicu u kojem je poginulo skoro 500 ljudi. Tel Aviv je najavio kopnenu invaziju na Gazu, a izraelski ministar odbrane Joav Galant rekao je vojnicima u blizini granice u četvrtak da će uskoro videti palestinsku enklavu “iznutra”, što ukazuje na skoru vojnu operaciju. Strah od sukoba dodatno je podstakla najava Pentagona da su SAD presrele rakete ispaljene iz Jemena prema Izraelu preko Crvenog mora.

“Cijene nafte su značajno porasle od juče zbog naznaka neminovne izraelske kopnene ofanzive u Pojasu Gaze. U Londonu se barel vratio na 93 dolara. Međutim, situacija sa snabdijevanjem se do sada nije promijenila”, napisali su analitičari Komercbanke u bilješci o petak.

U prilog cijenama govore i procene većeg manjka ponude u četvrtom tromjesječju, nakon što su vodeći proizvođači Saudijska Arabija i Rusija odlučile da do kraja godine stave manje barela na tržište. Niske zalihe, posebno u SAD, za njih su dodatni podsticaj, prenosi Index pisanje Hine.

Vašington planira da kupi šest miliona barela sirove nafte u decembru i januaru kako bi popunio iscrpljene strateške rezerve, saopštilo je juče Ministarstvo energetike. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) je zasebno izvijestila da je barel naftne korpe njenih članica u četvrtak pao za 83 centa na 93,63 dolara.

Prema procjenama “S&P Globala”, američke korporacije u oblasti poslovanja finansijskih informacija i analitike, poslovna aktivnost u evrozoni u avgustu pala je najsnažnije od kraja 2020. godine, a ekonomisti predviđaju da ovo nikako nije dobro za BiH.

U ovoj procjeni se navodi da je indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru evrozone pao u avgustu za 1,9 bodova u odnosu na juli i iznosi 46,7 bodova, što je najniži nivo od novembra 2020. godine, te da se to odražava na posustajanje sektora usluga.

Hamburška komercijalna banka (HCOB) koja sastavlja izvještaje za “S&P Global”, objavila je da vrijednosti niže od 50 bodova pokazuju pad aktivnosti.

“Kada se izuzme period pandemije, pad je bio najsnažniji od marta 2013. i dužničke krize”, kazali su u HCOB-u.

Dragan Gligorić, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci (UNIBL), rekao je za “Nezavisne novine” da BiH i Republika Srpska imaju oko 70 odsto ukupne spoljnotrgovinske razmjene sa zemljama evrozone.

“Zemlje iz Evropske unije su najveći investitori u BiH i bilo kakve negativne ekonomske tendencije u evrozoni moraju imati svoj odraz i u BiH. Poslovna klima u EU je dobrim dijelom pala iz razloga što se radi o grupi zemalja koje su mnogo više pogođene ratom u Ukrajini nego što su, na primjer, SAD i neke udaljenije zemlje”, kazao je Gligorić.

Prema njegovim riječima, zemlje u EU koje su sarađivale sa Rusijom su uvozile energente po nižoj cijeni, a sada su prinuđene da ih kupuju po višoj cijeni.

“Nije samo cijena energije rezultat poslovne klime, nego i neizvjesnost koja prije svega u ovakvim geopolitičkim okolnostima najviše determiniše poslovnu klimu. Još se ništa ne zna, ali sve zavisi od situacije u Ukrajini. Od geopolitičke situacije zavisi poslovna klima u zemljama Evropske unije, a time i u zemljama zapadnog Balkana, i svim drugim koje značajno sarađuju s EU”, objasnio je Gligorić.

Ekonomista Milenko Stanić istakao je da su i uvoz i izvoz Bosne i Hercegovine veoma zavisni od zemalja Evropske unije.

“Sve ono što se dešava u ekonomskom smislu u zemljama EU će imati snažan odjek na ekonomiju BiH. Evidentno je da se dosta zemalja EU nalazi u stagnaciji privredne aktivnosti, prije svega Njemačka, koja je imala pad BDP-a. Sve ovo utiče na kretanje uvoza, ali i kretanje izvoza u BiH. Najavljuje se i da će ova zima, s obzirom na rat u Ukrajini, biti problematična za zemlje EU s aspekta energenata, i već vidimo kako se približavamo kraju godine da se situacija pogoršava, te se već vidi skok cijena nafte. Novi rast troškova i cijena koji će nastati zbog poremećaja prije svega na tržištu energenata, ali i tržištu hrane će se odraziti na pogoršanje situacije. Na kraju ove godine i u prvom kvartalu naredne godine možemo očekivati dalje smanjenje spoljnotrgovinske razmjene, posebno pad izvoza, ali i uvoz će stagnirati”, naglasio je Stanić.